Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je na 49. sjednici održanoj 12. i 18. svibnja 2011. godine Konačni prijedlog zakona o Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2011. godine.
Odbor je ovaj Konačni prijedlog zakona razmatrao kao matično radno tijelo.
U raspravi je istaknuto da predloženi tekst zakona uređuje iznimno značajna pitanja koja su u dosadašnjoj provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina stvarala teškoće, kao što su pitanje registra vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, te pitanje načina rada i financiranja koordinacija vijeća nacionalnih manjina osnovanih za područje Republike Hrvatske.
Konstatirano je, međutim, da će i nakon donošenja ovog zakona, koji zapravo predstavlja provedbeni akt Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina obzirom da detaljnije regulira provedbu pojedinih manjinskih prava uređenih Ustavnim zakonom, ostati nedorečena neka od pitanja za koje nacionalne manjine imaju osobit interes, a za koja se očekivalo da će ovim ili sličnim zakonom biti uređena, kako bi se konačno cjelovito uredila ne samo manjinska prava nego i sva otvorena pitanja koja se javljaju pri njihovom ostvarivanju u praksi.
Ukazano je tako na problem provedbe izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, čije je cjelovito zakonsko uređivanje Odbor više puta zahtijevao. Pokazalo se da sadašnje zakonsko rješenje po kome se na te izbore na odgovarajući način primjenjuju propisi koji uređuju izbor predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kod svakih izbora otvara niz pitanja koja se u nedostatku odgovarajuće zakonske regulative pokušavaju rješavati uputama izbornog povjerenstva, čime se ne može riješiti probleme koji se u tim izborima pojavljuju.
Također je ukazano i na problem nedostatne zakonske regulative kada je u pitanju manjinsko organiziranje, obzirom da sadašnji Zakon o udrugama koji se primjenjuje i na manjinske udruge ne uključuje specifičnosti organiziranja koje je karakteristično za udruge čija je svrha zaštita i unapređenje identiteta pripadnika nacionalnih manjina. Uslijed toga dolazi do nepotrebnog umnažanja takvih udruga, a time i do usitnjavanja i neracionalnog trošenja sredstva koja se osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina.
Kada je u pitanju tekst Konačnog prijedloga razmatranog zakona, u raspravi je bilo mišljenja da on u nekim dijelovima ne slijedi do kraja Ustavni zakon. Pri tome je posebno ukazano na to da se ostavlja nedorečenim pravna osobnost predstavnika nacionalnih manjina, što u praksi ograničava njihovu djelotvornost, a što je osobito značajno za one nacionalne manjine koje nemaju uvjete za izbor svojih vijeća. Isto tako, kada su u pitanju koordinacije vijeća nacionalnih manjina osnovane za područje Republike Hrvatske postavljeno je pitanje da li se predloženim rješenjem po kojemu vijeća na koordinacije prenose kako svoja ovlaštenja tako zajedno s tim i sredstva, reducira uloga vijeća nacionalnih manjina na način koji je dvojben i može dovesti u pitanje ulogu koja je tim vijećima dana Ustavnim zakonom.
Izneseno je i mišljenje da bi trebalo razmotriti sadrže li zakonska rješenja dovoljno učinkovit mehanizam kojim bi se onemogućilo nekontrolirano formiranje koordinacija, imajući pritom u vidu da Ustavni zakon omogućava formiranje koordinacija i unutar iste manjine kao i formiranje koordinacija vijeća različitih manjina, što bi u praksi moglo dovesti do bespotrebnog multipliciranja tih tijela.
U raspravi su s osobitom pozornošću razmotrene odredbe Konačnog prijedloga zakona koje uređuju financiranje koordinacija vijeća nacionalnih manjina osnovanih za područje Republike Hrvatske. Uređivanje tog pitanja u tekstu razmatranog zakona uvršteno je na prijedlog ovog Odbora prilikom rasprave o Prijedlogu zakona. Predlagatelj, međutim, nije u Konačnom prijedlogu zakona ponudio rješenje koje je predložio Odbor, a po kojemu se sredstva za rad koordinacija vijeća nacionalnih manjina osnovanih za područje Republike Hrvatske trebaju osiguravati u državnom proračunu, obzirom da se radi o tijelima koja djeluju na državnoj razini. Time bi se slijedio princip koji proizlazi iz Ustavnog zakona, a prema kojemu sredstva za rad vijeća nacionalnih manjina na lokalnoj i regionalnoj razini, uključujući i sredstva za obavljanje administrativnih poslova, osiguravaju jedinice samouprave odgovarajuće razine (članak 28. Ustavnog zakona). Prijedlog predlagatelja zakona da i sredstava za rad koordinacija na državnoj razini osiguravaju jedinice područne (regionalne) samouprave, ocijenjen je neprovedivim, što potvrđuje i dosadašnja višegodišnja praksa. Na taj način ostalo bi i dalje otvoreno rješavanje problema elementarnih pretpostavki za rad tijela čiji je zadatak prema Ustavnom zakonu usklađivanje i unaprjeđivanje interesa nacionalnih manjina na razini države.
Sukladno stajalištima iznesenim u raspravi Odbor je utvrdio amandmane na tekst Konačnog prijedloga zakona, i nakon provedene rasprave jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
ZAKON O REGISTRU VIJEĆA, KOORDINACIJA VIJEĆA I PREDSTAVNIKA NACIONALNIH MANJINA
sa slijedećima amandmanima na tekst Konačnog prijedloga zakona:
I. AMANDMAN
U članku 3. podstavku 7., na kraju teksta ovog podstavka dodaju se riječi:
„i članku 33. stavak 7. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“, br. 155/02, 47/10 i 80/10)).“
Obrazloženje:
Amandmanom se tekst članka 3. usklađuje s Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (NN broj: 80/2010). Nakon izvršene dopune podstavak 7. članka 3. bi glasio: „- drugi oblici udruživanja nacionalnih manjina koji se osnivaju sukladno međunarodnim ugovorima i članku 33. stavak 7. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“, br. 155/02, 47/10 i 80/10).“. Predloženom dopunom izbjegle bi se dvojbe koje bi se mogle pojaviti kod upisa u Registar subjekata na koje se treba odnositi podstavak 7. članka 3. Konačnog prijedloga zakona.
II. AMANDMAN
U članku 5. stavci 1. i 2. zamjenjuju se novim stavkom 1. koji glasi:
„(1) Subjekti iz članka 3. ovog Zakona su neprofitne pravne osobe, a pravnu osobnost stječu danom upisa u Registar.“
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.
Obrazloženje
Prema članku 5. Konačnog prijedloga zakona samo bi vijeća i koordinacije vijeća nacionalnih manjina imale status neprofitne pravne osobe, dok ostalim manjinskim subjektima koji se sukladno članku 3. KPZ-a upisuju u Registar, ne bi bio priznat takav status, što predstavlja ograničenje za njihovo djelovanje. Amandmanom se stoga mijenja članak 5. na način da se svim subjektima koji se sukladno čl. 3. upisuju u Registar, priznaje pravna osobnost danom upisa u Registar.
III. AMANDMAN
Članak 15. mijenja se i glasi:
„Danom konstituiranja novoizabranih vijeća, koordinacija vijeća te danom izbora novih predstavnika nacionalnih manjina po službenoj dužnosti iz Registra se brišu osobna imena članova vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, zbog prestanka mandata.“
Obrazloženje
Prema odredbi predloženoj u članku 15. Konačnog prijedloga zakona, danom objave odluke o raspisivanju izbora za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina po službenoj dužnosti brisala bi se iz Registra osobna imena članova vijeća, koordinacija i predstavnika nacionalnih manjina, zbog prestanka mandata. Na taj način nastala bi pravna praznina i manjine bi ostale bez svojih tijela za sve vrijeme od raspisivanja izbora do konstituiranja novoizabranih vijeća i koordinacija te do izbora novih predstavnika nacionalnih manjina.
U ovom slučaju ne može se na manjinska tijela primijeniti na odgovarajući način zakonska odredba koja uređuje mandat članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, kada je u pitanju lokalna i područna (regionalna) samouprava, onda i nakon prestanka mandata članova predstavničkog tijela s radom nastavljaju izvršna tijela lokalne i područne samouprave (načelnici, gradonačelnici, župani i njihove službe i upravna tijela), dok kod manjina nije osiguran odgovarajući kontinuitet. Amandmanom se stoga predlaže da se, kada su u pitanju nacionalne manjine, brisanje iz Registra po službenoj dužnosti vrši danom konstituiranja novoizabranih vijeća, koordinacija vijeća, odnosno danom izbora novih predstavnika nacionalnih manjina.
IV. AMANDMAN
U članku 21. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Prava i ovlasti predstavnika nacionalnih manjina izabranih u jedinicama područne (regionalne) samouprave u radu koordinacije osnovane za područje Republike Hrvatske utvrđuju se statutom koordinacije.“
Obrazloženje
Prema stavku 4. članka 21. Konačnog prijedloga zakona predstavnici nacionalnih manjina imali bi u radu koordinacija ista prava i obveze kao i vijeća nacionalnih manjina koja su osnovala koordinaciju. Obzirom na razlike koje prema Ustavnom zakonu postoje između vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, ova odredba preširoko je postavljena, pa se stoga predlaže da se prava i ovlasti predstavnika nacionalnih manjina u radu koordinacije urede statutom koordinacije.
V. AMANDMAN
U članku 23. stavak 3. briše se.
Obrazloženje
Pitanje financiranja koordinacija uređuje se u članku 24. pa se stoga radi razumljivosti teksta zakona odredbu st. 3. čl. 23., koja se tiče tih pitanja treba prebaciti u tekst članka 24.
VI. AMANDMAN
U članku 24. stavak 1. mijenja se glasi:
„(1) Sredstva za rad koordinacija vijeća nacionalnih manjina osnovanih za područje Republike Hrvatske osiguravaju se u državnom proračunu.“
Obrazloženje:
Obzirom da koordinacije vijeća nacionalnih manjina osnovane za područje Republike Hrvatske predstavljaju tijela koja djeluju na razini države, sredstva za njihov rad trebaju se osiguravati u državnom proračunu. Model predložen u članku 24. st. 1. Konačnog prijedloga zakona prema kojem bi sredstva za rad koordinacija na državnoj razini osiguravale jedinice područne (regionalne) samouprave u praksi je, kako to pokazuje dosadašnje višegodišnje iskustvo, neprovediv.
VII. AMANDMAN
U članku 24. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Za ostvarivanje određenih programa koordinacija osnovanih za područje Republike Hrvatske mogu se osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske i u proračunima jedinca područne (regionalne) samouprave čija su vijeća nacionalnih manjina osnovala koordinaciju odnosno pristupila sporazumu o osnivanju koordinacije.“
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Obrazloženje:
Amandmanom se za ostvarivanje određenih programa koordinacija osnovanih za područje Republike Hrvatske, uz sredstva iz državnog proračuna, što je već predviđeno u članku 23. stavak 3. Konačnog prijedloga zakona, predlaže da u financiranju mogu sudjelovati i jedinice područne (regionalne) samouprave čija su vijeća nacionalnih manjina osnovala koordinaciju odnosno pristupila sporazumu o osnivanju koordinacije.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin