.png)
Novi Marof – Odbor za poljoprivredu održao je u četvrtak tematsku sjednicu na kojoj je provedena rasprava o stanju u sektoru pčelarstva u Hrvatskoj. Predsjednica Odbora Marijana Petir zahvalila je zastupniku i gradonačelniku Novog Marofa Siniši Jenkaču na potpori u organizaciji ove sjednice te podsjetila na to kako Odbor za poljoprivredu kontinuirano raspravlja o stanju u sektoru pčelarstva. Također je istaknula i kako su vidljivi pozitivni pomaci u sektoru posebice u rastu broja pčelara i pčelinjih zajednica te u udruživanju pčelara.
–U Odboru smo svjesni da bez pčela nema oprašivanja niti proizvodnje hrane te zbog toga čvrsto stojimo na stavu da oprašivačku ulogu pčela treba vrednovati i da je potrebno uvesti potporu po pčelinjoj zajednici, rekla je Petir dodavši kako je sektor pčelarstva od ključne važnosti za EU jer s gospodarskog aspekta doprinosi društvu s oko 14,2 milijardi eura godišnje.
Kako je naglasila Petir o tome koliko su nam pčele važne potvrđuje i izmjena Zakona o pesticidima, ali i prijedlog Odbora za poljoprivredu temeljem kojega je Hrvatski sabor usvojio Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a, a koja promiče održivu poljoprivredu i turizam i čuva pčele. Nadalje, Petir je pozvala na izmjenu europske Direktive o medu i na jasno navođenje zemlje podrijetla meda na staklenci kao i postotnog udjela u mješavinama meda kako bi se stalo na kraj uvozu meda upitne kvalitete i niskih cijena što, kako je upozorila, predstavlja nelojalnu konkurenciju domaćim pčelarima i opasnost za zdravlje potrošača.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu je rekla i kako bi dodatnu potporu nastojanjima zaštite pčelarskog sektora dala uspostava referentnog laboratorija za kontrolu kvalitete meda u Hrvatskoj, poticanje korištenja hrvatske staklenke meda, ali i donošenje Peludnog atlasa. Također, založila se i za to da se kroz mjere ruralnog razvoja prepoznaju i pčelari te da im se omogući potpora za nabavu kamiona te izgradnju punionica i kušaonica meda. Pozvala je hrvatske građane da med kupuju od poznatih pčelara, a čelnike jedinica lokalne i regionalne samouprave da u javne ustanove u kojima su osnivači osiguraju plasman meda s lokalnih pčelinjaka kao i hranu koju proizvode lokalni poljoprivrednici.
–Ovaj oblik sastanaka s predstavnicima sektora na terenu prilika su za prepoznavanje problema s kojima se pčelari susreću u proizvodnji i distribuciji svojih proizvoda, rekao je Siniša Jenkač i podsjetio kako subvencije na lokalnoj razini kakve daje Novi Marof, uz one s državne i regionalne razine itekako mogu pridonijeti jačanju položaja pčelara. Napomenuo je kako su predsjednici Hrvatskog i Županijskog pčelarskog saveza, kao i predsjednici lokalnih udruga saborskom Odboru za poljoprivredu, a i državnom tajniku u Ministarstvu poljoprivrede iznijeli svoje prijedloge te viđenja kao i probleme na terenu.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, Dražen Kocet je upozorio na to kako hrvatski građani jedu najjeftiniji i najkvalitetniji med u Europi, ali i ukazao na problem nelojalne konkurencije te bolje kontrole na terenu. Dodao je kako je u ovom segmentu poljoprivrede važno očuvanje, ali i zaštita pašnih resursa, bez kojih, kako je naglasio, nema ni proizvodnje meda,. –Pametno programirane mjere potpore za pčelarski sektor mogle bi pripomoći rastu broja pčelara u Hrvatskoj, a naknada za oprašivačku ulogu pčela bila bi pravedan model potpore, rekao je Kocet podržavši pri tome inicijativu zastupnice Petir u dodavši kako bi s namjerom zaštite pčela ratare trebalo educirati o najmanje štetnim načinima primjene pesticida.
Govoreći o intervencijskim potporama predsjednik Odbora za pčelarstvo HPK Željko Vukić je rekao kako su one dobre, no ne i dovoljne, pa je, po njegovim riječima, zbog klimatskih promjena potrebno raditi na programiranju mjere koja bi osigurala naknadu za održiv razvoj autohtone hrvatske sive pčele.
–Državni inspektorat provodi kontrolu kvalitete, kontrolu deklariranja, sljedivost meda i održivu uporabu pesticida, a sve u skladu s planiranim aktivnostima, te dodatnim akcijama, ali i prijavama koje zaprimaju, rekao je Antonio Zorić. Dodao je kako su porazni rezultati nadzora meda tijekom 2022. godine dijelom uvjetovani i ciljanim uzorkovanjem na mjestima na kojima su se očekivale nesukladnosti, a što je rezultiralo i odlukom o povećanju broja nadzora u 2023. godini.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek istaknuo je kako sektor pčelarstva pokazuje otpornost i rast te kako je u proteklih pet godina broj pčelara porastao za 2000 te ih sada u Hrvatskoj ima više od 9000. – Broj pčelinjih zajednica narastao je za 110 000, pa ih sada ima više od 460 000 dok je ukupna proizvodnja meda u 2022. godini iznosila 9000 tona, rekao je Tušek te dodao kako prosječno hrvatski pčelari imaju 50 košnica, a većini njih pčelarstvo je dodatna djelatnost. Govoreći o Nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a za pčelarski sektor rekao je kako je za isti osigurano 3,8 milijuna eura godišnje, što predstavlja rast od 60 posto u odnosu na prošlo programsko razdoblje. Nadalje, Tušek je rekao je kako je hrvatska Vlada kroz interventnu mjeru potpore za štetu koja je nastala nakon pomora pčela osigurala sufinanciranje potpora zbog gubitka medonosnog potencijala, a sufinanciran je i rad uzgojnih udruženja i Hrvatskog pčelarskog saveza. Zaključno, državni tajnik je upozorio na to kako je patvoreni i krivo deklarirani med pronađeni kod pčelara te je, kako je naglasio, zbog toga potrebno raditi na dodatnom educiranju i informiranju proizvođača i potrošača. – Zbog porasta troškova i inflacije novim paketom potpore Vlada Republike Hrvatske će pčelarima osigurati do 3 eura potpore po košnici, najavio je Tušek.
Stipan Šašlin je istaknuo kako o pčelarstvu treba raspravljati na temelju relevantnih podataka, a isti pokazuju rast broja pčelara i pčelinjih zajednica kojima je, po njegovim riječima, potrebno dati dodatni poticaj donošenjem pametnih mjera koje će pčelare zadržati u ruralnim područjima.
O važnosti pčelarstva za očuvanje ruralnih područja i pravilnom odgovoru na klimatske promjene govorili su zastupnici Ankica Zmaić i Goran Ivanović. Josip Đakić je istaknuo dobar primjer braniteljskih zadruga koje financirane od strane Ministarstva hrvatskih branitelja uz proizvodnju meda i drugih proizvoda, braniteljima pružaju i potrebnu psihosocijalnu i zdravstvenu rehabilitaciju. Đurđica Sumrak je predložila pokretanje inicijative kojom bi Hrvatska postala država prijateljica pčela, a što bi, kako je istaknula, olakšalo i reguliranje pitanja urbanog pčelarstva koje je već zaživjelo u većini europskih i svjetskih gradova.
Predstavnici pčelarskih udruga i društava Varaždinske županije ukazali su na problem osiguranja i dostupnosti hrane za pčele i to posebno u planinskim i područjima s oskudnom pašom. Istaknuta je važnost olakšanja procedura, a time i smanjenje troškova korištenja Hrvatske staklenke meda koja garantira da je med proizveden u Hrvatskoj i u skladu sa svim pravilima. Rečeno je i kako bi provedbu sektorskih potpora trebalo bolje kontrolirati, da bi hrvatski med trebao bi biti prisutan na jelovnicima svih javnih ustanova, a edukacija o ulozi i značaju pčela trebala bi biti dio obrazovnog sustava.
Pčelari su se složili s inicijativama koje je predstavila predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir o potrebi usklađivanja mjera potpora za sektor pčelarstva sa stvarnim potrebama tog sektora, a posebice s uvođenjem potpore po pčelinjoj zajednici.