.png)
Zagreb – Na zajedničkoj sjednici Odbora za europske poslove i Odbora za financije potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavio je u petak Nacionalni program reformi 2020. i Program konvergencije Republike Hrvatske za 2020. i 2021.
Marić je uvodno predstavio najvažnije sastavnice Nacionalnog plana reformi i mjere ekonomske politike koja ima tri glavna cilja: održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
Govoreći o trenutačnoj gospodarskoj situaciji kao jedan od ključnih problema kočenja gospodarskog razvoja naveo je nedostatak radne snage vezan uz nepovoljne demografske trendove u Hrvatskoj kao i nepovezanost tržišta rada s obrazovanjem. Istaknuo kako je za ostvarenje tri navedena cilja utvrđeno 25 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta, a provedba mjera provest će se kroz 75 aktivnosti.
Kako je ministar financija naveo, za održivi rast i razvoj, postoji 5 prioriteta: unaprjeđenje poslovnog okruženja, investicijska politika, poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, unaprjeđenje javne uprave te poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava. Marić je također rekao i kako je u Programu definirano 10 mjera za postizanje nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. u 5 područja: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i energetska održivost, obrazovanje i smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.
Predstavljajući Program konvergencije za 2020. i 2021. istaknuo je kako se tu jasno vidi utjecaj koronakrize. – Kad govorimo o brojkama projicirali smo pad BDP-a od 9,4 posto za ovu godinu, rekao je Marić te dodao kako će pad osobne potrošnje biti 7 posto, investicija 9 posto te izvoz roba i usluga oko 30 posto. Manjak državnog proračuna u 2020. bit će 6,8 posto ili 25 milijardi kuna dok će rashodi države ostati na istoj razini. Predviđeni rast BDP-a za iduću godinu bit će 6,1 posto. – Hrvatska je od krize 2008. godine 6 godina za redom padala, a onda smo 3 godine imali proračunski višak i 2019. smo se vratili na razinu 2008., naglasio je Marić i rekao kako smo lani prvi put u povijesti imali suficit na razini državnog proračuna.
Predsjednica Odbora za financije Grozdana Perić osvrnula se na vrlo dobre gospodarske rezultate u protekle tri i pol godine s obzirom na velike izazove u gospodarstvu kao što su Agrokor, brodogradilišta, pandemija koronavirusa te zadnji potres. Govoreći o programu reformi rekla je kako se ciljevi navedeni u Nacionalnom programu reformi moraju pratiti kroz mjere i aktivnosti na način da to bude mjerljivo te dodala kako se posebno mora voditi računa o tome da se čelnike općina, gradova i županija educira o načinima raspolaganja s dobivenim financijskim sredstvima kako bi osigurali što bolji razvoj svojih sredina. Ivan Domagoj Milošević, predsjednik Odbora za europske poslove, predložio je da se u pripremi ovakvih nacionalnih programa reformi unese i usporedni prikaz gospodarske situacije odabranih država članica Europske unije, koje su usporedive s Hrvatskom, da se osvijesti gdje smo u odnosu na druge.
U raspravi je posebno istaknuto kako se ni u novonastaloj situaciji ne treba stati sa strukturnim reformama u svim područjima ključnima za daljnji razvoj države. Rečeno je kako se treba inzistirati na racionalizaciji troškova i financijskoj disciplini posebice kad su u pitanju državni izdaci za jedinice lokalne i područne samouprave ili zdravstvo. Važnost ulaganja u prehrambenu industriju i poljoprivredu naglašena je kao ključna, budući da se turizam kao strateška gospodarska grana, u trenutačnoj situaciji ugroze pandemijom koronavirusa, pokazala kao vrlo elastična koja jako reagira na podrhtaje i izazove.