Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora je na 05. sjednici održanoj 20. siječnja 2021. godine raspravio Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2019. godini, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2020. godine. Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je Glavna državna odvjetnica iznijela kako izvješće daje cjelovit uvid u rad Državnog odvjetništva, u kretanje i strukturu prijavljenog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj, te pokazatelje o uspješnosti u postupcima, o materijalnom i kadrovskom stanju u Državnom odvjetništvu, kao i prijedloge u cilju unaprjeđenja rada institucije državnog odvjetništva.
U izradi izvješća primijenjeni su pokazatelji Komisije za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe te je primjenom indikatora učinkovitosti i kvalitete rada u cijeloj strukturi državnih odvjetništava povećana ažurnost i kvalitet rada, sa 91% koliko je bila 2016.g na 102%.
Tijekom 2019.g zaprimljeno je 39.912 kaznenih prijava, što je 2,1% više nego tijekom 2018.g. Iz 2018.g ostalo je u radu 12.468 kaznenih prijava. U strukturi odluka povodom kaznene prijave kao i prijašnjih godina najveći broj je odbačaja 14.186, zatim neposredno podignutih optužnica 7.292, potom slijede optužnice s kaznenim nalogom 6.185, pa rješenja o provođenju istrage 4.169, dok su 2.022 prijave riješene na drugi način. Iako u javnosti vlada percepcija da rješavanje predmeta traje jako dugo, isto se odnosi samo na mali broj predmeta velike složenosti, dok je istraga u 84 % slučajeva završena u roku od 6 mjeseci, u 12% predmeta istraga je trajala do 12 mjeseci, a u 2.6% predmeta do 18 mjeseci. .
Nadležni sudovi potvrdili su 10.271 optužnicu ili 96,74 %. Tijekom 2019. g donesene su presude u odnosu na 16.299 osobe, od čega su 14.920 ili 91,54 % osuđujuće, 897 ili 5,5% oslobađajuće te 482 odbijajuće presude. Od izrečenih kaznenih sankcija na uvjetnu osudu osuđeno je 10.878 osoba ili 72,9%. U 3.544 slučaja ili 23,8% izrečena je kazna zatvora, koja je u 1.059 slučaja zamijenjena radom za opće dobro na slobodi, a tri osobe osuđene su na dugotrajne kazne zatvora. Novčana kazna izrečena je prema 362 osobe ili 2,4 posto, dok su prema 136 osoba izrečene ostale sankcije.
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala zaprimio je ukupno 1.365 kaznenih prijava. U radu Ureda ih je tijekom 2019. g. bilo 1.373 i niti jedna nije ostala neriješena. U strukturi rješavanja najviše je odbačenih prijava, ukupno 967 ili 96%, a što se odnosi na prijave građana i drugih podnositelja, dok prijave podnesene od strane policije čine udio od samo 0,4% u odbačenim prijavama . U odnosu na 395 prijava doneseno je rješenje o provođenju istrage, od čega se 21 odnosi na prijave protiv pravnih osoba. Podignuto je 7 neposrednih optužnica. Istrage su dovršene protiv 385 osoba, od čega je 2019. g. pokrenuto 55 istraga, 282 istrage pokrenute su 2018. g, a 48 ih je pokrenuto 2017.g. Tijekom 2019. g. optužene su 372 osobe, što je 44% više nego 2018.g. kad je optuženo 257 osoba. Doneseno je 319 presuda od čega je 294 ili 92,2% osuđujućih.
Zbog ratnih zločina podnijeto je 60 kaznenih prijava, a 6 kaznenih prijava preneseno je iz prethodnog razdoblja. Rješenje o provođenju istrage doneseno je povodom 24 prijave. Prijave protiv 4 osobe su odbačene, a u odnosu na 38 osoba u tijeku je provođenje izvida i dokaznih radnji. Ukupno je tijekom 2019..g optuženo 27 osoba, a sudovi su donijeli 29 presuda, kojima je 18 osoba osuđeno, 9 osoba oslobođeno optužbe, a protiv 2 osobe donesena je odbijajuća presuda. Razlog manjeg broja podnesenih optužnica je u otežanom prikupljanju dokaza zbog proteka vremena zbog čega je vrlo teško rekonstruirati događaje. Teško je doći do materijalne dokumentacije, i do svjedoka jer veći broj više ne živi na teritoriju Republike Hrvatske, a dio ih je preminuo.
Za kaznena djela zbog zločina iz mržnje prijavljeno je 60 osoba, što predstavlja značajan skok u odnosu na 2018. g., kada je zaprimljeno 27. Tijekom 2019.g. optuženo je 40 osoba, dok je 7 kaznenih prijava odbačeno. Donesene su presude u odnosu na 16 osoba, od čega 13 osuđujućih, 1 oslobađajuća i 2 odbijajuće. Najčešća diskriminatorna osnova je nacionalna pripadnost, potom vjeroispovijest, etničko podrijetlo, te spolno opredjeljenje, a najčešće prijavljeno kazneno djelo motivirano mržnjom jest kazneno djelo prijetnje, a potom kazneno djelo oštećenja tuđe stvari. Za kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju zaprimljeno je 59 kaznenih prijava, od kojih je 39 odbačeno. Optuženo je ukupno 16 osoba, a presude su donesene protiv 11 osoba, pri čemu su sve osuđujuće. Najčešći način počinjenja ovog kaznenog djela je putem internetskih portala i društvenih mreža, a najveći broj prijavljenih djela počinjen je na štetu pripadnika druge nacionalnosti, vjeroispovijesti i spolnog opredjeljenja.
U građanskim i upravnim predmetima državno odvjetništvo zastupalo je Republiku Hrvatsku u 65.000 predmeta. Analiza podataka o dobivenim i izgubljenim parnicama prema vrijednosti predmeta spora iznosila je 62,8% dobivenih, što iznosi 313.311.000,00 kn, dok nije uspjela u 37% vrijednosti, što iznosi 185.499.000,00 kn. Državno odvjetništvo sklopilo je velik broj nagodbi čime je rasterećen rad sudova.
Nastavljeno je opremanje državnih odvjetništava informatičkom opremom i podrškom za e-komunikaciju. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta dobio je odgovarajući prostor za rad, no pojedina državna odvjetništva i nadalje rade u neodgovarajućem prostoru, primjerice Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Općinsko i Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko–upravni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu. Prosječna starost vozila koja državna odvjetništva koriste u radu, je 15 godina, a velik broj vozila stariji je od 20 godina, što utječe na rad i na sigurnost državno odvjetničkih dužnosnika i službenika. Oprema za snimanje okrivljenika je zastarjela te se ne mogu naći rezervni dijelovi.
U raspravi koja je uslijedila pohvaljen je rad Državnog odvjetništva te je istaknuto kako je u Izvješću pregledno i ažurno prikazan rad državnih odvjetništava.
Pohvaljena je struktura zaposlenih u odnosu na zastupljenost žena koja iznosi 69% kod državno odvjetničkih dužnosnika, te 60% kod državno odvjetničkih službenika, no istaknuta je zabrinutost zbog tendencije pada zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina od 2016. g. Najveći broj zaposlenih je u dobi 35 - 55 godina te bi trebalo uložiti dodatne napore u zapošljavanje mladih, posebice vježbenika. Zabrinjava i nedovoljna kadrovska popunjenost državnih odvjetništava, te male plaće službenika i namještenika, pri čemu plaće za srednju stručnu spremu iznose između 3.000,00 kn i 4.000,00 kn.
U odnosu na govor mržnje, izneseno je stav da analiza komunikacije na društvenim mrežama i komentara ispod članaka pokazuje da govora mržnje ima puno više nego što to statistike pokazuju. Zabrinjava što iz govora mržnje potječu i druge štetne radnje, kaznena djela i prekršaji, te nasilje temeljeno na nekom od diskriminatornih osnova.
U odnosu na edukaciju, pohvaljena je suradnja Državnog odvjetništva s drugim tijelima. Tako je s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova održana edukacija o sprječavanju nasilja nad ženama, što je dovelo do proaktivnog pristupa u prekršajnim postupcima. Pohvaljena je i suradnja s Uredom Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u svezi edukacija o govoru mržnje i trgovini utjecajem, a što je rezultiralo izradom Protokola o suzbijanju zločina iz mržnje koji je trenutno u javnoj raspravi.
U raspravi je napomenuto kako bi se trebalo razmisliti o rasterećenju Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta s obzirom na jako velik broj predmeta koje najčešće podnose građani, te da bi trebalo razmotriti mogućnost da se u budućim izmjenama zakona dio kaznenih djela koja su lakše prirode, prebace u nadležnost općinskih državnih odvjetništava, s ciljem da se USKOK više posveti najozbiljnim oblicima organiziranog kriminaliteta i korupcije, sa čime bi se povećala učinkovitost rada i percepcija u javnosti.
Istaknuto je i kako je vidljiva velika opterećenost rada državnih odvjetnika velikim brojem predmeta i rasprava, što bi moglo utjecati na kvalitetu rada. Zabrinjavajuće je što se zbog malih plaća ne mogu popuniti službenička radna mjesta jer se na natječaje često nitko ne javlja, te bi u tom dijelu trebalo žurno napraviti odgovarajuće iskorake.
U raspravi je posebno naglašeno kako se moraju osigurati dodatna proračunska sredstva kako bi se osigurali odgovarajući prostori za rad državnih odvjetništava, odgovarajuća oprema, posebice informatička, kao i vozni park te je o navedenom Odbor donio poseban zaključak.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 8 „ZA“, i 2 „SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2019. godini
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Milorad Pupovac