Odbor za ravnopravnost spolova

Izvješće Odbora za ravnopravnost spolova o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2015. godinu

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 7. sjednici održanoj 1. ožujka 2017. godine, raspravljao je o Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. prosinca 2016. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja izvijestili su kako je Uprava za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa provodila mjeru iz Nacionalne politike za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine. Radi se o mjeri psihosocijalnog tretmana počinitelja rodno zasnovanog nasilja, a koja se provodila u suradnji s organizacijama civilnog društva. Uprava za zatvorski sustav sudjelovala je također u provedbi projekta udruge Roditelji u akciji - RODA pod nazivom „MAME - Osnaživanje zatvorenica za roditeljsku ulogu i uključivanje na tržište rada“. Cilj projekta je povećanje roditeljskih vještina zatvorenica kao i senzibiliziranje stručne, političke i šire javnosti o potrebama i problemima djece čiji su roditelji u zatvoru. Istaknuto je kako su zatvori dizajnirani za mušku populaciju. Sve kažnjenice smještene su u jedinoj Kaznionici za žene u Požegi koju će se nastojati adaptirati te poboljšati uvjete.

U raspravi koja je uslijedila predsjednik Odbora izrazio je zadovoljstvo načinom izrade Izvješća te činjenicom da su gotovo svi statistički podaci u Izvješću dosljedno iskazani po spolu u skladu s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova. Potpredsjednicu Odbora zanimali su uvjeti za djecu koja s majkama borave u zatvoru do treće godine života te problem zajedničkog smještaja maloljetnika i odraslih osoba tijekom istražnog zatvora.

Više sudionica u raspravi izrazilo je nezadovoljstvo što se o Izvješću raspravlja s tolikim zakašnjenjem te se postavilo pitanje smislenosti same rasprave o Izvješću. Nadalje, sudionice u raspravi zanimalo je koje stručne službe i stručnjaci sudjeluju u psihosocijalnom tretmanu počinitelja rodno uvjetovanog nasilja.

Zamjenica pravobraniteljice za djecu, institucije koja godinama prati ovu problematiku, naglasila je dobru suradnju s Upravom za zatvorski sustav te istakla kako su učinjeni veliki pomaci u posljednjih nekoliko godina. Unatoč tome smatra kako postoji prostor za napredak. Njezine se primjedbe odnose na maloljetnike u zatvorskom sustavu te djecu koja posjećuju roditelje u zatvoru. Ukazala je da se odredba prema kojoj maloljetnici u zatvoru ne bi smjeli biti smješteni zajedno s odraslim osobama, ne provodi uvijek dosljedno kada je riječ o maloljetnicima u istražnom zatvoru. Naglasila je važnost postojanja uvjeta prilagođenih maloljetnicima. Druga primjedba odnosi se na posjete djece roditeljima u zatvoru. Budući da i kada su u zatvoru, otac i majka ne prestaju biti roditelji, potrebno je omogućiti nesmetano odvijanje susreta s djecom. U svim zatvorima treba osigurati primjerene uvjete za ostvarivanje tog kontakta kada to nije suprotno djetetovoj dobrobiti. Zaključno je zamolila da ubuduće Izvješće sadrži podatke iz evidencije posjeta djece roditeljima, primjerice: o dobi djece, kako bi se planirale aktivnosti (primjerene njihovoj dobi), te o posjetima djece roditeljima u istražnom zatvoru, budući da je djeci svejedno posjećuju li roditelje u istražnom zatvoru ili u kaznionici u kojoj se služi kazna zatvora.

Završno je predstavnik predlagatelja pojasnio da na Odjelu tretmana rade stručnjaci društveno-humanističkih struka (psiholozi, socijalni radnici, socijalni pedagozi). Osoblje je dobro educirano, stručno i iskusno te je senzibilizirano, posebno za maloljetnike i žene, koji predstavljaju ranjive skupine u zatvorskom sustavu. U većini zatvora i kaznionica provodi se edukativno-razvojni program zatvorenik kao roditelj. Iako su prostorni uvjeti u kaznionicama i zatvorima limitirani, u većini postoji prostor za kontakte opremljen na djetetu primjeren način, uz odgovarajući „dječji“ namještaj, društvene igre, pribor za crtanje i sl.. S obzirom na to da je odnos majke i djeteta iznimno važan za razvoj djeteta, u Kaznionici u Požegi postoji mogućnost boravka djeteta uz majku do navršene treće godine života uz obvezu upućivanja djeteta u predškolsku ustanovu izvan kaznionice. Uvjeti na Rodiljnom odjelu su sve bolji, odjel je prilagođen, opremljen didaktičkim sredstvima. Međutim, sukladno primjedbi udruge RODA potrebno je da priprema djeteta na „vanjski život“ započne što ranije. Na Rodiljnom odjelu u Kaznionici u Požegi, trenutno je smješteno šest majki s djecom. Kaznionica osigurava opremu, zdravstvenu i stručnu skrb o djeci.
Vezano uz smještaj maloljetnika odvojeno od odraslih okrivljenika u istražnim zatvorima, ukoliko je stručna procjena da bi odvojen boravak (sam u sobi) maloljetniku štetio, u skladu s procjenom te uz dodatnu suglasnost, maloljetnik se može smjestiti i s punoljetnom osobom. Međutim, zbog prenapučenosti i manjka prostora, punoljetne se osobe smještaju u prostor namijenjen maloljetnicima ukoliko je trenutačno nepopunjen.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći:

Zaključak
1. Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2015. godinu.


Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora te Irenu Petrijevčanin Vuksanović, potpredsjednicu Odbora.

Predsjednik Odbora
Ivan Vilibor Sinčić


 
Pravo na obiteljski život tijekom izdržavanja kazne zatvora jednako je pravo zatvorenika kao što je to pravo članova obitelji koji su na slobodi. Zbog toga se u zatvorskom sustavu posebna važnost pridaje obiteljskim kontaktima i odnosima, pomaže se u njihovoj uspostavi ako su narušeni, zatvoreniku se omogućuje sudjelovanje u rješavanju obiteljskih problema i odgoju djece kroz ostvarivanje zakonom propisanoga prava na posjete članova obitelji dva puta mjesečno i blagdanom. Maloljetna djeca mogu posjećivati roditelje svaki tjedan i blagdanom kako bi što manje osjetila posljedice izbivanja roditelja iz obitelji te kako bi se obitelj sačuvala do zatvorenikova izlaska na slobodu.