Marko Pavić sudjelovao na sastanku Odbora za energetiku, okoliš i vode Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran

Aveiro − Član Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran Marko Pavić sudjelovao je na sastanku Odbora za energetiku, okoliš i vode Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran (PS UzM) koji je održan na sveučilištu Aveiro u Portugalu pod predsjedanjem portugalskog parlamenta. Na sastanku su sudjelovali članovi Odbora, stručnjaci iz područja okoliša, klimatskih promjena i predstavnici akademske zajednice. 

Otvorivši sastanak predsjednik Odbora Bruno Coimbra (Portugal) izrazio je solidarnost sa žrtvama potresa u Turskoj. Istaknuo je da su aktivnosti Odbora usredotočene na klimatske promjene, degradaciju okoliša, ciljeve održivog razvoja, obnovljive izvore energije te energetsku učinkovitost. Uvodno se sudionicima video vezom obratio predsjednik parlamenta Portugala Augusto Santos Silva. Naglasio je potrebu poticanja parlamenata i država na suradnju u provedbi ambicioznih planova kako bi se spriječilo onečišćenje na području Sredozemlja. − Čista energija predstavlja ključni stup energetske sigurnosti, istaknuo je Santos Silva.

Tijekom sastanka rasprava je bila usredotočena na temu „Suočavanje s klimatskim promjenama na Sredozemlju“. Sudionici su se složili da klimatske promjene predstavljaju globalni problem te kako je na nacionalnim vladama odgovornost poduzimanja prioritetnih mjera u svrhu prilagodbe klimatskim promjenama, koje treba rješavati uz visoki stupanj koordinacije među državama. Također je istaknuta važnost plave ekonomije, zaštite morskog okoliša te biološke raznolikosti, kao i promicanje inovativnih rješenja i ekološki prihvatljivih praksi. Klimatske promjene utječu na širok spektar ljudskih prava, uključujući prava na život, zdravlje, hranu, stanovanje, vodu, razvoj i slobodu kretanja, kao i pravo na zdravo i održivo okruženje.

Član izaslanstva Pavić uvodno je pozdravio sudionike te izrazio solidarnost sa žrtvama razornog potresa u Turskoj. Podsjetio je sudionike na razoran potres u Hrvatskoj,  Zagrebu i Banovini, te solidarnost i pomoć koju je Turska pružila Republici Hrvatskoj. Naglasio je izrazitu važnost predložene teme za budućnost ne samo Mediterana nego i globalne razine. −Klimatske promjene su globalni problem koji zahtjeva i globalno rješenje, istaknuo je Pavić dodavši kako je mediteransko područje posebno ranjivo porastom razine mora, poplavama i sušama. Napomenuo je kako je kao znanstvenik i oceanograf istraživao utjecaj ugljika na sjeverni Atlantik te se osobno uvjerio u devastirajuće efekte zagrijavanja na Antarktičkom poluotoku tijekom znanstvenog krstarenja. 

Izrazio je umjereni optimizam u postizanju uspjeha Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP 27) zbog činjenice da su se zemlje s najvećom emisijom ugljika obvezale postati neutralne na emisije stakleničkih plinova svaka u svome vremenskom periodu. Naglasio je da su potrebni daljnji napori kako bi se ti ciljevi i ostvarili.

Ambicija Europske unije je da postane prvi neutralni kontinent za emisije ugljika do 2050. godine. U tako ambicioznom planu Hrvatska aktivno doprinosi u postizanju zajedničkog cilja Europske unije o smanjenju emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 posto do 2030. kao i cilju klimatske neutralnosti do 2050. Hrvatska će smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 45% do 2030. godine te prestati koristiti ugljen do 2033. Hrvatskoj su na raspolaganju EU fondovi u iznosu preko 25 milijardi EUR od čega će gotovo polovica biti investirano u zelenu tranziciju našega društva. Trenutno Hrvatska iz obnovljivih izvora energije crpi 3550 MW, od toga 2150 MW iz hidro elektrana i 980 MW iz vjetroelektrana.

Na kraju sastanka predsjednik Odbora obavijestio je članove da će se sljedeći sastanak Odbora održati dan prije plenarnog zasjedanja Skupštine u Maroku.

Parlamentarna skupština Unije za Mediteran broji 280 članova, a okuplja zastupnike nacionalnih parlamenata država članica Europske unije, Europskoga parlamenta, parlamenata partnerskih država (Albanije, Bosne i Hercegovine, Monaka i Crne Gore) te parlamenata Alžira, Egipta, Izraela, Jordana, Libanona, Maroka, Tunisa, Turske, Sirije, Palestine i Mauritanije.