Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 13. travnja 2016. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o kaznenom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a  aktom od 11. veljače 2016. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/16-12/06, Urbroj: 50301-09/09-16-10 od 16. ožujka 2016., u kojem se između ostaloga navodi kako je Ministarstvo pravosuđa izradilo Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku a koji sadrži i prijedlog izmjene instituta jamstva,  koji će uskoro uputiti u zakonodavnu proceduru. Zbog toga je Vlada RH  mišljenja da ne bi bilo oportuno Zakon o kaznenom postupku mijenjati dva puta u kratkom roku.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja zastupnik Orsat Miljenić istaknuo je da se predmetnim aktom predlaže ograničiti mogućnost primjene jamstva samo na slučaj kada je istražni zatvor protiv okrivljenika određen radi opasnosti od bijega. Poticaj za izmjenu Zakona bila su pravna stajališta koja je Ustavni sud RH  izrazio u odluci br. US-III-1451/2015 od 9. travnja  2015., iz kojih jasno proizlazi da jamstvo više nije učinkovita mjera kojom bi se mogla ostvariti ista svrha kao i istražnim zatvorom kada je on određen zbog postojanja opasnosti ometanja kaznenog postupka ili ponavljanja kaznenog djela. Rukovodeći se pravnom snagom odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, kao i činjenicom da su sudovi dužni poštivati pravna stajališta iz odluke kada odlučuju u konkretnim predmetima, predlagatelj je stajališta kako će predložena izmjena otkloniti posljedice koje odluka može izazvati kako u pogledu prava okrivljenika da se brani sa slobode uz određivanje jamčevine, tako i u odnosu na javne interese kaznenog progona u cjelini. Ograničavanje primjene mjere jamstva samo na slučaj određivanja istražnog zatvora zbog opasnosti od bijega okrivljenika, ne i za ostale istražnozatvorske osnove, prema mišljenju predlagatelja jest prihvatljiv rezultat stajališta Ustavnog suda RH, osim toga slična rješenja poznaju brojna europska zakonodavstva.

U raspravi o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o kaznenom postupku iznijeta su dva oprečna mišljenja.

Jedno je da se Vlada Republike Hrvatske u dostavljenom mišljenju nije očitovala o meritumu prijedloga. Smatraju da se postojećim uređenjem jamstva na neki način imućniji građani stavljaju u prednost pred ostalima, podsjećaju da se institut jamstva u našem kaznenom zakonodavstvu mijenjao, te da bi buduća uređenja trebala odgovarati temeljnim ciljevima jamstva.

Drugo mišljenje iznijeto u raspravi jest da treba podržati očitovanje Vlade RH, da učestale izmjene zakone nisu dobre, osim toga smatraju da pojedinačna odluka Ustavnog suda RH ne znači uspostavljanje standarda za buduće slučajeve.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa 4 (četiri ) glasa „za“,  2 (dva) glasa  „protiv“ i 1 (jednim) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

 Ne prihvaća se  Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o kaznenom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Arsena Bauka.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk