.png)
Zagreb – Kako bi iz različitih perspektiva sagledali pitanje zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj te raspravljali o onome što je potrebno učiniti po tom pitanju u budućnosti Odbor za gospodarstvo i Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo sazvali su u četvrtak tematsku sjednicu Zapošljavanje strane radne snage.
–Svjesni smo generalno situacije na tržištu radne snage i svjesni smo u kojoj mjeri hrvatsko gospodarstvo ima potrebu za uvozom radne snage kako bi zadržalo svoju konkurentnost i kako bi moglo osigurati rast koji sada imamo i koji bismo trebali u perspektivi imati, ali smo također svjesni svih ostalih aspekata organizacije tržišta rada u Hrvatskoj kako radno-pravnih aspekata tako i sigurnosnih tako i opće ekonomskih aspekata, rekao je uvodno predsjednik Odbora za gospodarstvo Žarko Tušek.
Predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Željko Pavić je istaknuo kako je sjednica organizirana jer su putem medija sindikati upozorili na slučajeve izrabljivanje stranih radnika u Hrvatskoj, a da se strani radnici boje to prijaviti. –Državni inspektorat je priznao da je potkapacitiran, a Pučka pravobraniteljica upozorava i na moguću rasnu diskriminaciju, rekao je Pavić dodavši kako je trenutačno nemoguće odrediti broj stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj jer ni jedna institucija ne vodi statistiku o tome. Dodao je i kako se prema izdanim radnim dozvolama može procijeniti broj stranih radnika, no istaknuo i kako pojedini radnici koji dobiju radne dozvole ne ostaju u Hrvatskoj.
–Najtraženiji su radnici u ugostiteljstvu, graditeljstvu i dostavi, prosječne su im plaće oko 700 eura, a većina njih je iz država u okruženju, no sve je više Nepalaca, Indijaca, Filipinaca, Turaka i Bangladešana, naglasio je Pavić te dodao kako hrvatski poslodavci osim niskih plaća imaju loše radne uvjete, krše radnička prava i pružaju lošu zaštitu na radu. Zaključno je rekao kako su radnici koji su u izuzetno lošem položaju oni koji rade za agregate te upozorio kako će sve veći problem postati nepostojanje integracije stranih radnika u društvo koja, kako je rekao, nije obuhvaćena ni jednom javnom politikom.
U uvodnim izlaganjima o temi govorili su državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš i državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić istaknuvši ulogu koju tijela iz kojih dolaze imaju u zapošljavanju stranih radnika u Hrvatskoj. Vidiš je objasnio novi sustav zapošljavanja stranih radnika koji je uveden 2021. godine, test tržišta rada, a koji je zamijenio kvotni sustav. Naglasio je kako je ukidanjem tog sustava i uvođenjem testa tržišta rada i liste deficitarnih zanimanja znatno administrativno olakšano zapošljavanje stranih radnika.
– U 2021. godini izdano je 82 004 dozvola za boravak i rad, u 2022. godini 124 121 dozvola dok je tijekom ove godine do 30. lipnja 2023. izdano je 91 599, rekao je Vidiš te dodao kako je najveći broj dozvola za boravak i rad izdan za državljane Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Nepala. U nastavku je rekao se dodatni napori ulažu u potpisivanje ugovora o socijalnom osiguranju s nizom država koje su nam atraktivne kada je riječ o stranoj radnoj snazi s ciljem osiguranja jednostavnije mobilnosti radnika i koordinacije sustava socijalne sigurnosti. Zaključio je i kako su nam veliki reputacijski rizik poslodavci koji izrabljuju radnike čime se možemo dovesti u neugodnu situaciju da nas se pita na koji način štitimo strane radnike naglasivši kako su već naplaćene prve kazne za neprijavljeni rad, a razmatra se i uvođenje takozvanih crnih lista poslodavaca koji izrabljuju radnike. –Kad govorimo o nepravilnostima najčešća su nepostojanje ugovora o radu, neprijavljivanje u sustav socijalnog osiguranja ili potpuno neprijavljen rad bez odgovarajuće radne dozvole, zaključio je Vidiš.
Državni tajnik Žarko Katić posebno se osvrnuo na zakonski okvir zapošljavanja i rekao kako je zapošljavanje stranaca regulirano Zakonom o strancima te naglasio da za strane radnike vrijede svi propisi o radu kao i za domaće radnike. Govorio je i o posebnim statusima stranih radnika istaknuvši kako u Hrvatskoj imamo 22 730 ukrajinskih građana koji se mogu zaposliti temeljem dodijeljenog statusa privremene zaštite. –Mi ćemo u prvih pola godine izdati oko 100 000 radnih dozvola i to je opterećenje za svaki sustav, a kada govorimo o prvih deset država čijim smo državljanima dali radne dozvole, čak šest ih spada u vizni sustav, što znači da osim radne dozvole moraju tražiti i vizu za ulazak u Hrvatsku, rekao je Katić dodavši kako to dovodi i do većih poteškoća u dinamici rješavanja njihovog statusa.
O načinima zapošljavanja stranih radnika govorio je vlasnik agencije za zapošljavanje radnika iz Nepala Aurum Consulting Joso Vuksan koji je posebno istaknuo kako su poslodavci ti koji biraju svoje radnike, dok njegova agencija posreduje i pronalazi radnike. –Do sada sam doveo oko 10 580 radnika koji rade u 483 firme u svim segmentima gospodarstva, radnici dolaze direktno iz Nepala, a trenutno imamo stotinjak radnika koji su u Hrvatskoj već pet godina, rekao je Vuksan.
Kada je riječ o informacijama koje se pojavljuju u javnosti da se od samih radnika naplaćuju financijske naknade za pronalazak posla i dolazak u Hrvatsku Vuksan je naglasio kako njegovu uslugu isključivo plaća hrvatski poslodavac koji je u potrazi za stranim radnikom, a ne sam strani radnik. Također je upozorio na duljinu čekanja radnih dozvola i nejednak način izdavanja istih u različitim policijskim postajama kao i na duljinu čekanja viza. – Negdje dozvole za rad čekamo 30, a negdje u prosjeku 120 dana, dok se vize u prosjeku čekaju između 120 do 150 dana, rekao je Vuksan te dodao da u prosjeku dolazak stranog radnika traje između 6 i 9 mjeseci. U nastavku je sudionike tematske sjednice upoznao s inicijativnom otvaranja prvog centra za integraciju stranih radnika Varaždinu. –Broj stranih radnika u Varaždinskoj županiji je oko 4500 i integracijska politika, učenje hrvatskoga jezika i spajanje obitelji je nešto čime se sada moramo početi baviti, a koliko znam imamo negdje stotinjak obitelji koje čekaju spajanje, a njih dvadesetak smo spojili, zaključio je Vuksan.
U raspravi su zastupnici, predstavnici sindikata, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske obrtničke komore te Pučka pravobraniteljica otvorili niz pitanja te ponudili neka rješenja kojima bi se u budućnosti na bolji način reguliralo tržište rada, zapošljavanje stranih radnika i osigurala njihova zaštita. Prvenstveno je napomenuto kako prioritet pri zapošljavanju moraju biti domaći radnici i kako se treba osigurati kvalitetna strana radna snaga. Naglašeno je kako se prema stranim radnicima treba odnositi isto kao i prema domaćima pazeći na to tko nam dolazi raditi u Hrvatsku i u tom kontekstu pokušati privući visokoobrazovanu radnu snagu.
Kada je riječ o problemima stranih radnika koji trenutno rade u Hrvatskoj naglašeno je kako se rupe u sustavu koje postoje nisu riješile, a što se ponajviše odnosi na provedbu testa tržišta rada gdje se ne provjerava jesu li strani radnici zaposleni upravo na mjestima za koja su testirani ili se zapošljavaju drugdje. Također je upozoreno kako ne postoje provjere MUP-a o prijavama boravišta stranih radnika i nalaze li se oni na tim adresama ili ne. Rečeno je i kako je dodatan prostor za loš tretman stranih radnika otvoren time što se na tržištu pojavljuje sve više nelojalne konkurencije kada je riječ o posredovanju u zapošljavanju te naglašeno kako ovo područje treba regulirati i bolje nadzirati.
O konkretnim problemima i pritužbama s kojima se strani, ali i domaći radnici obraćaju uredu Pučke pravobraniteljice govorila je Tena Šimonović Einwalter koja je na čelu te institucije istaknuvši kako posebno ukazuju na uvjete rada, ali i života te naglasila kako one iz godine u godinu rastu. –U 2022. godini pritužbe su se odnosile uglavnom na rad bez radne dozvole i druge nezakonitosti, primjerice neuredne evidencije, raspored radnog vremena, neisplatu plaća, nezakonit neplaćen prekovremeni rad, a u 2023. su bile usmjerene na neprijavljeni rad, neisplatu plaća, neuručenje obračuna plaća, neisplatu naknade plaće za neiskorišteni godišnji, nezakonit prekovremeni rad, rad bez odmora, neprijavljivanje ozljeda na radu, isplate plaća na ruke, zadržavanje radnih dozvola nakon prestanka rada, ali i pritužbe na neadekvatan smještaj i mobbing, zaključila je Šimonović Einwalter.
Također, poslana je poruka o tome kako se osim o uvozu strane radne snage treba ozbiljnije pozabaviti domaćom radnom snagom koja odlazi iz Hrvatske i osmisliti politiku njihovog vraćanja. Sudionici su se dotaknuli i teme integracije stranih radnika u hrvatsko društvo koja evidentno nedostaje, što je vidljivo u svim segmentima, a posebice kada je riječ o jezičnoj barijeri. Kao zabrinjavajući trend uočene su i određene negativne pojave gdje pojedini poslodavci uzimanjem putovnica ili čak zaključavanjem radnika u smještaj dovode te osobe u robovski položaj. Istaknuto je i kako strani radnici ne znaju na koji način i od koga u Hrvatskoj mogu tražiti zaštitu, a uočeno je kako mnogi i ne znaju da imaju ugovor o radu, nisu upoznati s odredbama Zakona o radu kao ni ostalim zakonskim propisima kojima se štite prava radnika.