11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 15. studenoga 2024. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o privremenom uzdržavanju, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja predstavila promjene koje su uvrštene u Konačni prijedlog zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Konačni prijedlog zakona je nomotehnički dorađen,  a pojedine odredbe su dodatno pojašnjene sa svrhom jasnoće i pravne sigurnosti. 

Bez rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (s 9 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskome saboru da donese Zakon o privremenom uzdržavanju.“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr.sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 15. studenoga 2024. godine razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu  i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89.

Uvodno su se predstavnici Vlade Republike Hrvatske osvrnuli na razdjele Državnog proračuna za 2025. godinu koji su u djelokrugu rada ovoga Odbora. Iz Ministarstva financija predstavljen je makroekonomski okvir u kojemu se donosi Državni proračun za 2025. godinu.  U 2025. godini očekuje se rast BDP-a od 3,2%, nakon čega se u 2026. i 2007. godini očekuje blago usporavanje rasta (na 2,8% u 2026., odnosno na 2,8% u 2027. godini). Gospodarski rast brži je 2-3 puta od prosjeka Europske Unije, što je posljedica dosadašnjih aktivnosti države. Očekuje se stopa inflacije od 2,5% u 2025. godini, 2,3% u 2026. godini i 2,2% u 2027. godini. Ukupno su planirani prihodi u iznosu od 33 milijarde eura, a rashodi u iznosu od 37 milijardi eura. Planirani manjak Državnog proračuna za 2025. godinu iznosi 4,1 milijardu eura ili 4,4% bruto domaćeg proizvoda.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo turizma i sporta, Ministarstvo demografije i useljeništva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, te Ured pravobranitelja za djecu, i nadalje iz godine u godinu bilježe porast svojih razdjela, pa je i u Državnom proračunu za 2025. godinu na ovim razdjelima vidljivo povećanje financijskog plana.
Značajna povećanja bilježe se na sredstvima osiguranima za rodiljne i roditeljske naknade, povećanje jednokratne novčane naknade za novorođeno dijete, sredstva za transfer lokalnim jedinicama, za fiskalnu održivost vrtića, infrastrukturna opremanja škola kao pripremu za uvođenje cjelodnevne škole, za osiguranje besplatne prehrane i prijevoza učenika, besplatne udžbenike i drugo.
U 2025. godini provest će se detaljna analiza načina reguliranja dječjeg doplatka kako bi se osmislio način isplate univerzalnog dječjeg doplatka.

Razdjel sporta unutar Ministarstva turizma i sporta također prati povećanje planiranih sredstava, a usmjerena su na razvoj sportske infrastrukture, za sufinanciranje sportskih programa poticanja lokalnog sporta i sportskih natjecanja, kao i Programa javnih potreba u sportu na državnoj razini koje provode krovna sportska udruženja: Hrvatski olimpijski odbor (HOO), Hrvatski paraolimpijski odbor (HPO), Hrvatski sportski savez gluhih (HSSG), Hrvatski akademski sportski savez (HASS) i Hrvatski školski sportski savez (HŠSS), za sufinanciranje programa i projekata od interesa regionalne razine iz državnog proračuna Republike Hrvatske putem županijskih sportskih zajednica u jedinicama područne samouprave i to isključivo programa u koje su uključena djeca i mladi do 18 godina. Osobito raduje nova proračunska aktivnost – Poticanje donacija sportskim organizacijama, što će omogućiti stvaranje kvalitetnijih uvjeta za daljnji rad, omasovljenje te postizanje vrhunskih sportskih rezultata. Sukladno sektorskom programu prepoznat će se organizacije kojima će se omogućiti sukladno članku 7. stavku 8. Zakona o porezu na dobit primanje donacije veće od 2% prihoda donatora u prethodnom ili tekućem razdoblju, a u definiranom postotku Ministarstvo turizma i sporta će dodatno financirati te sportske organizacije (s 25-50% iznosa donacije).
Proračunska stavka Ureda Pravobranitelja za djecu također bilježi rast ukupnog razdjela. Sredstva će u većoj mjeri biti utrošena na zaposlene (oko 70%), a planirano je zapošljavanje i posebnog savjetnika Pravobranitelja za sigurnost i prava djeteta u digitalnom okruženju.

U raspravi koja je uslijedila svi nazočni članovi Odbora pozdravili su povećanje proračunskih razdjela kojima je Odbor za obitelj, mlade i sport matično radno tijelo Hrvatskoga sabora. Osobito su izrazili zadovoljstvo aktivnostima koje su predviđene u resoru sporta, ali i planiranje univerzalnosti dječjeg doplatka. Ipak, neki članovi Odbora izrazili su, pored zadovoljstva, i bojazan da će neke aktivnosti rebalansom koncem godine morati biti mijenjane zbog neispunjavanja plana.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova za i 2 glasa protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr.sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 15. studenoga 2024. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi s raspravom o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu  i projekcija za 2026. i 2027. godinu.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija predstavila makroekonomski okvir u kojemu se Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu donosi. Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2025. godinu propisuje temeljna prava i obveze proračunskih korisnika koje nastaju u postupku planiranja, izrade, donošenja i izvršavanja Državnoga proračuna, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna i drugo. 
Sukladn Konačnom prijedlogu Zakona, zaduživanje se može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 8.6 milijardi eura a tekuće otplate glavnice iznose 6,5 milijarde eura. Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406,8 milijuna eura, a tekuća otplata glavnice iznosi 231 milijun eura.
Određena je visina do koje Vlada može dati suglasnosti za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2025. godini, a koja iznosi najviše do pet posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2024. godinu.
Osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa iznosi 441,44 eura.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova za, i 2 glasa protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr.sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 6. sjednici Odbora, održanoj 24. listopada 2024. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 28. ožujka 2024. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 1. kolovoza 2024. godine, kao i Planom rada Ureda pravobranitelja za djecu za 2023. godinu.

U uvodnom izlaganju Pravobraniteljica za djecu iznijela je osnovne značajke Izvješća, s obzirom na djelovanje Ureda pravobranitelja za djecu, kao i informacije o stanju prava djece u Republici Hrvatskoj u izvještajnom razdoblju. Tijekom 2023. godine djelatnici Ureda susreli su se s oko 1300 djece, čije poruke i razmišljanja prenose kroz Izvješće, te održali i redovne konzultacije mladih suradnika u sklopu Mreže mladih savjetnika i Foruma mladih 16+. Godinu je obilježilo niz nesretnih slučajeva, od slučaja vršnjačkog nasilja u susjednoj zemlji koji je snažno odjeknuo i u Hrvatskoj, do nastavka ratnih zbivanja u Ukrajini te masivnog i teškog kršenja prava djece u Pojasu Gaze. U Republici Hrvatskoj 21 dijete je izgubilo život u prometu, sedmero je počinilo samoubojstvo, a sedmero djece je ubijeno, te postoji kontinuirani porast obiteljskog i vršnjačkog nasilja, izdvajanja djece iz obitelji te poteškoće s mentalnim zdravljem djece, mladih i odraslih. Istaknula je kako razvoj izvaninstitucionalnih usluga ne prati potrebe na terenu. Kao novi pozitivan pomak izdvojila je Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, uvođenje Barnahus modela za podršku svoj djeci koja su bila žrtve seksualnog nasilja te pooštravanje sankcija za seksualne delikte. Ured je zaprimio 13% više prijava o pojedinačnim povredama prava djece no u 2022. godini, ukupno njih 2 183, a nastavilo se zbog složenosti i specifičnosti koje zahtijevaju višegodišnje praćenje postupati u njih 1 065. Najveći rast prijava iz područja je pravosudno-zaštitnih prava (41,17%), obrazovnih prava (24,47%) te osobnih prava (14,46%).

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske pored osnovnih značajki Izvješća naglašava kako je Vlada orijentirana na zaštitu prava djece, spremna na suradnju i teži boljoj suradnji svih dionika procesa zaštite prava djece.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora osvrnuli su se na određene segmente Izvješća tražeži pojašnjenja i postupanja Ureda po određenim temama. Otvorena su pitanja reguliranja zapošljavanja u igraonicama i rođendaonicama u kojima roditelji ostavljaju djecu, a vrlo često pri zapošljavanju u njima ne traži se potvrda o nekažnjavanju koja bi jamčila sigurnost djece u njima. Ukazano je na trendove rasta vršnjačkog nasilja, nedostatnost smještajnih kapaciteta, nedostatak sustavne podrške i međuresorne suradnje osobito za djecu s poremećajem u ponašanju. Vezano za djecu u sukobu sa zakonom, postavljeno je pitanje adekvatne institucionalizacije i postupaka pred sudovima.
Zatražen je veći angažman Pravobraniteljice s obzirom na zapošljavanje socijslnih radnika i drugih stručnih suradnika u odgojno-obrazovnim ustanovama, osobito vezano uz pokazatelje mentalnog zdravlja djece i mladih i sve pojavne oblike vršnjačkog nasilja, osobito nasilja online.
Pozdravljena je suradnja Ureda pravobranitelja sa svim međunarodnim i domaćim institucijama koje skrbe o pravima djeteta, te istaknuto kako su članovi društva pozvani osigurati bolji život djece u zajednici.

Ukazano je i na pojavne oblike ovisnosti koji se kao i u odrasloj populaciji bilježe i među djecom, a osobito je istaknuta ovisnost o kocki zbog sve veće izloženosti djece agresivnim kampanjama igraonica na sreću, kako virtualnih, tako i fizičkih u okolini. Smanjenje dostupnosti i izloženosti djece igarama na sreću mora biti jedan je od prioriteta našeg djelovanja.

Ukazano je i na veću potrebu organizirane integracije djece stranih radnika kojih je u Republici Hrvatskoj sve više, a ukazano je i na problem takozvane izgubljene djece koja su bez pratnje došla na područje Europske Unije i o kojima nema službenih saznanja gdje su i kako žive.
U raspravi je pozdravljena reforma odgovjno-obrazovnog sustava i uvođenje cjelodnevne škole, no istaknuto je kako škola ima svoju ulogu, no nikako ne bi smjela biti zamjena za obitelj. Neki članovi Odbora u tom smislu iznijeli su svoj stav kako bi uvođenje građanskog odgoja ne samo kao međupredmetnog sadržaja pomoglo u rješavanju cijelog niza problema. 

U raspravi je postavljeno je i pitanje prema nekim članovima Odbora o kontradiktornim stavovima Pravobraniteljice vezano uz dostupnost suvenira u Vukovaru tijekom školskih ekskurzija (amblemi HOS-a), sudjelovanja djece na Danima kruha u školama, kao i njene reakcije na izloženost djece nekim sadržajima tijekom održavanja Parade ponosa.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora većinom glasova su  (sa 7 glasova ZA i 3 glasa suzdržan) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prima se na znanje Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 6. sjednici Odbora, održanoj 24. listopada 2024. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o radu Povjerenstva iz članka 150. Zakona o socijalnoj skrbi za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Povjerenstvo iz članka 150. Zakona o sstavu socijalne skrbi, aktom od 12. srpnja 2024. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 6. rujna  2024. godine.

U uvodnom izlaganju Predsjednica Povjerenstva ukratko je iznijela podatke o radu u izvještajnom razdoblju, koje je ujedno i prva godina rada Povjerenstva. Smatra kako je razlog vrlo malog broja pritužbi o kojima je Povjerenstvo odlučivalo nedovoljna informiranost korisnika iz sustava socijalne skrbi o mogućnosti da svoje pritužbe upute Povjerenstvu. Najavila je aktivnosti koje se provode i planiraju nadalje provoditi kako bi s postojanjem Povjerenstva i mogućnosti iznošenja pritužbe istome bili upoznati i oni korisnici iz sustava socijalne skrbi kojima nisu dostupne informacije putem interneta.
U razmatranju svog načina djelovanja, članovi Povjerenstva smatraju kako je potrebno dopuniti Pravilnik o načinu rada i postupanja u sustavu socijalne skrbi na način da bude moguće odbaciti pritužbu (a ne samo prihvatiti, djelomično prihvatiti ili odbiti) jer bi na taj način postupak bio jasniji i sadržajno usklađen s postojećim pravnim instiutima u drugim sličnim postupcima. Također, predlažu i izmjenu članka 147. Zakona o socijalnoj skrbi brisanjem ograničenja da se pritužbe mogu podnositi samo u ustanovama kojima je osnovač Republika Hrvatska, jer se time u neravnopravan položaj dovode svi korisnici iz ustanova drugih osnivača.
Vezano uz svega četiri pritužbe o kojima je Povjerenstvo raspravljalo u izvještajnom razdoblju, u dva slučaja donešene su odluke o odbacivanju pritužbi zbog nepravovremenosti, u jednom slučaju donesena je odluka o osnovanosti, i u četvrtom slučaju o neosnovanosti pritužbe. Predsjednica Povjerenstva naglasila je kako je doista malo broj pritužbi pristigao u 2023. godini, no rekla je da u tekućoj godini dosad ima više od 40 pristiglih pritužbi.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je kako Povjerenstvo ima podršku u resornom Ministarstvu koje za njega obavlja administrativne poslove. Naglasila je kako povjerenje korisnika u sustav varira, ali Povjerenstvo otvara mogućnosti da korisnici s povjerenjem iznesu svoje pritužbe i dobiju stav neovisnog tijela.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje opravdanosti postojanja Povjerenstva obzirom na mali broj zaprimljenih pritužbi, i mogućnost da se kroz pritužbe u prva dva stupnja (ravnatelju ustanove u prvom, a Ministarstvu u drugom stupnju) rješavaju propusti.
Ipak, prevladao je stav onih članova Odbora koji smatraju kako je Povjerenstvo potrebno kao korak koji korisnicima daje sigurnost da će sva njihova prava doista biti ostvarena.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora većinom su glasova (sa 7  glasova ZA i 3 glasa protiv) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu 
Povjerenstva iz članka 150. Zakona o socijalnoj skrbi za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 6. sjednici Odbora, održanoj 24. listopada 2024. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, aktom od 29. ožujka 2024. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske  od 6. rujna 2024. godine, kao i Izvješćem Odbora za ravnopravnost spolova kao matičnog radnog tijela Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju, Pravobraniteljica je iznijela osnovne pokazatelje iz Izvješća o radu za 2023. godinu. Iznijela je osvrt na dijelove svoga Izvješća koja se odbnose na teme od osobitog interesa Odbora za obitelj, mlade i sport, kao što su usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza, korištenje očinskog dopusta, zaštita reprodutkivnog zdravlja, žrtve nasilja, žene u sportu, žene s invaliditetom, sustavna edukacija o ravnopravnosti i suzbijanju diskriminacije, osobe u riziku od višestruke diskriminacije i drugo.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske pojasnila je kako su sva resorna tijela državne uprave analizirala Izvješće Pravobraniteljice, te dala svoj osvrt na isto u objedinjenom Mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje promjene spola i medicinksih postupaka prilikom tranzicije spola, odnosno različitom tretmanu po pitanju zdravstvenog osiguranja. Izneseno je mišljenje kako promjena spola i odabir života u drugom rodnom identitetu nije osnovno ljudsko pravo. Pravobraniteljica je istaknula da je Zakonom o ravnopravnosti spolova i Zakonom o zabrani diskriminacije dužna pratiti prava LGBTIQ osoba i o istima izvijestiti Hrvatski sabor.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora većinom su glasova  (sa 7 glasova ZA. i 2 glasa suzdržan) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prima se na znanje Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 8. listopada 2024. godine razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hravtske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske, iz Ministarstva financija pojasnila je makroekonomski okvir u kojemu se predlažu izmjene i dopune Državnog proračuna. Predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva demografije i useljeništva, te Ureda pravobranitelja za djecu osvrnuli su se i pojasnili razdjele za koje je ovaj Odbor matično radno tijelo Hrvatskoga sabora.

U raspravi, članovi Odbora podržali su izmjene i dopune, no postavljena su i pitanja razloga koji su omogućili uštede na određenim stavkama, odnosno  doveli do povećanja nekih drugih stavki. 
Vezano uz pitanja promjena u resoru socijalne politike, istaknuto je kako socijalne pomoći i naknade (inkluzivni dodatak, zajamčena minimalna naknada, status roditelja njegovatelja i naknada za smještaj u udomiteljsku obitelj) u velikoj mjeri doprinose rastu troškova Državnoga proračuna, i to participacijom od dodatnih 154 mil eura. Većina rasprava bila je usmjerena na fiskalnu održivost dječjih vrtića, što su članovi Odbora pozdravili, ali ova stavka otvorila je i širu temu financiranja izgradnje i rada dječjih vrtića, i mogućnost jedinica lokalne i područne samouprave da u okviru svojih proračuna pruže jednaku skrb djeci u vrtićima diljem Republike Hrvatske.
Uz pitanje sporta, uz podršku predloženom rebalansu, a s obzirom na predstavke koje Odbor zaprima, postavljeno je pitanje mogućnosti promjene modela financiranja sporta na način da sredstva iz Državnog proračuna pronađu put do krajnjih korisnika (sportaša i trenera) bez posrednika, a kao opcija istaknut je imperativ kontrole namjenskog trošenja sredstava namijenjenih sportu.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za i 3 glasa protiv) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu u projekcija za 2025. i 2026. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 2. listopada 2024. godine razmotrio je Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova Odbora Državne nagrade za sport „Franjo Bučar“, koji je Hrvatskom saboru dostavio ministar turizma i sporta, aktom od 13. lipnja 2024. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju državni tajnik iz Ministarstva turizma i sporta obrazložio je zakonsku osnovu za donošenje ove Odluke, te naglasio kako su svi predloženi, predsjednik i članovi Odbora Državne nagrade sporta "Franjo Bučar", redom istaknuti sportaši, stručnjaci iz područja sporta, ili istaknuti sportski javni djelatnici.

U raspravi, članovi Odbora podržali su prijedlog, ističući kako odražava dobar omjer regionalne zastupljenosti, raznolikosti sportova i vrhunskih sportskih rezultata predloženih kandidata.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (s 9 glasova za) odlučili predložiti Hrvatskom saboru                                                                                                     
d o n o š e n j e

Odluke o imenovanju predsjednika i članova Odbora Državne nagrade sporta "Franjo Bučar".

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 25. rujna 2024. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, P.Z. br. 42, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2024. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja, Vlade Republike Hrvatske, dodatno je pojasnio Prijedlog. Materijalne odredbe aktualnog Zakona mijenjale su se od 2010. godine samo u dijelu načina oporezivanja igara na sreću, no nisu pratile razvoj tehnoloških inovacija na tržištu, niti posljedice razvoja igara na sreću na društvo u cjelini. Predloženim izmjenama uzeti su u obzir ciljevi i mjere utvrđene Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine koje se odnose na područje promocije i osiguranja društveno-odgovornog priređivanja i igranja igara na sreću s konačnim ciljem uspostave kompromisnog odnosa između interesa države, priređivača igara na sreću i zaštite javnozdravstvenih interesa i potreba društva. Prijedlog zakona predviđa obaveznu identifikaciju svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača i uspostavu Registra isključenih igrača, propisuje oduzimanje prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja. Nadalje, ograničava oglašavanje igara na sreću u medijima, oglašavanje na javno vidljivim površinama i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću.  
U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora pozdravili su predložene izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću. Pored niza promjena koje su dobrodošle u smislu zaštite djece i mladih od ovisnosti, poput registra isključenih igrača, obvezne identifikacije u zemaljskim poslovnicama, a osobito ograničavanja oglašavanja, u raspravi su izneseni i neki prijedlozi koji bi mogli dodatno unaprijediti ovaj Prijedlog zakona. 
Članove Odbora osobito je zanimala regulacija korištenja kladomata u ugostiteljskim objektima, a kojih ima oko 3600 u Republici Hrvatskoj. Kladomati su široko dostupni i zapravo predstavljaju ulazak u svijet kockanja, stoga je predloženo da se iznađe način ograničenog pristupa kladomatima za djecu, mlade, kao i za osobe koje će biti u registru isključenih igrača. Kako je pojasnio  predstavnik predlagatelja, razmišlja se o rješenjima koja će omogućiti elektronsku identifikaciju na kladomatima u ugostiteljskim objektima putem osobnih iskaznica.
Nadalje, članovi Odbora postavili su pitanje dodatne mogućnosti ograničavanja oglašavanja priređivača igara na sreću na sportskoj opremi, osobito maloljetnih igrača, što bi bila inicijativa za neke od narednih izmjena i dopuna zakona. Ograničavanje broja zemaljskih poslovnica također je jedna od mjera za koju neki članovi Odbora procjenjuju da bi doprinijela smanjenju prevalencije ovisnosti o kocki. 
Sam termin „ovisnost o igrama na sreću“ koji se koristi u Zakonu, nije sukladan medicinskoj nomenklaturi. Službena medicina poznaje „ovisnost o kocki“, no Predlagatelj u ovom trenu nije pristupio cjelovitoj izradi novoga Zakona, stoga u uporabi kroz Zakon ostaje termin iz 2010. godine – ovisnost o igrama na sreću.
Zaključno, istaknuto je kako je brzinu razvoja branše igara na sreću teško pratiti. Danas sve više posluju putem interneta, a zemaljske poslovnice postaju poslovni trošak koji se može izbjeći. Stoga i društvo mora tražiti načine da zaštiti svoje članove od štetnih utjecaja i u virtualnom svijetu. Upravo iz tog razloga u pripremi su i porezne izmjene, koje očekujemo u III. kvartalu ove godine, a koje će onemogućiti bankarske transakcije za priređivače igara na sreću koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj, jer se samo blokiranje mrežnih stranica nije pokazalo dovoljnom zaštitom.
Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (s 9 /devet/ glasova za) odlučili predložiti Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:
"Predlaže se Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću. 
Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona."

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 2. srpnja 2024. godine razmotrio je Prijedlog zakona o privremenom uzdržavanju, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2024. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja predstavila Prijedlog zakona kojim se unaprjeđuje potpora uzdržavanja djeteta povećanjem iznosa privremenog uzdržavanja i  produljenjem vremenskog roka trajanja potpore u odnosu na postojeće zakonsko rješenje. Predlagatelj procjenjuje da će se donošenjem ovoga Zakona učiniti značajan pomak u materijalnom statusu i pravima djeteta u slučajevima kada obveznik uzdržavanja ne ispunjava svoje obveze.

U raspravi je postavljeno pitanje promjene nadležnosti za provođenje postupka rješavanja i ostvarivanju prava na privremeno uzdržavanje, što su dosad činili područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a ovim Prijedlogom nadležnost se dodjeljuje Agenciji za osiguranje radničkih tražbina. Predlagatelj je pojasnio da će sustav socijalne skrbi i nadalje biti involviran i informiran o postupcima, te da Prijedlog predviđa da se zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno uzdržavanje može podnijeti neposredno Agenciji, ali i putem Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji je dužan bez odgode u roku od 5 dana od zaprimanja, zahtjev dostaviti Agenciji.

U odnosu na podatak kako je trenutno oko 10.000 roditelja koji ne ispunjavaju svoju obvezu uzdržavanja blokirano, čime je neposredni gubitnik dijete koje ne dobiva potporu uzdržavanja, članovi Odbora smatraju da na ovaj način država preuzima odgovornost za dobrobit djeteta, i to procjenjuju dobrim rješenjem.

Nadalje, roditelj obveznik uzdržavanja ne amnestira se od svoje obveze, stoga ovaj Prijedlog zakona predviđa obvezu povrata isplaćenog iznosa privremenog uzdržavanja, bilo voljnom uplatom, prisilnom naplatom, a uvodi se i mogućnost da utvrđeni iznos duga ispuni putem javnog rada.

U slučaju smrti obveznika uzdržavanja, propisuje se otpust duga u slučaju da je nasljednik dijete koje je bilo korisnikom uzdržavanja, što je izmjena u odnosu na važeće zakonsko rješenje koje obvezuje dijete na vraćanje duga.

Nakon rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (s 9 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o privremenom uzdržavanju.
Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora i g. Marina Miletića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Marin Miletić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 19. lipnja 2024. godine razmotrio je Prijedlog odluke o izboru zamjenice pravobraniteljice za djecu, koji je Hrvatskom saboru dostavila pravobraniteljica za djecu, aktom od 29. veljače 2024. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je zamjenica Pravobraniteljice pojasnila prijedlog i izbor gđe Tatjane Holjevac za drugu zamjenicu Pravobraniteljice za djecu. Naglasila je angažman gđe Holjevac u skrbi za prava djece u njenom dosadašnjem profesionalnom radu, osobito djece u pokretu, djece bez pratnje i tražitelje azila, ali i u drugim segmentima njenog rada.

Bez rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (s 11 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskome saboru da donese Odluku o izboru zamjenice pravobraniteljice za djecu.“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora i g. Marina Miletića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović