Zagreb - U Hrvatskome saboru u ponedjeljak je održana zajednička sjednica Odbora za europske poslove, Odbora za gospodarstvo i Odbora za vanjsku politiku na kojoj se raspravljalo o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu između Kanade i Europske unije i njezinih država članica (CETA), a čije je sklapanje Europski parlament odobrio 15. veljače 2017. Privremena primjena CETA-e trebala bi započeti 1. travnja 2017. i trajati do okončanja ratifikacije u nacionalnim parlamentima država članica EU-a, kada će CETA stupiti na snagu.
Predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Ivan Milošević istaknuo je uvodno kako je CETA prvi vanjskotrgovinski sporazum koji Europska unija sklapa s jednom od članica skupine G7. – Sporazumom između EU-a i Kanade želi se potaknuti rast trgovine, ulaganja, uvoza i izvoza te stvoriti uvjete za gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta, rekao je Milošević te dodao kako je sporazum bitan ne samo za Hrvatsku nego i za više od 150 tisuća Hrvata koji žive u Kanadi.
Predsjednik Odbora za gospodarstvo Darinko Kosor, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Joško Klisović i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Vrdoljak podržali su sporazum i istaknuli brojne dobrobiti koje njegova implementacija može imati za Hrvatsku, posebice u pokretanju investicijskog ciklusa, poticanju izvoza, posebice za mala i srednja poduzeća, ali su i istaknuli nužnost zadržavanja svih standarda EU-a u zaštiti prava radnika, ispravnosti prehrambenih proizvoda i dr.
Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između Kanade i EU-a predstavio je posebni izaslanik kanadskog premijera za CETA-u Pierre Pettigrew. – Kanada ima vrlo visoke standarde i dijeli mnoge zajedničke vrijednosti sa zemljama Europske unije, rekao je Pettigrew. – Ovim ugovorom, nastavio je, pojednostavljuje se međusobno poslovanje, ukidaju carine, otvara se pristup ugovorima o javnoj nabavi i novim sektorima kanadskog tržišta usluga te se stvaraju povoljniji uvjeti za ulaganja i zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla.
Naveo je kako će smanjenje pristojbi u vrijednosti preko 500 milijuna eura godišnje biti vrlo korisno malim i srednjim poduzećima. Kanada će po stupanju na snagu Sporazuma ukinuti carine u vrijednosti od 400 milijuna eura na robu podrijetlom iz EU-a, rekao je Pettigrew, a u sljedećih sedam godina ukinut će se i ostale pristojbe. Pettigrew je također istaknuo kako se ovom slobodnom trgovinom neće promijeniti standardi EU-a kojima se štite ljudsko zdravlje i sigurnost, socijalna prava, prava potrošača i okoliš. Sva roba uvezena iz Kanade morat će biti u skladu sa svim europskim pravilima i propisima za proizvode, istaknuo je.
Na sjednici su iznesena i stajališta kojima je izraženo protivljenje ili djelomična potpora CETA-i, a o tome su govorili predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata Krešimir Sever, Ana Miličević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske te Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije.
Najviše primjedbi odnosi se na nedovoljnu uključenost šire javnosti u raspravu o predmetnom sporazumu, poglavito o dvojbenim poglavljima sporazuma poput uvođenja novoga sustava sudova za ulaganja. Zelena akcija je mišljenja da CETA stranim investitorima jamči vrlo široka prava koja im omogućuju da od vlada zatraže stotine milijuna eura odštete ukoliko iste uvedu socijalne, zdravstvene ili okolišne mjere koje negativno utječu na profite kompanija. Također je napomenuto kako je nužno napraviti kvalitetnu studiju o utjecaju CETE na Hrvatsku, kao što je napravila susjedna Slovenija, iz koje će biti vidljivo, kolika će biti stvarna dobrobit ovoga sporazuma za našu zemlju.
U raspravi su sudjelovali i predstavnici Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva gospodarstva, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatsko-kanadske poslovne mreže i akademske zajednice u Hrvatskoj.