Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 27. svibnja 2026. razmotrio je Prijedlog zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, prvo čitanje, P.Z.E. br. 306, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2026. godine.
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije uvodno je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.
Nadalje, s obzirom da je Europska komisija uputila u ožujku 2025. mišljenje Republici Hrvatskoj zbog nepravilnog prenošenja Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica, a važeći zakon je mijenjan osam puta, pristupilo se izradi novog Zakona.
Zakonom se uređuje pravosudna suradnja u kaznenim stvarima između domaćih i pravosudnih tijela država članica Europske unije, koja se odnosi na europski uhidbeni nalog, europski istražni nalog, nalog za osiguranje imovine, priznanje i izvršenje odluka o oduzimanju imovine, predmeta, novčane kazne, zatim izvršenje presuda i odluka.
Nadalje, preuzimaju se pravni instrumenti u području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, a sam Zakon je podijeljen na tri djela. Prvi dio sadrži uvodne odredbe, načela pravosudne suradnje, nadležna tijela, usporedne postupke, prijenos postupaka u kaznenim stvarima, zajedničke istražne timove, prekogranično provođenje posebnih dokaznih radnji te ostalo. Drugi dio uređuje oblike pravosudne suradnje, a treći sadrži odredbe o postupcima u tijeku.
Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa zadržava ulogu koordinativnog tijela koje pruža pomoć domaćim nadležnim tijelima i nadležnim tijelima država članica Europske unije u ostvarivanju kontakata i pravosudne suradnje u odnosu na naloge i odluke koji su predmet uređenja ovog Prijedloga zakona.
Zakonom će se uredit postupak, nadležnosti i rokovi, kako bi se osiguralo učinkovito i ujednačeno postupanje, veća djelotvornost kaznenog progona i sudske zaštite, te jače međusobno povjerenje između pravosudnih tijela država članica.
U raspravi je istaknuto da se ovim zakonskim prijedlogom šire i preciziraju obaveze, uključuju novi EU mehanizmi, rokovi, prijevodi, komunikacija podataka i prijenos postupaka, a s obzirom na realno stanje u pravosuđu sa stanjem predmeta, rokovima, kadrovskim i prostornim problemima, nedostatnom digitalnom opremom, postavljeno je pitanje da li će dostupna sredstva biti dostatna za provedbu ovog Zakona. Istaknuto je i mišljenje da je u provedbi Zakona upitno oslanjanje na učinkovitost sudova. Ukazano je i da su temeljna prava navedena općenito, te nije dovoljno precizirana zaštita osoba, a smatra se i da je prekratak rok od tri dana za žalbu kod preuzimanja postupka. Odgovoreno je da je ovo tek prvo čitanje Zakona, očekuje se stupanje na snagu početkom 2027. godine, stoga se Proračunom mogu osigurati sva potrebna sredstva, kao što je i do sada Ministarstvo pravosuđa prihvaćalo sve iskazane potrebe.
Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja