Na inicijativu Ujedinjenih naroda već se devet godina 1. ožujka diljem svijeta obilježava Dan nulte stope diskriminacije s ciljem podizanja svijesti o diskriminaciji, prepoznavanju različitih oblika diskriminacije i načinima kako se od nje zaštiti.
Ovo je također prigoda da se podsjeti na načela Opće deklaracije o ljudskim pravima i naglasi kako spol, nacionalnost, etnička ili vjerska pripadnost, jezik, dob, seksualna orijentacija, invaliditet, zdravstveni status ili bilo koja druga ljudska osobina nikada ne bi smjeli biti razlogom za diskriminaciju. Potrebno je snažno promicati načela nediskriminacije, socijalnog uključivanja i poštivanja različitosti.
Ljudi moraju biti informirani i poticati uključivost, suosjećanje, mir i potrebu za promjenom te na taj način pomoći globalnom pokretu solidarnosti kako bi prestali svi oblici diskriminacije. Svatko ima pravo na ispunjen, produktivan i dostojanstven život. Borba protiv svake vrste diskriminacije karakterizira svako pravno i demokratski uređeno društvo.
Kako bi se osigurala zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka, Hrvatski sabor donio je Zakon o suzbijanju diskriminacije 2008. godine.
Tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj je pučki pravobranitelj.
Začetnik ovoga pokreta UNAIDS (zajednički program Ujedinjenih naroda za HIV i AIDS) predvodi globalne napore za okončanje AIDS-a kao prijetnje javnom zdravlju do 2030. godine u sklopu ciljeva održivog razvoja. Ove godine odabrao je temu kampanje pod nazivom “Spasimo živote: Dekriminalizirajmo” kojom želi istaknuti da je potrebno dekriminalizirati populaciju i ljude koji žive s HIV-om/AIDS-om, što može spasiti brojne živote i utjecati na brži kraj pandemije te bolesti. U pojedinim zemljama kaznenim zakonima koji su usmjereni na populaciju koja živi s tom bolešću krše se njihova ljudska prava, pogoršava njihova stigma i stvaraju prepreke u naporima da im se pruži podrška ili usluge koje bi trebale štiti njihovo zdravlje.