.png)
Zagreb - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir uputila je čestitku povodom Svjetskog dana oceana koji se obilježava 8. lipnja. U čestitci je, među ostalim, podsjetila kako je Opća skupština Ujedinjenih naroda desetljeće 2021. – 2030. proglasila Desetljećem znanosti o oceanima za održivi razvoj s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti provedbe znanstvenih istraživanja i primjene rezultata istraživanja, kako bismo u potpunosti razumjeli, prihvatili i učinkovito se borili protiv učinaka i posljedica kojima su oceani i mora izloženi.
Jačom međunarodnom suradnjom, kroz Desetljeće znanosti o oceanima, ojačat će znanstvena istraživanja i inovativne tehnologije kako bi se osiguralo da znanost odgovara potrebama društva te da se postignu ciljevi: čisti oceani s identificiranim i uklonjenim izvorima zagađenja, zdravi i otporni oceani s mapiranim i zaštićenim morskim ekosustavima, za ljude sigurniji oceani, održivi oceani koji osiguravaju opskrbu hranom, javna dostupnosti podataka, informacija i tehnologija o oceanima, oceani čije će trenutačne i buduće potrebe društvo razumjeti i cijeniti.
Prilika je ovo da se posjetimo kako 70 posto površine planeta na kojem živimo čine oceani i mora koji pružaju staništa drugim vrstama, a ljudima osiguravaju gotovo polovinu ukupno potrebnog kisika za život i apsorbiraju velik udio ugljičnog dioksida koji stvaramo. Zato se prema našim partnerima, oceanima i morima, u borbi protiv klimatskih promjena trebamo ponašati odgovorno i na najmanju mjeru ograničiti negativan ljudski utjecaj, kako onaj osobni, koji se ogleda u smanjenju korištenja plastike, njenom pravilnom odlaganju, sprječavanju ulaska mikroplastike u okoliš i sprječavanju nastanka drugih vrsta morskih onečišćenja, tako i gospodarski, koji se uz ograničenje onečišćenja mora i oceana ogleda i u održivom korištenju vodnih resursa, brizi o ribljem fondu, sankcioniranju nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, brizi o vodnim staništima i zaustavljanjem gubitka i degradacije ovih staništa, pa time i biljnih i životinjskih vrsta koje u njima obitavaju.
- Uz važnu ulogu koju imaju u borbi protiv klimatskih promjena, oceani i mora su tvornice hrane, važan su dio biosfere, pružaju potporu razvoju i održanju otočnih i priobalnih zajednica, nepresušni su izvori raznih vrsta energije i služe nam za razvoj gospodarskih aktivnosti, prijevoz i trgovinu. Zato njihov multifunkcionalan značaj treba njegovati i omogućiti koegzistenciju koja će očuvati naše oceane, istaknula je Petir.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu podsjetila je i na zaključke Vijeća Europske unije od 26. svibnja ove godine o održivom plavom gospodarstvu: zdravlju, znanju, blagostanju i socijalnoj jednakosti kojima se potvrđuje aktivno sudjelovanje Europske unije i njenih država članica u inicijativi Ujedinjenih naroda „Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj (2021. – 2030). Ovi zaključci ističu da održivo plavo gospodarstvo, kao dio integrirane pomorske politike Unije te održivo iskorištavanje oceana i mora imaju važnu ulogu u programu europskog zelenog plana, te se podupire dobro upravljanje utemeljeno na znanju, osviještenosti i razumijevanju u pogledu oceana i mora te poštenim i pravednim socioekonomskim uvjetima. Nadalje, zaključcima se uviđa da oceani i mora imaju ključnu ulogu u svojstvu regulatora klime, glavnog ponora ugljika na planetu i glavnog regulatora temperature planeta pa se s takvim svojstvima oceani i mora trebaju smatrati važnim prirodnim rješenjem za izazove koje nameću klimatske promjene.
U zaključcima je prepoznata hitna potreba rješavanja glavnih prijetnji morskim i obalnim ekosustavima i biorazolikosti upravo kroz zaštitu i očuvanje ovih resursa smanjenjem morskog onečišćenja i promicanjem održivog razvoja unutarnjih plovnih puteva u skladu s ciljevima europskog Zelenog plana i Strategije za održivu i pametnu mobilnost. Pozdravljeni su napori Komisije i država članica da se na međunarodnoj razini postigne pravno obvezujući globalni sporazum o morskom otpadu i onečišćenju plastikom kao i ciljevi utvrđeni Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godine, uključujući cilj zaštite najmanje 30 posto mora u Europi, od kojih bi jedna trećina trebala biti strogo zaštićena. Ukazano je na važnost dekarbonizacije brodarske industrije i industrije pomorskog prometa i prijelaza na upotrebu obnovljivih izvora energije s niskom razinom emisija i nužnost jačanja načela kružnosti u sektorima plavog gospodarstva.
Hrvatski morski ribari ulovili su 2019. godine 63.796 tona ribe i ostalih morskih organizama. Tom rezultatu treba pridodati 17.343 tone iz uzgoja, marikulture, što daje ukupno 81.138 tona, stoji u godišnjem izvješću Državnog zavoda za statistiku. Ukupno je u 2019. registrirano 6067 ribara koji obavljaju gospodarski i mali obalni ribolov uz pomoć 7614 brodova i brodica, pa po ukupnom broju plovila Republika Hrvatska zauzima peto mjesto u Uniji. Uz vrijedne ribare treba spomenuti i oko 1500 zaposlenih u prerađivačkoj industriji čija vrijednost doseže oko 75.3 milijuna eura. Uz ovu gospodarsku komponentu koja pripomaže hrvatskom gospodarstvu, otočnim i priobalnim zajednicama pažnju je potrebno posvetiti i ekološkoj komponenti koja stvara osnovu za socijalnu i ekonomsku održivost.
- Iako naše Jadransko more slovi kao jedno od najčišćih mora na Mediteranu i ono je pod stalnim pritiskom negativnih utjecaja, pa je prioritete plavog gospodarstva potrebno staviti u funkciju očuvanja njegove bioraznolikosti i održivog gospodarenja Jadranom, što će nam se u budućnosti višestruko vratiti, zaključila je Petir podsjetivši da su sve riblje vrste u Jadranskom moru u stanju prekomjernog izlova i da je Republika Hrvatska proglasila isključivi gospodarski pojas kako bi unaprijedila zaštitu ribolovnih resursa, morskog dna i morskog okoliša.