Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 34. sjednici održanoj 19. svibnja 2026. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. svibnja 2026. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da svrha Konačnog prijedloga zakona osiguravanje veće razine zaštite potrošača u nekoliko vrlo važnih segmenata potrošačke politike.
Pa se tako, ovim se Konačnim prijedlogom zakona prenosi pravna stečevina Europske unije, i to:
- Direktiva o financijskim uslugama sklopljenim na daljinu,
- Direktiva o zelenom osnaživanju potrošača,
- Direktiva o pravu na popravak.
Vezano za Direktivu o financijskim uslugama sklopljenim na daljinu, važno je istaknuti da će se prijenosom iste osigurati veća transparentnost u smislu davanja ključnih potrošačkih informacija koje će, obzirom na iznimnu kompleksnost financijskih ugovora, doprinijeti lakšem razumijevanju obveza koje potrošači imaju prilikom sklapanja takvih ugovora.
Nadalje, vezano uz novine koje donosi usklađivanje s odredbama Direktive o zelenom osnaživanju potrošača, Konačnim prijedlogom zakona propisuje se obveza trgovaca da, uz ostale propisane informacije, potrošače informiraju i o okolišnim i društvenim učincima koje određeni proizvodi ili usluge imaju. Osim navedenog, Zakonom će se proširiti i popis okolnosti koje predstavljaju nepoštenu poslovnu praksu u slučaju da trgovac navede neistinite ili nepotpune obavijesti o okolišnim tvrdnjama, ili iste izostavi. Riječ je zapravo o detaljnom uređenju zabrane tzv. greenwashing-a.
Jedna od najvažnijih izmjena predviđenih predmetnom direktivom jest uvođenje oznaka kojima se potrošača informira o odgovornosti za materijalni nedostatak i za dano komercijalno jamstvo trajnosti, koje će biti usklađene na razini Europske unije, kako bi ih potrošači mogli lakše prepoznati.
Zadnja direktiva koja se prenosi je Direktiva o pravu na popravak, o kojoj je bilo jako puno govora ne samo među dionicima tijekom međuresornog usuglašavanja, već i u medijskom prostoru. Naime, prijenosom navedene direktive u Zakon o zaštiti potrošača uvodi se obveza popravka određenih proizvoda nakon isteka tzv. zakonskog jamstva, a koji su izrijekom navedeni u određenim EU propisima, kao što su perilice za rublje, perilice za suđe, usisavači i pametni telefoni. Osim navedenog, za njih moraju biti osigurani rezervni dijelovi, zabranjuje se odbijanje popravka ako je roba ranije bila popravljana od neovlaštenog servisera ili samog potrošača.
Nadalje, Direktivom je propisana i uspostava europske internetske platforme za popravak, koja će sadržavati nacionalne odjeljke, kako bi se pomoglo potrošačima u pronalasku servisera u njihovoj blizini, a istovremeno omogućilo serviserima i drugim subjektima koji se bave popravkom i obnovom proizvoda, da besplatno oglašavaju svoje usluge.
Izmjene Zakona o zaštiti potrošača ne odnose se isključivo na prijenos pravne stečevine Europske unije, već se određenim dopunama postojećeg Zakona želi dodatno zaštititi potrošače unaprjeđenjem pojedinih odredbi koje su nacionalnog karaktera.
S tim u vezi, ovim se izmjenama Zakona propisuje i obveza isticanja bazne cijene koja je bila primjenjiva na točno određen dan u prethodnom razdoblju kako bi se osigurala veća transparentnost i lakša usporedba promjena maloprodajnih cijena proizvoda kroz određeno razdoblje. Također, uvodi se obvezna objava važećih cjenika na mrežnim stranicama trgovca i radi praćenja učinaka promjena pojedinih maloprodajnih cijena, kako bi potrošači mogli donositi informirane odluke, u svrhu zaštite njihovih ekonomskih interesa.
Vezano za razlike između Prijedloga zakona (prvo čitanje) i Konačnog prijedloga zakona (drugo čitanje), nema sadržajnih razlika, već je u odnosu na Prijedlog zakona, Konačni prijedlog zakona dodatno nomotehnički dorađen.
U raspravi je predstavnik Hrvatske obrtničke komore iznio da je ovaj Konačni prijedlog zakona u svom najvećem dijelu izravno i dosljedno prenošenje obvezujućih europskih direktiva u hrvatsko zakonodavstvo, što znači da je zakonodavni okvir na razini cijele Europske unije postavljen fiksno i Hrvatska tu nije imala prostora za odstupanja. Naglasio je da u Hrvatskoj obrtničkoj komori snažno podržavaju zelenu tranziciju i uvođenje prava na popravak robe, jer smatraju da je to odličan korak prema održivijem gospodarstvu, koji će smanjiti gomilanje otpada i otvoriti nove poslove za domaće obrtnike te male servisere i radionice.
Međutim, posebno je istaknuo da će Hrvatska obrtnička komora itekako budno paziti na to kako će se ovaj zakon primjenjivati u praksi. Inzistirat će na zaštiti obrtnika jer smatraju da cjelokupan teret i odgovornost za provedbu ovih pravila ne smije pasti isključivo na leđa servisera, koji često posluju s ograničenim kapacitetima zbog manjka radne snage. Posebno će pratiti kako će funkcionirati sustav odgovornosti servisera u situacijama kada oni, unatoč dužnoj pažnji, ne mogu zadržati prvotno ponuđene uvjete i rokove zbog nepredvidivih poremećaja na tržištu, poput naglog skoka cijena ili potpune nedostupnosti rezervnih dijelova.
Zahtijevaju od države da obrtnicima ne nameće samo nove obveze i drastične kazne, već da im osigura konkretnu tehničku, stručnu i financijsku potporu, besplatne digitalne alate te predloške, kako bi se stigli pravodobno i bez straha prilagoditi novim europskim standardima.
Predstavnik predlagatelja je naveo da će se prijenosom Direktive o pravu na popravak osnažiti važnost i uloga servisera te proširiti mreža servisera, a ujedno je i intencija poticanje ponovnog korištenja i dulje upotrebe pojedinih proizvoda. Sami proizvođači bit će u obvezi osigurati rezervne dijelove serviserima.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa 7 (sedam) glasova „ZA“ odlučio:
1. Predlaže se Hrvatskom saboru donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača
2. Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, P.Z.E. br.275 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 303, provesti objedinjenu raspravu na plenarnoj sjednici
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić