Strasbourg - Predsjednici parlamenata država članica Vijeća Europe okupili su se na dvodnevnoj konferenciji u Strasbourgu kako bi raspravljali o ključnim izazovima s kojima se suočavaju demokracije u suvremenom svijetu.
Europska konferencija predsjednika parlamenata, koja se održava svake dvije godine, okupila je oko 60 predsjednika i predstavnika parlamenata i međunarodnih organizacija, a ove godine svečano je obilježena i 50. obljetnica održavanja prve konferencije.
Uime Hrvatskoga sabora konferenciji je nazočio voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i potpredsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Marko Pavić.
Sudionici konferencije raspravljali su o tri teme: "Zaštita demokracije", "Jamčenje slobode izražavanja u vremenima polarizacije i nesigurnosti" i "Nasilje nad političarima", a glavni govornici bili su predsjednica francuske Nacionalne skupštine Yaël Braun-Pivet, predsjednica njemačkog Bundestaga Bärbel Bas, predsjednik ukrajinske Vrhovne Rade Ruslan Stefančuk, predsjednica poljskog Senata Małgorzata Kidawa-Błońska, predsjednik španjolskog Senata Pedro Rollán, predsjednica islandskog parlamenta Þórunn Sveinbjarnardóttir, predsjednik talijanskog Zastupničkog doma Lorenzo Fontana, predsjednik Donjeg doma Parlamenta Ujedinjene Kraljevine Sir Lindsay Hoyle i predsjednica slovenskog Državnog zbora Urška Klakočar Zupančič.
Konferenciji su se uvodno obratili predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Theodoros Rousopoulos i glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset. Rousopoulos je u svojemu izlaganju istaknuo kako demokracija, iako stara, nije zastarjela te da ostaje najjači temelj slobodnih i pravednih društava. Naglasio je važnost očuvanja demokratskih vrijednosti suočenih s izazovima kao što su dezinformacije, govor mržnje, polarizacija društva i narušavanje ljudskih prava. Berset je u svojemu obraćanju izrazio zabrinutost padom povjerenja u demokraciju, osobito među mladima te podacima koji pokazuju kako značajan postotak mladih u Europi ima sumnje u funkcioniranje demokracije. -Razlog tome vidi se u nizu kriza – od financijske krize 2008., preko pandemije, klimatskih promjena, visoke stope nezaposlenosti, do rata u Ukrajini – koje su dovele do nesigurnosti i manjka perspektive, rekao je Berset. Dodatno, Berset je pozvao na stvaranje "Novog demokratskog pakta" unutar Vijeća Europe, kako bi se demokracija prilagodila suvremenim izazovima, postala otpornija, inkluzivnija i dinamičnija. Predlaže i osnivanje skupine podrške među nacionalnim parlamentima kako bi se taj projekt konkretno ostvario, u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i načelima dogovorenima na samitu Vijeća Europe u Reykjavíku.
Tijekom konferencije, sudionici su razmijenili razmišljanja o tome kako nacionalni parlamenti mogu biti ključni akteri u zaštiti demokratskih procesa i jačanju povjerenja građana u institucije. Istaknuto je kako je zajednička suradnja među europskim zemljama od presudne važnosti za očuvanje demokratskih standarda i sloboda, pri čemu je Ukrajina simbol borbe za te vrijednosti. Jednoglasno je iskazana bezuvjetna podrška Ukrajini te je naglašena potreba za nastavkom vojne, političke i ekonomske podrške toj zemlji te hitnim pravnim mehanizmima za sankcioniranje Rusije.
Nadalje, parlamentarni lideri pozvali su na veću otvorenost parlamenata i uključivanje građana u proces donošenja odluka kako bi se obnovila njihova vjera u demokraciju. Sloboda govora istaknuta je kao ključni stup demokracije, sve više ugrožen autoritarnim režimima, dezinformacijama i unutarnjom polarizacijom.
Pozvali su na jačanje neovisnih medija, zaštitu novinara i promicanje medijske pismenosti kako bi se spriječila manipulacija javnosti i osigurala pluralistička i informirana javna rasprava. Govornici su ukazali na problem rastućih prijetnji nasiljem prema političarima, s posebnim naglaskom na verbalno nasilje koje češće cilja političarke. Vijeće Europe i PSVE ostaju predani promicanju parlamentarnih vrijednosti i podršci državama članicama u provedbi reformi koje jačaju demokratsku otpornost, slobodu izražavanja i prava građana, zaključeno je na konferenciji.
Na marginama konferencije potpredsjednik PSVE-a Marko Pavić susreo se s predsjednikom Vrhovne Rade Ukrajine Ruslanom Stefančukom kojemu je ponovio podršku Hrvatske teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine te obrani od ruske agresije. S predsjednikom Stefančukom razgovarao je o budućoj suradnji hrvatskog i ukrajinskog parlamenta.