Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 17. sjednici, održanoj 27. lipnja 2017., raspravljao je o Prijedlogu zakona o sustavu domovinske sigurnosti, (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da se izradi Prijedloga zakona pristupilo radi toga što se kontinuirano javlja problem kako provesti strateške dokumente da ne bi ostali „mrtvo slovo na papiru“ te kako ojačati sustav da bi se mogao uspješno nositi sa svim rizicima i ugrozama koje se mogu pojaviti.
Nastavno na izneseno uvodno izlaganje, predstavnik predlagatelja se osvrnuo na tri krizna događaja u Republici Hrvatskoj koji su pokazali sve kvalitete, ali i slabosti sustava (požar na Kornatima, poplave u Gunji te izbjeglička kriza tijekom 2015. godine), te posljedice s kojima se i danas suočavamo.
Kao najveći nedostatci postojećeg sustava prepoznati su nepostojanje procedura u upravljanju kriznim situacijama, nenormiranost cijelog sustava, neprepoznavanje svih dijelova odnosno elemenata sustava domovinske sigurnosti, s obzirom da sustav domovinske sigurnosti ne može u sebi obuhvaćati samo tradicionalne dijelove sustava kao što su policija, vojska i sigurnosno-obavještajne agencije, već dijelom tog sustava trebaju biti i civilna zaštita, vatrogastvo, središnje tijelo državne uprave za zaštitu i spašavanje i druga tijela te kritične infrastrukture. Takva fragmentiranost sustava, u kojem nije bilo prepoznato upravljanje i u kojem nisu bili uspostavljeni protokoli, danas je prepoznata, te je kroz Prijedlog zakona jasno izraženo „okrupnjavanje“ sustava odnosno njegovo okupljanje i usmjeravanje. Posebice je, kako je istaknuo predstavnik predlagatelja, to bitno u vremenu ne samo nedostatnih materijalnih sredstava, već općenito svih resursa, pa i ljudskih, koji će se vjerojatno još i umanjivati.
Nastavno je naglašeno da se Prijedlogom zakona ne uspostavljaju nove upravne strukture, nego se postojeće samo usmjeravaju, te da sustav treba kontinuirano dograđivati i dopunjavati, što je trajan i dinamičan proces.
U raspravi je član Odbora istaknuo da već imamo koordinaciju na razini Vlade RH, a ovim Prijedlogom zakona se uvodi nova koordinacije. Time će to novo tijelo predlagati Vladi RH donošenje odluka u slučaju neke krize, te preuzeti zadaću koja je nekoć bila zadaća Vlade RH, što predstavlja nepotrebno dupliciranje. Iskustva pokazuju da je pitanje koordinacije kroz Vladu RH bilo pozitivno rješenje, a s ovakvim Prijedlogom zakona se moć odlučivanja koncentrira u rukama manjeg broja ljudi, a ne na razini Vlade RH. Nadalje, član Odbora je napomenuo da je sam naziv zakona u kojem se uvodi pojam domovinska sigurnost pomalo pomodan, s obzirom da donosimo strategiju nacionalne sigurnosti, pa bi bilo logično da se donese i zakon o nacionalnoj sigurnosti.
Zaključno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se uvođenjem koordinacije ni u kom slučaju ne radi o dupliciranju, jer postojeća koordinacija je na razini Vlade RH, a iz nje je izuzeta Predsjednica RH koja ima nadležnosti u donošenju odluka vezano za oružane snage, vanjsku politiku i sigurnosni sustav. Utemeljenjem ovakve koordinacije, uz Vladu RH u odlučivanje će se uključiti i Predsjednica RH, čime će doći do usklađenog djelovanja i brzina u odlučivanju.
Vezano za naziv zakona koji rabi pojam domovinske sigurnosti, predstavnik predlagatelja je istaknuo da sustav domovinske sigurnosti nije ničija kopija, te da smo taj sustav utemeljili još tijekom Domovinskog rata, kada se kroz zajedničko djelovanje svih segmenata sustava obranila i stvorila moderna Republika Hrvatska.
Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 5 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o sustavu domovinske sigurnosti
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić