.png)
Zagreb - Na tematskoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku u utorak je predstavljen Nacionalni program promicanja zdravlja „Živjeti zdravo“, prvi projekt u resoru zdravstva koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu nešto višem od 30 milijuna kuna.
Provedbom ovoga projekta, istaknuto je ovom prilikom, želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika čime se može doprinijeti smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti koje su uzrok više od tri četvrtine smrti u Hrvatskoj. Program se sastoji od nekoliko komponenti vezanih uz obrazovanje, tjelesnu aktivnost, prehranu i okoliš te sadrži niz aktivnosti koje su usmjerene intenzivnijem promicanju zdravoga načina života i značaja prevencije bolesti na području Republike Hrvatske.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ines Strenja-Linić istaknula je kako u današnjem društvu kronične nezarazne bolesti (kardiovaskularne bolesti, tumori, šećerna bolest, mentalni poremećaji i kronična opstruktivna plućna bolest) nastaju kao posljedica modernog načina života te predstavljaju najveći teret bolesti u Hrvatskoj, ali i u ostatku Europe te u svijetu.
– Ovaj trend ogleda se u svim područjima društva i ima negativne posljedice za društveni razvoj i gospodarsku situaciju, kazala je Strenja-Linić te dodala kako je prevencija bolesti ovoga tipa prioritet i hrvatskoga zdravstvenog sustava. –U Hrvatskoj imamo niz političkih i strateških dokumenata od kojih je jedan i Nacionalni program „Živjeti zdravo“, čijom se implementacijom ove bolesti mogu u velikoj mjeri spriječiti, rekla je predsjednica Odbora Strenja-Linić.
S projektom „Živjeti zdravo“ sudionike sastanka detaljno je upoznala Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, ujedno i voditeljica projekta. Govoreći o značaju informiranja, edukacije i senzibilizacije građana svih dobnih skupina o pozitivnim aspektima zdravih stilova života Musić Milanović osvrnula se na podatke prema kojima je posljednjih godina došlo do porasta nezaraznih kroničnih bolesti, a od kojih u Hrvatskoj u prosjeku umre skoro 90 posto ljudi.
- Ovih pet vodećih bolesti, dodala je Musić Milanović, imaju u svojoj podlozi sedam rizičnih čimbenika: tjelesnu neaktivnost, nepravilnu prehrana, pušenje, prekomjernu konzumaciju alkohola, prekomjernu tjelesnu masa, povišeni krvni tlak i dislipidemiju. Navodeći kao primjer prekomjernu tjelesnu masu, ukazala je kako je ona rizik za razvoj svih pet vodećih bolesti od koji umire tako veliki postotak ljudi u Hrvatskoj.- Smanjenjem ovoga rizika djelujemo i na smanjenje pojave bolesti, istaknula je.
Da je prekomjerna tjelesna masa velik problem u Hrvatskoj pokazuju i podaci prema kojima je postotak dječaka i djevojčica u dobi od 7 godina s prekomjernom tjelesnom masom od 2003. do 2015. godine porastao s 20 na 35 posto, a u tome razdoblju postotak ljudi starijih od 18 godina s prekomjernom tjelesnom masom kontinuirano iznosi oko 60 posto.
Kako je objasnila Musić Milanović, projekt „Živjeti zdravo“ od 2003. godine do danas postupno se razvio u pet komponenti: Zdravstveno obrazovanje (uključuje promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti, mentalnog zdravlja i spolnog i reproduktivnog zdravlja), Zdravlje i tjelesna aktivnost (promovira se provođenje redovite tjelesne aktivnosti hodanja i njenog protektivnog utjecaja na zdravlje, npr. projekt „Hodanjem do zdravlja“), Zdravlje i prehrana (cilj je dodjelom jamstvenoga žiga „Živjeti zdravo“ pojedinim proizvodima informirati potrošače i dati im mogućnost da izaberu hranu čiji je sastav preporučljiv za pravilnu prehranu), Zdravlje i radno mjesto (cilj je uvođenje posebnih oznaka za radna okruženja koja zaposlenicima omogućuju usvajanje zdravih životnih navika i promiču zdravlje na radnom mjestu, iskazuju pozitivnu brigu o zdravlju djelatnika) i Zdravlje i okoliš ( promicanje zdravih stilova života, prosocijalnog ponašanja te očuvanja životne okoline u zajednici kroz organizaciju slobodnog vremena i međugeneracijskog druženja na otvorenom u gradskim parkovima i dječjim igralištima, npr. projekt „Volonteri u parku“).
Nakon izlaganja o projektu otvorena je rasprava u kojoj je većina sudionika sastanka izrazila podršku ovome nacionalnom programu, ali je također i istaknuto kako je za njegov uspjeh potrebna šira društvena potpora i snažnije promicanje ciljeva i aktivnosti programa u javnosti. Potrebno je, rečeno je, osvijestiti građane da usvajanjem zdravih životnih navika mogu sami prevenirati brojne bolesti i doprinijeti očuvanju svojega zdravlja.
Sudionici sastanka su se također složili kako je ulaganje u zdravlje nacije ujedno i ulaganje u gospodarski razvoj zemlje, a na dionicima političke vlasti je da osiguraju dostatna sredstava za javno zdravstvo.
Uz predsjednicu Odbora Ines Strenja-Linić i saborske zastupnike, članove Odbora te voditeljicu projekta „Živjeti zdravo“ Sanju Musić Milanović, na sjednici su nazočili brojni predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i Mreže županijskih zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, agencija i drugih relevantnih institucija.