Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 63. sjednici održanoj 4. srpnja 2007. godine, Godišnje izvješće o radu državnih odvjetništava za 2006., koje je Hrvatskom saboru, sukladno odredbi članka 4. Zakona o državnom odvjetništvu, dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2007. godine.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi su članovi Odbora ponovo ukazali na primjedbu iznesenu u raspravi o Godišnjem izvješću o radu državnih odvjetništava za 2005. godinu, a koja se odnosi na izvješćivanje i analiziranje podataka u svezi kaznenog djela zločina iz mržnje (čl. 89. Kaznenog zakona). Članovi Odbora su tada izrazili očekivanje da se o ovom kaznenom djelu iznesu precizniji podaci u izvješću za 2006. godinu, međutim u predloženom izvješću o tome nisu navedeni nikakvi podaci. Po objašnjenju zamjenika glavnog državnog odvjetnika spomenuti podaci nisu mogli biti dani jer je pri dopuni Kaznenog zakona kada je u pitanju počinjenje kaznenog djela iz mržnje dopuna zakona izvršena samo u odnosu na djelo koje se sankcionira člankom 91. Kaznenog zakona (teško ubojstvo), dok kod drugih kaznenih djela njihov počinjenje iz mržnje u Kaznenom zakonu nije posebno sankcionirano, pa to otežava i prikupljanje traženih podataka. Obzirom na to, u raspravi je naglašeno, da je u slijedećim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona potrebno izvršiti odgovarajuću dopunu ili u općem dijelu zakona ili u posebnom dijelu zakona u svim onim odredbama u kojima bi počinjenje kaznenog djela iz mržnje trebalo posebno sankcionirati.
Članovi Odbora su se posebno osvrnuli na podatke koji govore o povećanom broju zatvorskih kazni, a samim tim i dodatnom opterećenju ionako preopterećnog zatvorskog sustava do kojeg je došlo i zbog pooštravanja politike kažnjavanja izmjenama Kaznenog zakona u 2006. godini. Istaknuto je da je, unatoč smanjenju kaznenih djela protiv života i tijela koja kontinuirano padaju u proteklih pet godina i stagnaciji imovinskih delikata, povećan broj izvršavanja kazne zatvora za manja kaznena djela. O ovom problemu je Odbor raspravljao u više navrata te je još jedanput ukazano na nedovoljno korištenje mogućnosti zamjene kazne zatvora do šest mjeseci radom za opće dobro na slobodi.
Također je ukazano na činjenicu da državna odvjetništva nedovoljno koriste odredbu članka 28. Kaznenog zakona o beznačajnom kaznenom djelu, te nedovoljno primjenjuju načelo svrhovitosti iz članka 175. Zakona o kaznenom postupku, kao i institut izdavanja kaznenog naloga iz članka 446. Zakona o kaznenom postupku. Članovi Odbora su mišljenja da bi se većom primjenom navedenih instituta značajno smanjio broj predmeta pred sudovima te bi se omogućilo njihovo brže rješavanje.
U raspravi je izraženo nezadovoljstvo obrazloženjem državnog odvjetništva u dijelu koje govori o kaznenim djelima protiv čovječnosti i mira, a koje se odnosi na rad odvjetništava na predmetima ratnih zločina počinjenih u tijeku Drugog svjetskog rata. Izneseno je mišljenje da se olako pristupa istraživanju i procesuiranju ovih zločina jer se u nekoliko prethodnih izvješća koristi ista argumentacija, neovisno o činjenici da postoji arhivska građa koja može poslužiti za procesuiranje počinitelja, te da još uvijek ima svjedoka zločina iz tog razdoblja.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati
Godišnje izvješće o radu državnih odvjetništava u 2006. godini
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin