Beč − Davor Bernardić, voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a i Zvonimir Troskot, zamjenik člana Izaslanstva, sudjelovali su na 22. zimskom zasjedanju PS OESS-a održanom 23. i 24. veljače 2023.
Plenarna sjednica održana je u posebnim okolnostima nastalim zbog rata u Ukrajini te zbog sudjelovanja ruskog izaslanstva radi kojega ukrajinska delegacija nije željela nazočiti ni jednom sastanku. Sve su delegacije pokazale izravnu podršku Ukrajini, bilo isticanjem ukrajinskih zastava, sadržajem izlaganja, bilo napuštanjem dvorane tijekom izlaganja ruskih članova delegacije. Ovom prigodom sastala su se također i tri glavna odbora Parlamentarne skupštine OESS-a, a u središtu rasprava bili su rat Ruske Federacije protiv Ukrajine, njegovi političko-sigurnosni aspekti, ekonomski i ekološki učinci te utjecaj rata na ljudska prava.
Na početku svojeg izlaganja u okviru plenarne rasprave voditelj hrvatskog Izaslanstva Bernardić podsjetio je kako prije godinu dana, iako su ruske vojne trupe do zadnjeg dana bile na granici s Ukrajinom, mnogi nisu očekivali početak ruske agresije na Ukrajinu. - Međunarodna zajednica i civilizirani svijet iskazali su visoku razinu solidarnosti osudivši agresiju i krenuvši u pomoć Ukrajini, a Parlamentarna skupština OESS-a pokazala je najvišu razinu solidarnosti zahvaljujući našem vodstvu i svima vama koji ste danas ovdje, kazao je Bernardić.
Također je poručio kako je važno definirati novu ulogu PS OESS-a u ovim promjenjivim vremenima, odnosno definirati na koji način Organizaciju preoblikovati. - Ponosan sam što je moja država Hrvatska, koja je nedavno prošla sve strahote rata, pokazala visoku razinu empatije i solidarnosti, te je organizirala i Prvi parlamentarni summit Krimske platforme u Zagrebu, rekao je Bernardić. Upozorio je kako je hrvatsko iskustvo iz rata pokazalo koliko je važan rad Međunarodnog kaznenog suda kako bi se ratni zločinci mogli suočiti s pravdom. - Ukrajina se ne bori samo za svoju slobodu, već i za slobodu cijelog modernog svijeta, za vrijednosti solidarnosti, slobode, jednakosti, za općeljudske vrijednosti te oko toga ne bi trebalo biti kompromisa, zaključio je Bernardić.
Predsjedatelj Odbora Richard Hudson (SAD) otvorio je sastanak Odbora za politička pitanja i sigurnost podsjetivši da je prije godinu dana, na Zimskom sastanku 2022., upozorio da bi akcije Rusije mogle imati ogromne posljedice za sigurnost i sigurnost građana na području OESS-a, vjerojatno i za nadolazeće generacije.
Panelisti, visoki dužnosnici ureda OESS-a i PS OESS-a, izvijestili su parlamentarce o tome kako OESS reagira na rat, a posebno o načinu rada koji se razlikuje od prijašnjeg. Tijekom rasprave je naglašeno da Završni akt iz Helsinkija ne može biti predmet pregovora ili tumačenja, te da rat predstavlja napad bez presedana na vrijednosti i načela OESS-a. Istaknuto je da je jačanje kapaciteta organizacije da se nosi s ovim izazovom važnije nego ikad.
Predsjedatelj Azay Guliyev iz Azerbajdžana otvorio je sastanak Odbora za gospodarstvo i okoliš Parlamentarne skupštine OESS-a istaknuvši da nakon godinu dana od neopravdanog rata u Ukrajini kojeg je započela Rusija, slika utjecaja rata na gospodarstvo i okoliš još uvijek nije potpuna. Napomenuo je da je rat počeo dok se svijet još uvijek oporavlja od katastrofalnog utjecaja pandemije COVID-a19 na gospodarstvo, te da je spriječio oporavak i destabilizirao energetska tržišta. Panelisti su predstavili planove i projekte OESS-a za prevladavanje ekonomske i ekološke krize proizašle iz sukoba, koji je ozbiljno utjecao na socioekonomske uvjete, sigurnost hrane, energetsku sigurnost i zaštitu okoliša.
Rasprava u Odboru za gospodarstvo i okoliš bila je posebno usredotočena na osiguravanje pristupačne, sigurne, čiste i održive energije u regiji OESS-a u okolnostima rata u Ukrajini. Članovi su naglasili značajan razvojni potencijal dekarbonizacije i stvaranja neovisnijih energetskih sustava, uz istovremeno očuvanje pouzdanosti mreža u ovom složenom geopolitičkom kontekstu. Mnogi su sudionici naglašavali hitnost rješavanja sukoba, ali i potrebu nastavka rada na osiguravanju sveobuhvatne gospodarske i ekološke sigurnosti u regiji OESS-a.
Zvonimir Troskot je u okviru rasprave ovoga Odbora prezentirao postignuća i probleme hrvatskog gospodarstva. Pohvalio je hrvatsku IT industriju i koliko je nevjerojatna činjenica da kao mala zemlja imamo dva "jednoroga", odnosno kompanije čije se vrijednosti procjenjuju u iznosu preko jedne milijarde dolara. Osvrnuo se i na veliki ruski utjecaj na susjednu Srbiju, Republiku Srpsku i na dio crnogorske političke scene te ruski interes da zaustavi političke procese približavanja zemalja poput Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i dr. zapadu. - Što se tiče Kine, svjesni smo njihove strategije "Jedan pojas, jedan put" i s njom povezanih mehanizma, kao što je platforma 14+1, kojom su neizmjerno povećali kinesko-balkansku interakciju na svim razinama, kazao je Troskot te dodao kako je na ovu kinesku inicijativu Hrvatska odgovorila "Inicijativom triju mora“.
Predsjedatelj Odbora za demokraciju, ljudska prava i humanitarna pitanja Nikoloz Samkharadze iz Gruzije otvorio je sastanak Odbora opisujući alate koje Odbor redovito koristi za promicanje obveza ljudske dimenzije. Samkharadze je istaknuo da on i njegovi kolege, dužnosnici odbora, Johan Büser i Farah Karimi, redovito govore o tematskim pitanjima i koriste osobne interakcije za promicanje rada Parlamentarne skupštine OESS-a. Raspravljalo se i o pravnim izazovima u osiguranju odgovornosti za ratne zločine i posebno zločine u Ukrajini s obzirom da je bilo ozbiljnih kršenja međunarodnih zakona o ljudskim pravima, uključujući protuzakonito ubijanje civila i seksualno nasilje. Prema pravilima državne odgovornosti, Rusija je obvezna zaustaviti ta kršenja i osigurati odštetu žrtvama, sudionici su se složili kako ratni zločini i zločini protiv čovječnosti ne mogu biti nekažnjeni.
U okviru rasprave Odbora za demokraciju, ljudska prava i humanitarna pitanja Davor Bernardić je na početku svojeg izlaganja izrazio najdublju sućut turskom izaslanstvu zbog tragičnih posljedica potresa u Siriji i Turskoj. Osvrnuvši se na rat u Ukrajini, naglasio je da je neviđena i ničim izazvana agresija Rusije na tu zemlju dovela je do patnje milijuna ljudi i da je jasno je da Rusija snažno krši međunarodne zakone i ljudska prava. - Zločini protiv čovječnosti, silovanje žena, usvajanje djece, ubijanje nevinih ljudi, to je današnja stvarnost u Ukrajini, istaknuo je. - To je bila stvarnost u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 90-ih godina zbog srpske agresije, pa solidarnost s Ukrajinom za nas nikada nije bila upitna, naglasio je Bernardić napomenuvši kako su Srbi ipak prihvatili pregovore jer je Hrvatska promijenila situaciju na ratištu što je dovelo do mirovnog sporazuma i univerzalne jurisdikcije Međunarodnog kaznenog suda. - Suđenja pred MKS-om vrlo su vidljiva i daju nadu obiteljima žrtava da će se zločinci suočiti s pravdom. - Procesuiranje ratnih zločina i zločinaca nema alternativu, zaključio je Bernardić.
Za vrijeme zimskog zasjedanja održan je sastanak Grupe puta svile PS OESS-a koja okuplja 27 nacionalnih izaslanstava. Predsjedništvo čine predsjednik i dva potpredsjednika, jedan za azijske, a drugi za europske članice. Grupa ima ulogu platforme za promicanje uzajamno korisnih gospodarskih i trgovinskih veza, posebice kroz razvoj multimodalnog prometnog koridora, prijevoza i mjera olakšavanja trgovine, slobodnog i sigurnog kretanja osoba, roba, usluga i ulaganja u skladu s relevantnim pravnim okvirima i međunarodnim pravom. Na sastanku se raspravljalo se i o budućim aktivnostima i suradnji.
Na temelju prijedloga triju izaslanstava, Davor Bernardić izabran je jednoglasno za potpredsjednika Grupe puta svile PS OESS-a s obzirom na to da dosadašnji potpredsjednik, član talijanskog izaslanstva, nije više zastupnik u parlamentu. Bernardić će predstavljati europske članice Grupe.