.png)
Zagreb – Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u četvrtak tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o mogućnostima proširenja kompetencija medicinskih sestara i tehničara u transfuzijskom liječenju. Sjednica je održana na inicijativu Hrvatskog društva medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST), a na sjednici su uz saborske zastupnike i predstavnike Društva sudjelovali i predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu i Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu.
Predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac uvodno je podsjetila kako medicinske sestre i medicinski tehničari čine najbrojniju profesionalnu skupinu unutar hrvatskoga zdravstva, a prema podacima registra Hrvatske komore medicinskih sestara ima ih 40.582. - Njihova nezamjenjiva i neprocjenjiva uloga prisutna je na svim razinama pružanja zdravstvene zaštite, istaknula je Sabljar-Dračevac.
Pojasnila je kako se prijedlog HDMSARIST-a odnosi na proširenje kompetencija primjene krvi i krvnih pripravaka na diplomirane medicinske sestre, magistre sestrinstva i prvostupnice sestrinstva uz dodatnu izobrazbu, a prema programu koje je Društvo dostavilo Ministarstvu zdravstva. – Nakon 18 godina postojanja Društvo ima 1100 članova upisanih u registar, što ga čini jednim od najvećih usko specijaliziranih stručnih društva u RH, a član je i brojnih europskih i međunarodnih udruženja sestara, dodala je Sabljar-Dračevac. – Medicinske sestre i tehničari sudjeluju u transfuzijskom liječenju, prema uputama liječnika pripremaju bolesnika i krvni pripravak za transfuziju, prate tijek transfuzije i dokumentiraju sve provedeno, no sama primjena krvnih pripravaka ostala je isključivo u domeni liječnika sukladno Zakonu o liječništvu, kazala je predsjednica Odbora. - Danas je također prilika da svi skupa čujemo kako možemo pridonijeti ne samo unaprjeđenju struke, njihovu profesionalnom rastu i razvoju, nego i pružanju i unapređenju zdravstvene njege pri anesteziji, reanimaciji, intenzivnoj skrbi i transfuziji, dodala je.
Predsjednik HDMSARIST-a doc. dr. sc. Adriano Friganović govorio je o aktivnostima i djelokrugu rada Društva te pojasnio trenutnu ulogu medicinskih sestara sestre i tehničara u transfuzijskom liječenju, koja u praksi izlazi iz okvira koji su propisani Zakonom o sestrinstvu i Zakonom o liječništvu, te što bi se trebalo promijeniti na ovom području. – Naše društvo osim sestara koje rade na intenzivnim odjelima, uključuje i sestre koje rade u transfuzijskoj djelatnosti, kazao je Friganović napomenuvši kako se primjena krvi i krvnih pripravaka isprepliće kroz razne subspecijalnosti.
– Želja nam je da se područje primjene krvi i krvnih pripravaka bolje regulira, rekao je Friganović te napomenuo kako je u posljednjih desetak godina školovanje medicinskih sestara jako napredovalo, no kompetencije nisu. Zbog toga je, kako je pojasnio, Društvo provelo raspravu i donijelo odluku o pokretanju inicijative za proširenjem kompetencija. Istaknuo je važnost uvođenja predmeta transfuzijske medicine za sve prvostupnike i magistre sestrinstva, te nakon stjecanja kompetencija potrebu daljnjeg usavršavanja. – Ovime bi se unaprijedio sustav u području transfuzijskog liječenja koje više ne bi bilo siva zona, a time bi se rasteretili i liječnici, smatra Friganović.
Voditeljica Službe za upravne postupke u sustavu bolničke zdravstvene zaštite i javnom zdravstvu Ministarstva zdravstva Marija Pederin je upozorila da u prijenosu kompetencija mora sudjelovati i liječnička profesija, te je potrebno mijenjati Zakon o sestrinstvu prema kojemu one sada nemaju te kompetencije. Još je jednom skrenula pozornost i na nedostatak medicinskih sestara u bolničkom sustavu, o čemu se mora voditi računa ukoliko bi dio njih preuzeo liječničke kompetencije i radio dodatne poslove.
Posebna savjetnica ministra zdravstva Snježana Krpeta govorila je o aktivnostima koje se poduzimaju u cilju poboljšanja položaja medicinskih sestara, povećanju upisnih kvota za medicinske sestre i njihova usavršavanja, među ostalim i u području transfuzije. - Osim preuzimanja ovlasti, medicinske sestre će to osjetiti i na plaći, a usavršavanje će biti besplatno, a ne kao do sada kada su same morale plaćati dodatno obrazovanje, kazala je Krpeta.
Sudionicima sjednice obratila se ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu doc. dr. sc. Irena Jukić koja je istaknula kako praksa u Hrvatskoj pokazuje da transfuzijske poslove rade medicinske sestre, a odgovornosti su na liječniku, dok je u svijetu praksa da to rade sestre, specijalistice transfuzijske medicine. Upozorila je i na važan segment transfuzijske medicine, a to je stalno nadgledanje ispravnosti i sigurnosti krvi i krvnih pripravaka.
Pročelnica studija sestrinstva Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Biserka Sedić kazala je kako se medicinske sestre u Hrvatskoj obrazuju u 11 obrazovnih ustanova, a osnove transfuzijske medicine su izborni predmet. Da je zanimanje za transfuzijsku medicinu veliko, potkrijepila je podacima da je od 350 upisanih izvanrednih studenata ove školske godine njih 282 odabralo taj predmet, a od 108 redovnih, njih 78. - Sestrinstvo se razvija i specijalizacije su nužne, kazala je Sedić.
– Medicinska sestra skrbi o pacijentu skoro 24 sata i teško je očekivati da će liječnik biti s pacijentom toliko vremena, upozorio je glavni tehničar Zavoda za transfuziju KBC-a Osijek Dalibor Ratić te ponovio kako naglasak treba staviti na edukaciju medicinskih sestara jer su one uključene u cijeli proces liječenja.
Predsjednik Komore medicinskih sestara Mario Gazić, ujedno i imenovani član Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, također je govorio o važnosti reguliranja kompetencija, zbog čega je Komora, kako je pojasnio, prošle godine počela s izradom Pravilnika o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara. – Prvi primjer prijenosa kompetencija s liječnika na medicinske sestre su specijalizacije iz hitne medicine, a načelni su zaključci i da transfuzija bude osnovni modul u svim specijalizacijama, kazao je Gazić.
U raspravu su se uključili i članovi Odbora, potpredsjednica Maja Grba-Bujević, Andreja Marić i Hrvoje Šimić koji su iskazali podršku inicijativi proširenja kompetencija, no također upozorili kako je važno dodatno obratiti pozornost na dobru usklađenost i donošenje kvalitetnih zakonskih promjena na temelju kojih bi se jasno definirala odgovornost u postupku liječenja, ali i regulirali koeficijenti.
Predsjednica Odbora Sabljar-Dračevac osvrnula se na podatke Komore medicinskih sestara prema kojima polovina medicinskih sestara ima visoku ili višu stručnu spremu te istaknula kako su moduli znanja o transfuzijskoj medicini jako bitni za medicinske sestre. Vezano uz inicijativu proširenja kompetencija također je istaknula važnost dobrog usklađivanja dopuna i izmjena zakona s toga područja.