Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 27. sjednici, održanoj 3. srpnja 2013. godine, raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana humanitarnog razminiravanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2013. godine.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravljao o podnesenom Izvješću kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja, Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je iznio kako se Plan humanitarnog razminiravanja za 2012. godinu (u daljnjem testu: Plan 2012.) temeljio na Zakonu o humanitarnom razminiranju i Nacionalnom programu protuminskog djelovanja RH. Polazna osnovica za izradu Plana 2012. bilo je utvrđeno minski sumnjivo područje ( u daljnjem tekstu: MSP) u veličini od 745,5 km², područje isključivo zagađeno neeksplodiranim ubojnim sredstvima (u daljnjem tekstu: NUS) u veličini 7,3 km² i planirana financijska sredstva u iznosu od 345.750.000 kn od čega za poslove humanitarnog razminiranja 302.657.762 kn. U Planu 2012. kao temeljne zadaće određene su smanjenje minski sumnjivog područja i područja zagađenog isključivo NUS-om za 67,1 km², razminiranje 12,0 km² oranica, pokretanje sustavnog uklanjanja minske opasnosti u Parku prirode Kopački rit, održavanje obilježenosti cjelokupnog MSP-a, koordiniranje aktivnosti edukacije o opasnostima od mina i pomoći žrtvama mina i pozicioniranje i promoviranje hrvatskog sustava protuminskog djelovanja međunarodnoj zajednici.
Poslovima razminiranja kroz 254 idejna projekta pretraživanja i razminiranja uklonjena je minska opasnost s površine od 26.930.549 m², a poslovima razminiranja u cilju redukcije kroz 17 idejnih projekata uklonjena je minska opasnost s površine od 3.560.906 m² što predstavlja ukupno razminirane površine veličine 30.491.455 m².
Provedbom razminiranja i općeg izviđanja u 2012. godini ukupno je u republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH) uklonjena opasnost od MES-a i NUS-a s površine od 67.278.781 m². time je ostvareno 100,3% od predviđenog.
Na dan 31.12.2012. veličina MSP-a i područja zagađenog isključivo NUS-om iznosi 685,5 km.
U strukturi razminiranog površina prednjače poljoprivredne površine s 64,2%, šumske površine s udjelom od 23,5% te makija i krš s udjelom od 12,3%. S pozicije svrhe razminiranja 35,2% se odnosi na prioritete vezane za sigurnost, 57,5% vezane za socio-ekonomski razvoj, a 7,3% na ekološke prioritete.
Tijekom 2012. ukupno je obavljanjem stručnog nadzora doneseno 479 rješenja o pregledu izvedbenih projekata i izmjena i dopuna izvedbenih projekata. Od toga su donesena 463 pozitivna rješenja i 16 negativnih. Stručni nadzor nad obavljenim poslovima obavljen je na 5.086 kontrolnih uzoraka veličine 535.946. m², što čini 1,76% ukupno pretražene i razminiranje površine (obaveza je min.1%).
Najveći udio u poslovima humanitarnog razminiranja u 2012. godini imale su tvrtka Mungos razminiranje d.o.o. s udjelom od 10,6%, tvrtka DOK-ING razminiranje s udjelom od 8,9% i tvrtka Tornado d.o.o. s udjelom od 7,9%.
Poslovi razminiranja financiraju se iz državnog proračuna, od strane pravnih osoba i tijela državne uprave (investitori), zajmovima Svjetske banke i putem donatora. Tijekom 2012. najviše su financirani poslova razminiranja sredstvima iz državnog proračuna gdje je RH sudjelovala sa 61,0%.
Predstavnik predlagatelja, Ministarstva obrane, uvodno je naveo kako je sastavni dio ovog Izvješća i razminiranje vojnih objekata koje je provodila Pionirska bojna inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu Hrvatske kopnene vojske. Ostvarene su zadaće pretraživanja i uništavanja neaktiviranih granata na ATS u Božićima na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ u Slunju, razminiranje na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ u Slunju, razminiranje vojarne „Skakavac – Karlovac“, tehnički izvod i razminiranje pojasa izvan ograde vojno-skladišnog kompleksa „Debela glava“ na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ u Slunju, pretraživanje i prikupljanje NUS-a i njihovih dijelova u vojno-skladišnom kompleksu „Zahum“ – Grobnik. Nerealizirane su zadaće tehničkog izvida i pretraživanja prostora oko repetitora „Čatrnja“ na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ u Slunju, razminiranje vojarne „Pukovnik Predrag Matanović“ i vojno-skladišnog kompleksa „Šuma“ u Petrinji, tehnički izvid, pirotehnički pregled i prikupljanje NUS-a u vojno-skladišnom kompleksu „Hrvatski Ždral“ – Doljani te saniranje posljedica požara u VSK „Pađane“ – Knin. Jednim dijelom radovi su privremeno prekinuto poradi izvan planske zadaće te su nastavljeni u 2013. godini, a jednim dijelom poradi loših vremenskih uvjeta (kiša, snijeg, niska temperatura) te su također nastavljeni u 2013. godini. Ukupno je razminirano 91 575m² te pretraženo 7.083.762 m². Pronađeno, uklonjeno i uništeno je ukupno 6547 komada MES-a i NUS-a. Zaključno je izrečeno kako će se planirani poslovi razminiranja izvršiti u roku, tj. do 2019. godine.
Nakon uvodnih izlaganja, u raspravi je načelno izneseno kako bi se Plan humanitarnog razminiranja za tekuću godinu trebao donositi na početku godine za koju se donosi, a ne na kraju tekuće godine te, obzirom da je vidljivo kako predviđeno Nacionalnim programom protuminskog djelovanja RH nije moguće ispoštovati, uskladiti „brojke“ s realnim mogućnostima obzirom na nedostatak financijskih sredstava. Ujedno, postavljeno je pitanje je li rok 2019. godina za uklanjanje minske opasnosti s područja RH održiv te hoće li biti dostatna predviđena financijska sredstva. Zanimanje je iskazano i za štrajk pirotehničara koji se odvija ovih dana. Jesu li zahtjevi opravdani i što je realno moguće učiniti za te ljude, obzirom da je do sada poginulo 27 pirotehničara, te na koji način ih bolje zaštititi i pošteno nagraditi. Iskazano je zanimanje i za suradnju između DORH-a i VSOA-e u dijelu saznanja gdje se nalaze planovi minskih polja.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako će se pristupiti redefiniranju Nacionalnog programa protuminskog djelovanja te će izmijene Vladi RH predložiti Hrvatski centar za razminiranje (u daljnjem tekstu: HCR). Izmjene su potrebne ne samo zbog nedostatnih sredstava nego i poradi tehnološkog napretka u razminiranju, čime se mijenja i potreban broj ljudi. Što se tiče štrajka pirotehničara on ukazuje na neriješene prijepore između Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata pirotehničara. Ukazao je kako su pirotehničari javnih službi kvalitetno zbrinuti. Vezano uz nedostatna financijska sredstva reorganizacijom HCR-a ušteđena su dva milijuna kuna kao i kroz kolektivno ugovaranje još dodatna dva milijuna kuna. Predstavnik predlagatelja ne smatra spornim završetak posla do kraja 2019. godine obzirom na kapacitete i tehnologiju kojom raspolažu, neovisno o relativno slaboj iskoristivosti kapaciteta koji su na raspolaganju. Smatra kako u tom smjeru ima mjesta poboljšanju. Što se tiče suradnje između DORH-a i VSOA-e ista je uspostavljena, no nije dovoljna. Predstavnik predlagatelja smatra kako treba biti šira i konkretnija te će ju pokušati unaprijediti. Ujedno, istaknuo je kako je uspostavljena suradnja sa srpskim i bosansko-hercegovačkim centrom za razminiranje. Posebno se osvrnuo na pitanje Kotar šume, kao područja posebno zagađenog minama u koje mještani okolnih mjesta poradi ekonomskih razloga ulaze i često stradavaju. HCR je kroz suradnju došao u posjed određenih planova minskih polja, te tako i za Kotar šumu, te će se pristupiti sustavnom obilježavanju takvih prostora, no, istaknuo je kako je Kotar šuma poradi svoje opsežnosti zaseban projekt.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno, s 8 glasova „za“, odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese sljedeći
Z A K L J U Č A K
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA HUMANITARNOG RAZMINIRAVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2012. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman