Zagreb – Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina održao je u srijedu tematsku sjednicu na kojoj je raspravio Izvješće o radu Nacionalnog preventivnog mehanizma za sprječavanje mučenja i drugih oblika okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja za 2024. godinu. Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali i predstavnici nadležnih institucija, čime je osigurana sveobuhvatna i stručna rasprava.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter uvodno je rekla kako je ovo prilika da se progovori o jednom od težih oblika kršenja ljudskih prava, borbi protiv mučenja i dugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja zabranjenih člankom 3. Europske konvencije o ljudskim pravima. Naglasila je kako je osnovna zadaća Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM), čiji je mandat povjeren instituciji pučke pravobraniteljice temeljem međunarodnog i nacionalnog prava, preventivno djelovanje kroz redovite i nenajavljene obilaske svih mjesta na kojima se nalaze osobe lišene slobode ili osobe kojima je ograničena sloboda kretanja. –Takva mjesta nalaze se u različitim sustavima, od zatvora, pritvorskih jedinica i policijskih postaja do prihvatnih centara za strance i tražitelja međunarodne zaštite, psihijatrijskih ustanova te domova za starije i nemoćne, kazala je Šimonović Einwalter.
–U siječnju ove godine navršilo se 15 godina od donošenja Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu te je ovo prilika za osvrt na rad i postignuća, rekla je pučka pravobraniteljica dodavši kako je u proteklih 15 godina provedeno ukupno 400 obilazaka navedenih ustanova, u prosjeku 27 godišnje. Nakon svakog obilaska izrađuje se posebno izvješće s preporukama i izvješćima, dok se najvažnije sustavne preporuke unose u godišnje izvješće koje se podnosi Hrvatskom saboru, naglasila je i kazala kako je u tim izvješćima dano 288 preporuka usmjerenih na zaštitu od mučenja i zlostavljanja, pri čemu dio njih još nije implementiran.
Pravobraniteljica je nadalje istaknula kako u dosadašnjem radu NPM-a nisu utvrdili mučenje kao najtežeg oblika članka 3. Europske konvencije o ljudskim pravima, no i dalje se bilježe slučajevi koji upućuju na ponižavajuće postupanje. Posebno je upozorila na probleme s kojima se susreću u sustavu: neodgovarajući uvjeti smještaja, nedostatak zaposlenika, nedovoljno učinkovite istrage svih navoda o zlostavljanju te izazove u osiguravanju proceduralnih jamstava osobama lišenim slobode.
Šimonović Einwalter zaključno je naglasila kako prevencija ne znači samo reagiranje na pojedinačne slučajeve, već sustavno uklanjanje slabosti i rizika kroz kontinuirani dijalog s nadležnim tijelima, s ciljem sprečavanja kršenja ljudskih prava.
Zamjenik pučke pravobraniteljice Saša Rajić govorio je o najrecentnijem stanju iz zadnjeg Izvješća o radu Nacionalnog preventivnog mehanizma: https://www.ombudsman.hr/hr/download/izvjesce-o-radu-nacionalnog-preventivnog-mehanizma-za-2024-godinu
Prodekanica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Iris Goldner Lang kazala je kako bi prema provedbenoj odluci Europske komisije iz 2024. godine Hrvatska trebala osigurati kapacitet od 1459 mjesta za provedbu postupanja na graničnim prijelazima. –To znači da ćemo već od lipnja na granicama prema trećim zemljama imati značajan broj državljana trećih zemalja smještenih u zatvorenim centrima, kazala je Goldner Lang dodavši da će te osobe biti podvrgnute dubinskim provjerama, a tijekom tog razdoblja, temeljem tzv. „pravne fikcije“ neulaska, formalno neće imati pravo na teritorij države članice Europske unije. Naglasila je kako ti postupci mogu trajati i do 12 tjedana, a u slučaju instrumentalizacije migracija dodatnih šest tjedana. –Govorimo o potencijalno vrlo dugom zadržavanju u zatvorenim uvjetima te je ključno kakvi će biti standardi u tim centrima i na koji način će se štititi prava osoba koje su tamo smještene, kazala je Goldner Lang. Istaknula je da ta situacija zahtijeva snažne mehanizme nadzora, transparentnost postupanja i kontinuirano praćenje poštivanja ljudskih prava.
Profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u zagrebu Elizabeta Ivičević Karas ukazala je na važnost komplementarnosti cijelog sustava koji služi sprječavanju mučenja i povreda dostojanstva, budući da nijedan mehanizam sam za sebe neće puno postići, ako cijeli sustav ne funkcionira dobro.
Profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marija Definis putem videoveze održala je prezentaciju o Fakultativnom protokolu uz Konvenciju protiv mučenja (OPCAT). Riječ je o međunarodnom dokumentu usvojenom u okviru Ujedinjenih naroda, koji nadopunjuje Konvenciju protiv mučenja. OPCAT uvodi preventivni sustav nadzora radi sprječavanja mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja te mu je ključna ideja da se redovitim nadzorom pokuša spriječiti mučenje prije nego do njega dođe.
Iz Zavoda za psihijatrijska istraživanja Klinike za psihijatriju Vrapče Slađana Štrkalj Ivezić poručila je kako je nužno da struka izradi zajednički, koordinirani program djelovanja te uspostavi snažniju međusobnu suradnju. Smatra da bi takav sustavan i usklađen pristup pridonio unaprjeđenju skrbi za pacijente, ali i osnaživanju same struke.
Luka Kos iz Centra za mirovne studije smatra da akademska i stručna zajednica, Ustavni sud i sve nadležne institucije u Hrvatskoj ovoj temi moraju posvetiti pažnju koju zaslužuje. Smatra da se Hrvatska nalazi pred potencijalno novim scenarijem nalik onome iz 2015. godine, ali s rizikom još ozbiljnijih posljedica, osobito u kontekstu mogućih kršenja ljudskih prava izbjeglica i migranata.
Zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik predstavila je svoj djelokrug rada, istaknuvši kako njezin ured zastupa državu u postupcima. Naglasila je nužnost kontinuiranog unaprjeđenja sustava i pružanja smjernica koje mogu osigurati dugoročnu zaštitu prava zajamčenih kako Konvencijom o ljudskim pravima tako i Ustavom Republike Hrvatske i svim drugim zakonima i zakonskim aktima.
U ime Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije obratila se državna tajnica Vedrana Šimundža Nikolić koja je kazala kako su u potpunosti svjesni svih upućenih preporuka i smjernica te da ih razmatraju u okviru daljnjih aktivnosti. Naglasila je kako se poduzimaju konkretni koraci kako bi se nedostaci sustavno otklonili. Dodala je kako je cilj da već sljedeće godine broj primjedbi i preporuka bude znatno manji, što bi, istaknula je, bio pokazatelj da su mjere dale rezultate.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac pohvalio je izvještaj s obzirom na obuhvatnost i brojnim primjerima koje su izneseni na tematskoj sjednici. Kazao je kako su se mogli čuti ključni nedostaci, a to su problemi prenapučenosti kaznionica, nedostatak medicinskog osoblja te nedostatak prevoditelja. Naglasio je kako u Hrvatskoj nemamo drastične slučajeve torture, ali da smo blizu praga značajnog broja slučajeva u kojima nemamo poštovanje dostojanstva i zaštite ljudskih prava. Rekao je kako će se na osnovi ove sjednice napraviti zaključci koji će se proslijediti zastupnicima Hrvatskoga sabora i o njima raspraviti na redovnoj sjednici Odbora.
–Promjene su spore iz više razloga, zahtijevaju sredstva ali tu je i pitanje volje, kazala je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter dodavši kako se društvo ne zanima dovoljno za ove ljude lišenih slobode i ne mogu se poistovjetiti s njima. Zaključno je istaknula kako ovo treba biti jasna poruka i obveza da se u nadolazećem razdoblju još intenzivnije radi na potrebnim promjenama.