.png)
Zagreb - Odbor za europske poslove, Odbor za financije i državni proračun, Odbor za gospodarstvo i Odbor za vanjsku politiku održali su u ponedjeljak zajedničku tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o Izvješću Europske komisije za Hrvatsku za 2017. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža.
Europska komisija objavila je 22. veljače 2017. Komunikaciju s procjenom napretka u provedbi strukturnih reformi te sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, u okviru ciklusa Europskog semestra, uz koju je objavljeno i Izvješće za Hrvatsku, uvodno je kazao predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Ivan Milošević. Istaknuo je da se u ovom Izvješću hrvatsko gospodarstvo ocjenjuje u kontekstu Godišnjeg pregleda rasta za 2017. koji je Europska komisija objavila 16. studenoga 2016.
O nalazima Komisije u sklopu ovogodišnjeg ciklusa Europskog semestra i Izvješća za Hrvatsku u nastavku je govorio povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica. Europska komisija intenzivno radi na jačanju razmjene mišljenja i dijaloga sa nacionalnim parlamentima u vezi Europskoga semestra,uvodno je kazao Mimica. Kao ključne elemente uspješne ekonomske politike za sve zemlje članice Europska komisija izdvojila je poticanje ulaganja, provedbu strukturnih reformi i osiguravanje odgovornih fiskalnih politika kao i usredotočenost na poboljšanje socijalne pravednosti radi ostvarenja uključivog rasta.
Mimica je podsjetio kako je Hrvatska u ciklus Europskog semestra uključena 2014. i otada je većina preporuka ostala ista. U Izvješću EK za Hrvatsku najznačajniji napredak ostvaren je u pogledu smanjenja prekomjernog deficita i smanjenja udjela duga opće države te u poboljšanju poslovnog okruženja. Oporavak hrvatskog gospodarstva je značajan u smislu pojedinih makroekonomskih pokazatelja s rastom BDP od 2,8 posto u 2016., te s prognozom nastavka rasta u predstojećem razdoblju, kazao je Mimica.
Hrvatska kao i drugih šest zemalja članica EU-a bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže, ističe Mimica. Spori rast produktivnosti, slaba ulaganja te velika administrativna opterećenja koče potencijalni rast. Izdvojio je Europski fond za strateška ulaganja kao važan doprinos realnim ulaganjima od njegova uspostavljanja u srpnju 2015. Cilj Fonda je upotreba javnih sredstava, među ostalim sredstava iz proračuna EU-a, kako bi se potaknula privatna ulaganja u širok raspon projekata u EU-u na području infrastrukture, istraživanja i inovacija, obrazovanja, zdravstva te informacijske i komunikacijske tehnologije. Fond se pokazao kao ključan instrument za smanjenje makroekonomskih neravnoteža za sve članice EU-a, kazao je Mimica.
Europska komisija očekuje da se strukturne reforme kojima se potiče rast usredotoče, među ostalim, na poboljšanje poslovnog okruženja, rast konkurentnosti i zaposlenosti, učinkovitu javnu upravu te uklanjanje strukturnih slabosti u obrazovnom sustavu i sustavu socijalne zaštite, zaključno je kazao Mimica.