Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 14. sjednici održanoj 27. travnja 2017., raspravio je Izvješće Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske o funkcioniranju sustava granične kontrole s Republikom Slovenijom (dalje u tekstu: Izvješće), koje je Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na njegovo traženje, dostavilo Ministarstvo unutarnjih poslova (dalje u tekstu: Ministarstvo), aktom Klasa:NK-208-01/17-01/27, Urbroj:511-01-10-17-3, od 25. travnja 2017.
U uvodnom obraćanju, predstavnik Ministarstva je istaknuo da je Uredbom (EU) 2017/458 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 u pogledu jačanja kontrola provjerom u relevantnim bazama podataka na vanjskim granicama izmijenjen članak 8. Zakonika o schengenskim granicama (Uredba 399/2016), a što je dovelo do promjene u režimu sloboda kretanja državljana država članica Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i Švicarske (dalje u tekstu: EU/EGP/CH), poradi terorističkih akata počinjenih na području Europske unije u kojima su mnogi počinitelju bili i građani Unije.
Prije izmjena, Uredba je predviđala da se državljani država EU/EGP/CH provjeravaju na nesustavnoj osnovi, tj. da se izdvaja samo određeni postotak i kategorije državljane tih država, kako bi se pod određenim uvjetima profiliranja, izdvojio dio putnika eventualno povezan s kaznenim djelima, dok se nakon izmjene članka 8., osobe s pravom slobodnog kretanja provjeravaju, pri ulasku i izlasku s područja EU, u SIS bazi podataka, Interpolovoj bazi podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD) i nacionalnim bazama podataka koje sadržavaju informacije o ukradenim, otuđenim, izgubljenim i poništenim putnim ispravama.
Posebno je naglašeno da se postupanje po Uredbi može podijeliti na tri segmenta:
- Prvi dio se odnosi na postupanje Vlade Republike Hrvatske odnosno Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva vanjskih i europskih poslova aktivnim sudjelovanjem na svim radnim tijelima Europske unije, i to:
- Stajalište RH za sastanak Vijeća, od 25. veljače 2016.
„U odnosu na raniju praksu kada su državljani EU prolazili minimalne provjere autentičnost dokumenata i sporadične, ciljane provjere u odgovarajućim bazama podataka, uvođenje sustavne kontrole putnika na vanjskim granicama (državljani trećih zemalja i EU državljani) smatramo osnovanom. Iz navedenog razloga RH podržava prijedlog Komisije u postojećem obliku u cilju zaštite unutarnje sigurnosti. Također, u situacijama kada originalni putni dokument koji nije prijavljen kao otuđen, služi za prelazak vanjskih granica osobe kojoj dokument nije izdan, biometrijske provjere će biti učinkovitiji način za otkrivanje takvih pokušaja zlouporaba.
Iako se predmnijeva da će se takve sustavne provjere provoditi simultano, mišljenja smo da će to (kao u slučaju provjere valjanosti popratne dokumentacije za članove obitelji državljana Europske unije) zasigurno imati implikacije na tehničke, tehnološke, administrativne i kadrovske aspekte granične kontrole, poglavito na najfrekventnijim graničnim prijelazima.
Posebice će uzimanje biometrijskih podataka u znatnoj mjeri usporavati rad na cestovnim graničnim prijelazima kao i u zračnom prometu tijekom turističke sezone. Postojeća beskontaktna (wireless) tehnologija ne omogućava dovoljno brzo izuzimanje biometrijskih podataka, njihovu provjeru u postojećim sustavima i pohranu u novim sustavima (EES, RTP), što bi u određenim sezonskim opterećenjima moglo prouzročiti velike zastoje.“
- Radna skupina za granice, od 11. srpnja 2016.;
„Republika Hrvatska smatra da se sve države članice Europske unije trebaju tretirati jednako.“
– COREPER, 17. studenoga 2016.
„Republika Hrvatska razumije političku važnost ovog dosjea i potrebu donošenja Uredbe, ali kao što naslov akta kaže, sustavne provjere bi trebalo provoditi samo na vanjskim granicama. Stoga ostaje pri stavu da se sustavna kontrola u odnosu na EU državljane treba provoditi samo na vanjskim granicama bez obzira je li ukinut nadzor na unutarnjim granicama. Naime, predloženi tekst dovest će do toga da se u razmaku od samo nekoliko minuta dva puta provjerava istu osobu koja prelazi zajedničku granicu dviju članica EU-a. To će uzrokovati nerazmjerno povećanje gužvi na graničnim prijelazima, posebice između država koje budu imale obvezu provoditi iste sustavne provjere uzastopce.“
– COREPER, 7. prosinca 2016.
„Republika Hrvatska podupire donošenje Uredbe, ali ponovno ukazuje na svoje stajalište koje je izraženo na sastanku Corepera od 17.11.2016. I nadalje ostaje pri stavu da se sustavna kontrola u odnosu na EU državljane treba provoditi samo na vanjskim granicama bez obzira je li je ukinut nadzor na unutarnjim granicama.“
- Na sastanku Europskog vijeća od 15. prosinca 2016. godine, predsjednik Vlade RH, g. Plenković zatražio je dopunu zaključaka Vijeća, kojom je u zaključke Vijeća dodano: „Europsko vijeće pozdravlja dogovor o revidiranom schengenskom zakoniku kojim se uvode sustavne kontrole za sve putnike koji prelaze vanjske granice EU-a, uzimajući u obzir specifične situacije nekih zemalja članica.“
Nadalje, istaknuto je da su pri pregovorima o donošenju Uredbe, vezano za formulaciju o ostanku sustavnih kontrola, Republika Hrvatska i Republika Slovenija dale zasebne izjave da takav režim predstavljati dodatni pritisak, uz napomenu Republike Hrvatske da ovakav režim ni na simboličnoj razini ne pridonosi zajedničkim interesima, dok je Republika Slovenija istaknula njezin štetan utjecaj.
Ministarstvo sve ovo vrijeme paralelno provodi i bilateralne razgovore s Republikom Mađarskom i Republikom Slovenijom (na razini ravnatelja policije).
S Republikom Mađarskom je došlo do dogovora, odnosno Mađarska je utvrdila da će prijeći na sustav ciljanih kontrola i otvaranje dodatnih traka, kada se ukaže potreba.
S Republikom Slovenijom još uvijek nije postignut dogovor kada se prelazi na sustav ciljanih kontrola.
Uredba je stupila na snagu 7. travnja 2017. Analizom prometa Ministarstvo je utvrdilo da je taj vikend promet bio blago povećan u odnosu na isto vrijeme u 2016. godini, i RH je u jednom momentu zbog dugih čekanja i kilometarskih kolona bila prisiljena prijeći na ciljane kontrole. Nažalost Republika Slovenija to nije učinila, tako da isto i nije imalo prevelik utjecaj na smanjenje gužvi, odnosno najbolji rezultat bi se postigao zajedničkim prelaskom dviju država na ciljane kontrole.
11. travnja 2017. Republika Hrvatska je izvršila notifikaciju Europskoj komisiji, to je učinila i Republika Slovenija, no nije bilo zajedničke notifikacije.
12. travnja 2017. Republika Hrvatska i Republika Mađarska uputile su zajedničku notifikaciju Europskoj komisiji, s obzirom da Europska komisija upućuje na zajednički dogovor i s obzirom da je u Uredbi sadržana odredba koja predviđa mogućnost prelaska sa sustavnih na ciljane kontrole, ako bi pri prelasku granice došlo do problema odnosno do velikih zastoja. Nažalost, istaknuo je predstavnik Ministarstva, Republika Slovenija, višesatno čekanje na granici ne smatra problemom.
Vezano za izradu analize rizika, Republika Hrvatska je predložila Republici Sloveniji pripremu zajedničke analize rizika, te su izdvojili datume za koje se zna da je smjena turista i da su državni praznici, tj. kada je pojačan promet. Republika Slovenija to nije prihvatila, nego je pristupila samostalnoj izradi procjene rizika. Republika Mađarska je prihvatila prijedlog Republike Hrvatske, te je u izradi zajednička analiza rizika koja će se 28. travnja 2017. uputiti Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu, a u kojoj analizi će se nalaziti ciljani datumi.
Predstavnik Ministarstva je istaknuo da će Republika Hrvatska pristupiti ciljanim provjerama kad god se to ukaže potrebnim, no ciljane kontrole imaju najbolji učinak samo onda kada se radi na obje strane istodobno, a posebice na onim graničnim prijelazima gdje je veći priljev državljana EU/EEG/CH. Glede državljana trećih zemalja, oni će se i dalje tretirati jednako, odnosno, na graničnim prijelazima kojima se primarno oni koriste i do sada su bile gužve, te se u tom dijelu ne može ništa promijeniti.
Vezano za sredstva koja su se povukla iz EU, a bila su predviđena za opremanje graničnih prijelaza, ta sredstva su se smjela potrošiti samo na one granične prijelaze koje Republika Hrvatska ima na vanjskim granicama, odnosno na graničnim prijelazima prema trećim zemljama, tako da se sada kroz hitne procedure pokušava nabaviti opremu koja bi se koristila na unutarnjim granicama i koja bi olakšala postupanje graničnih policajaca, no ta oprema se ne može nabaviti u slobodnoj prodaji, tako da za to treba vremena.
Pristupilo se nabavi 118 čitača isprava i 100 ručnih čitača. Pristupilo se otvaranju svih trake rada te angažiranju dovoljnog broja ljudi kako bi bili maksimalno fleksibilni.
25. travnja 2017. održan je sastanak s predstavnicima Republike Slovenije, s obzirom da je najveći problem granični prijelaz na Bregani. Istaknuto je da na graničnim prijelazima u Istri, zbog fleksibilnosti slovenskih kolega s tog područja, s kojima su dogovorene posebne mjere, tj. zajedničko mjesto granične kontrole, u Istri nema problema, za razliku od Bregane.
Iznesene su i ostale mjere koje poduzima hrvatska strana kako bi se smanjile gužve. Posebice je istaknuto da se, s obzirom da RH nema pristup SIS-u, a što dovodi do toga da se cijeli proces kontrole provodi na način da prvo slovenske kolege provode kontrolu kroz sve predviđene baze podataka, pa nakon toga predaje putovnicu hrvatskom kolegi koji tu istu putovnicu kontrolira kroz sve baze, osim bazu SIS-a, pristupilo i razdvajanju skenera na graničnim prijelazima kako bi paralelno stala dva vozila i ubrzao proces kontrole.
Glede kontrole putnika iz autobusa, RH je trenutno u nabavi ručnih čitača, te će granični policajci ulaziti u autobuse čime će se izbjeći izlazak putnika iz autobusa i pojedinačne kontrole. Na sve načine pokušava se ubrzati prelazak preko graničnih prijelaza.
Predsjednik Odbora se zahvalio na kvalitetnom materijalu koje je dostavilo Ministarstvo unutarnjih poslova te istaknuo da radi prakse koja se događa na graničnim prijelazima s Republikom Slovenijom, proizlazi da nisu državljani svih država članica jednako vrijedni odnosno da su oni izvan Schengena, nažalost, manje vrijedni.
Naglasio je kako nitko ne želi odmoći u pregovorima RH, Republike Slovenije i Europske komisije, no ovakvi problemi na granici stvorit će ozbiljne posljedice za turizam, i postavlja se pitanje koji turist bi ovako nešto želio proći dva puta.
Ujedno, pohvalio je napore Vlade RH i Ministarstva koji su usmjereni na rješavanje problema.
U raspravi je postavljeno pitanje koliko će se čekati na graničnim prijelazima u „špici“ turističke sezone ako će se ići na sustavnu kontrolu, ciljanu kontrolu ili kombiniranu sezonu, te kada je definiran novi datum ulaska RH u Schengen.
Predstavnici Ministarstva su istaknuli da će RH 27. lipnja 2017. na graničnim prijelazima imati ograničeni pristup Schengenskom informacijskom sustavu, no tada će to samo jednim dijelom olakšati prelazak jer Republika Slovenija iako je notificirala mogućnost ciljanih provjera nakon određenog vremena čekanja, nije precizirala koje je to vrijeme čekanja. Na graničnim prijelazima s Republikom Mađarskom gužve ne bi trebale prelaziti 1 do 1.5 sati čekanja.
Ako bi se pristupilo zajedničkim ciljanim kontrolama, u onim turističkim regijama gdje je veći udio državljana država članica EU/EGP/CH, gužve bi bile kao i prošle godine no na graničnim prijelazima kojima se više koriste državljani trećih država, neovisno o svim dogovorima, vrijeme prelaska će se povećati.
U pogledu ulaska Republike Hrvatske u Schengenski sustav istaknuto je da su najveće kritike od strane EU upućene infrastrukturnim pitanjima vezano za zračne luke i željezničke prijelaze, te su poduzete sve mjere da se u tim segmentima prođe evaluacija. Trenutno sve elemente zadovoljava zračna luka u Zagrebu i Dubrovniku, te kako je istaknuto, vjerojatno i zračna luka u Splitu. Čak i kada Republika Hrvatska udovolji svim uvjetima, vrlo teško je predvidjeti kada će ući u Schengen s obzirom da je to uvijek politička odluka, a imamo primjer Bugarske i Rumunjske koje su prošle evaluaciju 2008. godine i još uvijek nisu ušle u Schengen.
Postavljeno je i pitanje, s obzirom da je Uredba donesena radi opasnosti od novih terorističkih napada, koliko je terorista uhvaćeno, koliko je bilo terorističkih napada u Zagrebu, Ljubljani ili Mariboru, te je li to možda politička poruka ili stvarni problem.
Ujedno je istaknuto da su jedini terorizirani, poradi dugih čekanja, trudnice, mala djeca, stariji i bolesni, te zatražena informacija da li je ljudima koji čekaju na graničnim prijelazima ponuđena voda, jesu li postavljeni kemijski wc-i, kolika je šteta počinjena hrvatskom gospodarstvu, te koliko košta cijela akcija sustavnih provjera.
Predstavnici predlagatelja su istaknuli da se Uredba odnosi na sve države članice EU, te su i ostale članice notificirale ciljane provjere. Na granici između Ukrajine i Poljske čeka se do 12 sati, te je vidljivo da i druge države članice na vanjskim granicama imaju problem s primjenom sustavnih kontrola. Eventualno se može pristupiti izmjeni Uredbe, no kako je u samoj Uredbi predviđena mogućnost ciljanih kontrola, treba ostvariti dogovor s Republikom Slovenijom. Za Republiku Hrvatsku će troškovi prilagodbe biti vrlo veliki jer u tu svrhu ne može povući sredstva iz fondova EU, nego će biti opterećen državni proračun. S obzirom da Republika Hrvatska nema uvid u Schengenski informacijski sustav – SIS, ne može se ni znati koliko je terorista uhićeno, no Republika Hrvatska nije uhitila ni jednog, ali je uhitila više osoba koji su se nalazili u nacionalnim i Interpolovim bazama podataka.
U pogledu mogućnosti da se građanima podijeli voda i na druge načine olakša čekanje na graničnim prijelazima, predstavnici Ministarstva su istaknuli da je građanima dijeljena besplatna voda, da su na prijelazu Bregana instalirani kemijski wc-i, da je MUP u suradnji s Turističkom zajednicom i Hrvatskim auto klubom izradio zajedničke interaktivne karte na kojima će putnici moći vidjeti na kojem graničnom prijelazu se koliko čeka, a u Istarskoj županiji se planira preusmjeravanje s jednog na drugi granični prijelaz kako bi se smanjila čekanja.
U raspravi je istaknuto da je nemoguće ostvariti apsolutnu sigurnost i da sustavne provjere treba prihvati kao vrlo dobru mjeru, jer je i Republici Hrvatskoj, kao turističkoj zemlji, sigurnost vrlo bitna. Prateći cijelu situaciju uočeno je da građani EU reagiraju puno bolje na čekanja od državljana trećih država, te da trebamo biti svjesni da se to događa u cijeloj Europskoj uniji na svim unutarnjim granicama. Naglašeno je da se trebamo sjetiti kolona na auto cestama u Njemačkoj i Francuskoj, tijekom započinjanja godišnjih odmora u tim državama, kako bi prihvatili da gužve u potpunosti ne možemo anulirati. Potpuno je jasno da treba olakšati putovanja, no treba graditi svijest da je pitanje sigurnosti u RH kao turističkoj zemlji iznimno bitno.
Nakon rasprave, članovi Odbor suglasili su sljedeća stajališta:
1. Predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavit će se izvješće Ministarstva unutarnjih poslova o funkcioniranju sustava granične kontrole s Republikom Slovenijom dostavljeno Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom Klasa:NK-208-01/17-01/27, Urbroj:511-01-10-17-3, od 25. travnja 2017., kao i Izvješće Odbora s rasprave o Izvješću Ministarstva unutarnjih poslova o funkcioniranju sustava granične kontrole s Republikom Slovenijom, Klasa: 212-02/17-02/01, Urbroj: 6521-4-17-03, od 27. travnja 2017.
2. Odbor podupire sve napore Vlade Republike Hrvatske koji se poduzimaju u cilju olakšavanja ove situacije te isto tako podupiru sve buduće pregovore Vlade Republike Hrvatske usmjerene ka postizanju kvalitetnih rješenja.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić