Zagreb – Kako unaprijediti radna prava žena bila je tema 31. sjednice saborskog Odbora za ravnopravnost spolova sazvane u prigodi Međunarodnog dana žena.
Na tematskoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova su uz predsjednicu i članice Odbora sudjelovale državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Iris Gović Penić, izvršna tajnica za radno i socijalno pravo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Sunčica Brnadić, direktorica mreže žena u biznisu Women in Adria i članica Upravnog odbora udruge Glas poduzetnika Ivana Matić, predstavnica Ureda pučke pravobraniteljice Ana Šarić, predstavnica Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Natalija Krajnović te saborski zastupnik Arsen Bauk.
Čestitavši sudionicama sastanka Dan žena, predsjednica Odbora Marija Selak Raspudić uvodno je naglasila kako u borbi za radna prava žena još uvijek ima dosta prostora za ostvarenje kvalitetnijih radnih prava žena.
Kao uvodničarka uime Ministarstva rada Margareta Mađerić osvrnula se na postojeće nacionalno i europsko zakonodavstvo i nedavne izmjene i dopune Zakona o radu, a koje se odnose na mogućnosti rada od kuće, preraspodjeli radnog vremena, zabranu svake izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i zapošljavanja te zabranu nejednakog postupanja po pitanju uvjeta rada, uključujući nejednakost plaća između žena i muškaraca.
Sutkinja zagrebačkog Županijskog suda i stručnjakinja u području radnog prava Iris Gović Penić istaknula je konkretne primjere i probleme žena u ostvarivanju svojih radnih prava iz svoje sudačke prakse, a osobito problematiku otkazivanja ugovora o radu za vrijeme probnog rada, radno-pravne posljedice za žene koje zatrudne tijekom probnog rada, stvarno omogućavanje prava rada od kuće u praksi, tajna članstva žena u sindikatima što za posljedicu ima isključivanje žena iz ostvarivanja svojih materijalnih i drugih prava, neprijavljivanje različitih oblika diskriminacije i zlostavljanja na radnome mjestu te strah žena od posezanja za rješavanjem takvih pojava sudskim putem, ali i nesolidarnost žena u slučaju zlostavljanja žena na radnome mjestu. – Zakonodavstvo određena pitanja nije riješilo do kraja i potrebne su konkretne dorade kako bi žene i u praksi i sudskim putem mogle ostvariti sva svoja radna i druga povezana prava, između ostaloga, naglasila je Gović Penić i dodala kako osvješćivanje žena o uzajamnoj solidarnosti edukativnim programima treba započeti već u vrtićima.
Da rad na određeno radno vrijeme nesrazmjerno više pogađa žene, koje su i inače u slabijoj poziciji na tržištu rada, rekla je Sunčica Brnadić iz Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i dodala kako se to se posebno odražava na ostvarivanje prava u kontekstu majčinstva. – Kada ugovor o radu na određeno vrijeme istekne, ne samo da u većini slučajeva ne možete ostvariti prava koja se tiču naknade za rodiljni dopust, nego se nemate niti kamo vratiti, naglasila je Brnadić. – Tu je i problem kako se više od 50 posto žena suočilo se s nepovoljnijom situacijom prilikom povrata na posao nakon korištenja rodiljnog dopusta, problem nejednakosti plaće između žena i muškaraca, netransparentna isplata neoporezivih iznosa zaposlenicima koja više pogađa žene, ali i neadekvatan pravni okvir za problematiku zlostavljanja na poslu, zaključila je Brnadić.
S podatkom da je čak 64 posto žena iskusilo neki oblik diskriminacije prilikom povratka na svoje radno mjesto nakon rodiljnog dopusta, a da im je u 33 posto slučajeva uskraćeno napredovanje, u raspravu tematske sjednice o unaprjeđenju radnih prava žena uključila se Ivana Matić, direktorica mreže žena u biznisu Women in Adria. Kao osobit problem u praksi ženama koje kreću u poduzetništvo, a žele uskladiti privatni i profesionalni život, pokazao se Zakon o doprinosima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine, smatra Matić te je apostrofirala obvezu zapošljavanja direktora u kontekstu plaćanja doprinosa. – K tome, novac koji poduzetnica početnica dobije za samozapošljavanje, mora dati državi za doprinose, što joj otežava put u privatni biznis, istaknula je Matić i upravo taj problem navela razlogom za negativan trend osnivanja trgovačkih društava od strane žena. – Žene uglavnom osnivaju paušalne obrte, no tu ih čeka zamka sa Zakonom o rodiljnim potporama, budući da su u pravima izjednačene sa ženama koje nisu zaposlene. – Naš prijedlog da novi Zakon o radu u tom kontekstu razlikuje dvije kategorije: zaposlene i samozaposlene žene s jedne strane te radno neaktivne žene s druge, nažalost nije usvojen, zaključila je Matić svoje izlaganje.
Primajući pritužbe žena po svim diskriminacijskim osnovama, Ured pučke pravobraniteljice stječe uvid upravo o položaju žena na tržištu rada, kazala je Ana Šarić dodavši kako se odnedavno kao dodatni problem javlja položaj stranih radnica koje uslijed nepoznavanja zakonodavstva i jezika otežano ostvaruju svoja radna prava.
Natalija Krajnović iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom opsežno je izvijestila o problemima s kojima se njihove štićenice susreću na tržištu rada, od rijetkih prilika koje kao osobe s invaliditetom dobiju za samo zapošljavanje, preko diskriminatornog načina vođenja razgovora za posao do neostvarivanja ili teškog ostvarivanja prava na razumnu prilagodbu, zapošljavanja u niskim obrazovnim strukturama na niže plaćenim zanimanjima, nerazumijevanja poslodavaca za rad od kuće kada je to opravdano i moguće te, nažalost, mobinga od strane drugih žena na radnom mjestu.
Na prijedlog Vlade o zabrani rada nedjeljom usredotočila se zastupnica Katarina Peović rekavši kako nije riječ o stvarnom rješavanju prava radnika. – Unatoč tome i neovisno o svjetonazorskom pristupu, bilo bi licemjerno ne podržati ovaj zakon i po ovom pitanju stati uz bok žena, istaknula je Peović te uz to spomenula potrebu za zaštitom radnika na digitalnim platformama.
Nakon svih iznesenih primjera i prijedloga, predsjednica Odbora za ravnopravnost žena Marija Selak Raspudić pozvala je sve sudionice da svoje prijedloge za unaprjeđenje radnih prava žena dostave u pisanome obliku kako bi se u obliku zaključka poslali nadležnim tijelima na razmatranje.
Snimka tematske sjednice Odbora za ravnopravnost spolova „Kako unaprijediti radna prava žena“