Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 13. sjednici održanoj 5. srpnja 2017. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2016. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 31. ožujka 2017. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 112. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske kao i primjedbama udruge U ime obitelji na navedeno Izvješće.
Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2016., čini presjek godišnjeg rada institucije i ukazuje na pojedine trendove vezano za diskriminaciju na temelju spola, bračnog i obiteljskog statusa, majčinstva, spolne orijentacije i rodnog identiteta u područjima rada i zapošljavanja, obitelji (uključujući obiteljsko nasilje), obrazovanja, političke participacije i medija.
U okviru svojih nadležnosti, a temeljem Zakona o ravnopravnosti spolova, tijekom prošle godine Ured je radio na ukupno 2.757 predmeta (povećanje 11,7%). Individualne pritužbe se i dalje u pretežnom broju odnose na spolnu diskriminaciju u 90,7%, podnose ih većinom žene 75,8%, najčešće pritužbe se odnose na područje rada-zapošljavanja-socijalne sigurnosti 42,3%, potom na javno informiranje i medije 27,6%, na upravu i pravosuđe 16,2% te oko 5% na obrazovanje, šport ili zdravstvenu zaštitu. Jedino područje u kojem su većina pritužitelja muškarci je roditeljska skrb.
Diskriminacija je utvrđena u 209 slučaja, sumnja na počinjenje kaznenih djela prijavljena je nadležnom državnom odvjetništvu u 13 slučajeva, prijavljeno 1 prekršajno djelo. Pravobraniteljica je umješačica u 3 sudska postupka. Samostalno su provedena 3 istraživanja (dva iz područja rada, radnih uvjeta i socijalne sigurnosti te jedno iz područja obrazovanja i znanosti); izrađeno je 14 analiza, objavljeno 5 publikacija, provedena su 2 memoranduma o suradnji: s Ministarstvom unutarnjih poslova i Pravnim fakultetom u Zagrebu.
Tijekom izvještajne godine provodila su se tri EU-projekta: Uklanjanje staklenog labirinta završeno je u 2016., započet je novi EU-projekt Usklađivanje obiteljskog i poslovnog života, koji će se provoditi do kraja 2017., te je u prosincu iste godine odobren još jedan novi EU-projekt Izgradnja učinkovitije zaštite za borbu protiv nasilja nad ženama. Navedena tri EU-projekta zajedno vrijede oko 1.200.000 EUR-a što predstavlja velik uspjeh za instituciju od svega 11 zaposlenih osoba.
Izvješće sadrži i detaljnu analizu po područjima djelovanja: rad i zapošljavanje, uključujući trendove na tržištu rada iz aspekta ravnopravnosti spolova, diskriminaciju pri zapošljavanju i radu, spolno uznemiravanje na radnom mjestu, rodiljne i roditeljske potpore te pregled politike zapošljavanja, zatim nasilje u obitelji, nasilje nad ženama i partnersko nasilje, roditeljsku skrb i demografsku politiku, problematiku spolnih i rodnih manjina kao i posebno osjetljive društvene skupine izložene rizicima višestruke diskriminacije, kao što su: žene u ruralnim područjima, žene s invaliditetom, žene pripadnice nacionalnih manjina, žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, žene i prostitucija te žrtve trgovanja ljudima.
Pravobraniteljica u svojim izvješćima godinama upozorava na negativne demografske procese za čije su rješavanje potrebni politički konsenzus kao i značajna financijska sredstva te izražava zadovoljstvo što je u novom preustroju osnovan novi resor zadužen za demografiju.
Postignut je veliki napredak vezano za uvažavanje upozorenja i preporuka Pravobraniteljice od strane onih kojima su upućena. Naime, 2011. godine tek se oko 35% upozorenja i preporuka uvažavalo, dok je taj postotak povećan na 84,4% u 2016. godini.
U raspravi koja je uslijedila predsjednik Odbora zatražio je dodatna pojašnjenja pravobraniteljice o njezinom radu na terenu kao i njezin stav o najboljem načinu za postizanje veće političke participacije žena. Članicu Odbora zanimalo je rješavanje problematike rodno disforičnih osoba kao i dob osoba koje se odlučuju na promjenu spola. Raspravljalo se i o nedavno održanim lokalnim izborima te prekršajnim sankcijama za političke stranke čije liste nisu imale zakonom predviđen udio podzastupljenog spola.
Pravobraniteljica je dodatno pojasnila da njezin ured nema odjele u drugim gradovima, nego koristi postojeće institucionalne mehanizme. Naime, u suradnji sa županijskim i gradskim povjerenstvima za ravnopravnost spolova u 2016. godini u 16 posjeta pravobraniteljica je obišla sveukupno 13 županija. Istaknula je primjere zemalja u kojima se provodi kombinacija prekršajnih sankcija i odbijanja lista s nedovoljnim udjelom podzastupljenog spola, tzv. zip sustav (par-nepar). Pravobraniteljica je mišljenja kako prekršajne sankcije same po sebi neće donijeti boljitak ukoliko postoji nedostatak političke volje. Navela je i primjer skandinavskih zemalja koje su nakon 30 godina uspjele postići ravnomjernu zastupljenost spolova te im kvote više nisu potrebne.
Nadalje, do sada su svi zahtjevi za promjenu spola podnijele punoljetne osobe. Samo je u jednom slučaju maloljetna osoba dobila mogućnost promjene spola i to temeljem odluke Ustavnog suda.
Nakon provedene rasprave članovi i članice Odbora jednoglasno su (10 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice
za ravnopravnost spolova za 2016. godine.
Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora te Irenu Petrijevčanin Vuksanović, potpredsjednicu Odbora.
Predsjednik Odbora
Ivan Vilibor Sinčić