Zagreb - Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbor za obitelj, mlade i sport održali su zajedničku tematsku sjednicu o temi „Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta“. Inicijativa za zajedničku tematsku sjednicu dolazi od pravobraniteljice za djecu u povodu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta, a cilj joj je stjecanje medijske pismenosti i razvoja medijske kulture na različitim razinama odgoja i obrazovanja djece.
Izlaganja na tematskoj sjednici održali su: pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora Gvozden Srećko Flego, iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirela Rašić, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Igor Kanižaj te Lidija Kralj, nositeljica EU projekta „Sigurnost djece na internetu“ iz Osnovne škole „Veliki Bukovec“.
Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić uvodno je istaknula kako programi razvoja medijske pismenosti trebaju djeci omogućiti razumijevanje načina funkcioniranja medija, kritički pristup medijskim sadržajima, stjecanje vještina digitalne pismenosti te osposobljavanje za vlastito stvaranje pozitivnih sadržaja na internetu i drugim medijima. Najbolja zaštita djece u svijetu medija i interneta postiže se dobrim i stručnim kurikulom, istraživanjem ovog područja te primjenom već postojeće dobre prakse, dodala je Jelavić.
Član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Gvozden Srećko Flego istaknuo je da medijska pismenost označuje „sposobnost snalaženja s medijima“, a Republika Hrvatska značajno zaostaje u medijskoj pismenosti za ostalim europskim zemljama. Zastupnik Flego podsjetio je na brojne međunarodne konvencije i direktive koje propisuju što bi trebalo činiti u osposobljavanju za poučavanje medijskoj pismenosti kao i o primjerenom korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovnom sustavu.
Osnovna stajališta Europske komisije o ovoj temi iznijela je Mirela Rašić iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Komisija posvećuje značajnu pozornost zaštiti djece što se očituje u pravnoj stečevini Europske unije, posebice u poglavlju Informacijsko društvo te Pravosuđe i temeljna prava, naglasila je Rašić. Europska komisija posebno ističe izgradnju zaštitnih mehanizama i sprečavanje mogućih zlouporaba u kontekstu rapidnog razvoja audio-vizualnih usluga.
Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu istaknuo je neke osnovne parametre u istraživanju mišljenja građana Republike Hrvatske o medijskom odgoju. Naglasio je da 62 posto hrvatskih građana smatra da je potrebno u obrazovni sustav uvrstiti medijski odgoj. U Hrvatskoj obrazovni sustav trenutačno ne prati trendove i razvoj medija, a poseban je problem mali broj udžbenika iz područja medijske kulture. Europska je unija odavno prepoznala važnost medijskog odgoja te se u nekim zemljama s medijskim odgojem djeca susreću već u vrtiću, istaknuo je Kanižaj.
Lidija Kralj iz Osnovne škole „Veliki Bukovec“ predstavila je projekt "Sigurnost djece na internetu“. Neki od ciljeva projekta su: razvoj i primjena školskog kurikula o sigurnosti djece na internetu u sklopu Hrvatskoga klasifikacijskog okvira, podizanje razine svijesti učenika, učitelja i roditelja za pitanje dječje sigurnosti na internetu te poboljšanje obrazovne vještine učitelja za poučavanje usmjereno učenicima.