Zagreb - Državna ministrica za Europu i klimu u Ministarstvu vanjskih poslova SR Njemačke Anna Lührmann posjetila je u srijedu poslijepodne Hrvatski sabor gdje se sastala s članovima Odbora za zaštitu okoliša i prirode Sandrom Benčić, Nadicom Dreven Budinski, Katicom Glamuzina, Antom Sanaderom i Silvanom Hreljom te zastupnicom Natašom Tramišak.
Težište razgovora zajedničkog sastanka stavljeno je na provedbu Europskog zelenog plana i potrebnu transformaciju u području energetike s naglaskom na povećanje udjela obnovljivih izvora energije. – Moramo se osloboditi ovisnosti o fosilnim gorivima, stoga želimo intenzivirati suradnju s Hrvatskom, ali i sa zemljama u okruženju, kazala je Lührmann koja mogućnost suradnje vidi u trima područjima: razmjeni iskustva po pitanju zakonodavstva koje se bavi izgradnjom i umrežavanjem sustava obnovljivih izvora energije u elektroenergetsku mrežu, ulaganjima njemačkih tvrtki u obnovljive izvore energije koje se susreću s nedostatnim zakonodavnim okvirima i birokratskim barijerama te u području energetske učinkovitosti i uštedama potrošnje energije. – Europska unija za cilj ima do 2050. postati prvim klimatski neutralnim kontinentom, stoga moramo biti brzi u izgradnji obnovljivih izvora energije i razvoju klimatski neutralnih tehnologija.
Da je suradnja u ovom području dobrodošla, kako bilateralno tako i u okviru EU, složili su se svi prisutni saborski zastupnici, a predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Sandra Benčić upoznala je njemačku državnu ministricu za Europu i klimu s postojanjem političkog konsenzusa oko razvoja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, osvrnuvši se pritom i na određene manjkavosti energetskog sustava poput podiskorištenosti energetskih potencijala vode, vjetra i sunca, zastarjele infrastrukture, te na zakonodavne i administrativne prepreke u izdavanju građevinskih dozvola za izgradnju sustava obnovljivih izvora energija za kućanstva i stambene zgrade. – Zanima nas i pitanje prodaje proizvedene energije u te korištenje energije iz elektroenergetske mreže, a izazov za veći udio obnovljivih izvora energije je i stanje ukupne mreže odnosno smanjenje gubitaka energije kroz mrežu, naglasila je Benčić koja je ujedno skrenula pozornost na probleme povezivanja obnove nakon potresa s energetskom obnovom kuća i zgrada. – Zainteresirani smo i za suradnju i razmjenu pozitivne prakse u pogledu podizanja energetske učinkovitosti zgrada, kada je u pitanju zaštita kulturne baštine, dodala je Benčić. – U Njemačkoj smo dugo imali isti problem odnosno kako riješiti pitanje objekata pod spomeničkom zaštitom i zaštitu klime i odlučili smo u uvjetima klimatske krize prednost dati zaštiti klime, kazala je Anna Lührmann.
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ante Sanader, po zvanju inženjer elektrotehnike, podsjetio je kako je Hrvatska još prije 20-tak godina istraživala eksploataciju vodika te njezino značajno iskustvo u iskorištavanju solarnih sustava.
Bivša ministrica za regionalni razvoj i fondove EU Nataša Tramišak u razgovor se uključila podatkom kako Hrvatska do 2035. udio obnovljivih izvora energije želi povećati na 36 posto, a do 2050. godine na čak 65 posto. – Za razvoj obnovljivih izvora energije i novih tehnologija potrebna su nam veća europska sredstva, apelirala je Tramišak.
Složivši se s konstatacijom kako je najbolji onaj kilovatsat onaj koji nije potrošen, Silvano Hrelja energetsku krizu vidi kao priliku da se iskoristi „pravo bogatstvo“ geotermalnih izvora u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. – I više manjih hidrocentrala sa serijskom proizvodnjom dobro su rješenje umjesto jedne velike kako ne bismo narušili prirodu, kazao je Hrelja koji zadruge, između ostaloga, smatra kvalitetnim rješenjem za problem ishođenja zasebnih dozvola za izgradnju solarnih sustava za kuće u nizu.
Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Sandra Benčić zaključila je sastanak riječima kako je potrebno razgovarati i o strategiji suradnje i ulaganja.
– Raspoloživa sredstva potrebno je, recimo, ulagati u proizvodnju komponenti i kapaciteta za obnovljive izvore energije, umjesto u uvoz gotovih komponenti, smatra Benčić.
Sudionici sastanka su se zaključno složili oko intenziviranja institucionalne suradnje i razmjene iskustava, a u cilju zajedničkog poticanja razvoja novih energetskih tehnologija na akademskoj i znanstveno-istraživačkoj razini.