Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 21. sjednici, održanoj 14. listopada 2025. godine, u prvom čitanju Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, P.Z. br. 170, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijele Anka Mrak-Taritaš i Dalija Orešković, zastupnice u Hrvatskome saboru, aktom od 2. srpnja 2025. godine.
Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, a raspolagao je Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni Prijedlog zakona.
Rasprava je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provedena objedinjeno s raspravom o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ravnopravnosti spolova, prvo čitanje, P.Z. br. 169, o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, prvo čitanje, P.Z. br. 167. te o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o lokalnim izborima, prvo čitanje, P.Z. br. 168.
Uvodno je predlagateljica iznijela razloge podnošenja i osnovna pitanja koja uređuje Prijedlog zakona. Naime, sadašnji Zakon o ravnopravnosti spolova propisuje da izborne liste za izbore zastupnika u Hrvatski sabor, izborne liste za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te liste za izbor članova Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske trebaju imati barem 40% podzastupljenog spola te propisuje novčane kazne za nepoštivanje te odredbe. Međutim, pokazalo se da se navedena odredba, iz izbora u izbore, ne poštuje u potpunosti, a naročito je ne poštuju liste i stranke koje imaju dovoljno sredstava za plaćanje novčanih kazni. Osim toga, čak i kada se ta odredba poštuje, u Hrvatski sabor se bira mali broj žena, pa je, primjerice, na prethodnim parlamentarnim izborima izabrano samo 25% žena, a na lokalnim izborima 2025. godine čak 339 lista nije imalo Zakonom propisani postotak podzastupljenog spola. Predloženim izmjenama želi se osigurati da se propisane kvote za podzastupljeni spol uistinu i poštuju te da se osigura ne samo prisutnost na listama, nego i izbor te zastupljenost podzastupljenog spola u svim predstavničkim tijelima. Naime, u parlamentima u kojima se poštuju kvote od 40%, zastupljenost žena raste tri puta brže. Stoga se izmjenama predlaže uvođenje tzv. „zip sustava“, odnosno par-nepar modela prema kojem je svaka druga osoba na listi suprotnog spola te se propisuje da liste koje nemaju 40% podzastupljenog spola i „zip sustav“ nisu pravovaljane. Također se predlaže brisati članak 35. Zakona koji propisuje novčane kazne, koje su još u kunama, jer se ovim izmjenama Zakona propisuje da izborne liste koje ne zadovolje uvjete zastupljenosti 40% podzastupljenog spola i korištenja „zip sustava“ nisu pravovaljane. Očekuje se da će predložene izmjene Zakona osigurati poštivanje propisane kvote od 40% podzastupljenog spola te omogućiti veću zastupljenost žena u svim predstavničkim tijelima.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike iznijela je Mišljenje Vlade te istaknula da članak 3. Ustava Republike Hrvatske, između ostalog, propisuje da su jednakost, ravnopravnost spolova, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše vrednote ustavnog poretka Republike i temelj za tumačenje Ustava. Nadalje, članak 14. Ustava Republike Hrvatske propisuje, između ostalog, da svatko ima prava i slobode neovisno o spolu, dok članak 6. Ustava Republike Hrvatske propisuje da je osnivanje političkih stranaka slobodno, a unutarnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim i demokratskim načelima.
Nadalje, Vlada Republike Hrvatske smatra da se odredbama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, odredbama Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske te odredbama Zakona o lokalnim izborima koje se odnose na kandidiranje na tim izborima, a kojima se uređuju i pitanja ravnopravnosti spolova prilikom kandidiranja na izborima, na odgovarajući način jamči ravnopravnost spolova prigodom kandidiranja na izborima, a pri navedenom se poštuje pravo na slobodno političko djelovanje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i autonomija političkih stranaka, odnosno birača kada predlažu kandidacijske liste na tim izborima. Vlada Republike Hrvatske dodatno ističe da je, u cilju prenošenja u nacionalno zakonodavstvo odredaba više direktiva Europskog parlamenta i Vijeća (vezanih za ravnopravnost spolova i jednako postupanje), u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, osnovana međuresorna radna skupina koja će u okviru svog djelovanja razmotriti sve odredbe Zakona i, prema potrebi, predložiti možebitne izmjene odnosno dopune ostalih članaka. Iz navedenih razloga Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iznio je stav Ureda pravobraniteljice. Naime, iako članci 15. i 35. Zakona o ravnopravnosti spolova imaju za cilj ostvarenje ravnopravnije zastupljenosti muškaraca i žena ne samo prilikom kandidiranja, nego i kod izbora, to ni približno nije ostvareno. Upozorio je na zabrinjavajući trend po kojem je svake godine sve manje žena u predstavničkim tijelima. Završno je istaknuo da pravobraniteljica za ravnopravnost spolova već dulje vrijeme preporučuje Hrvatskome saboru uvođenje tzv. „zip sustava“ jer postojeće sankcije nisu odvraćujuće.
U raspravi koja je uslijedila izneseni su različiti stavovi u odnosu na predmetni Prijedlog zakona. Dio članica izrazio je potporu predloženim izmjenama Zakona o ravnopravnosti spolova smatrajući da nema razloga da se u zakonodavstvo ne uvede tzv. „zip lista“ kao što je to u nekim drugim zemljama, pogotovo stoga jer se postojećih zakonskih odredbi stranke ne pridržavaju i svake godine je sve manje žena u predstavničkim tijelima.
Iznesena je i primjedba članice da je nevjerojatno da se ovom prijedlogu uopće treba raspravljati i da se to od vladajućih odbije, za što ne vidi argumente osim što prijedlog dolazi od oporbe.
Također je istaknuto da su za demokraciju potrebna dva uvjeta- participativnost i reprezentativnost te da je Zakon o ravnopravnosti spolova uveo posebne mjere, no one nisu efikasne pa je potrebno donijeti nove.
Međutim, većina članica, iako razumiju ovu inicijativu, imaju stav da ovu tematiku treba prepustiti stručnjacima tj. radnoj skupini koja radi na analizi i promjeni postojećeg zakona jer nije svaka država jednaka i treba naći sveobuhvatno rješenje u Zakonu o ravnopravnosti spolova koji će onda svi podržati.
Navedeno je i kako je Ustavni sud odlučivao o odredbama Zakona o izmjenama i dopunama zakona o izborima da lista na kojoj nije zastupljeno najmanje 40% pripadnika svakog spola nije pravovaljana.
Završno je predlagateljica komentirala raspravu ukazujući na činjenicu da je od presude Ustavnog suda prošlo deset godina, ali da se u društvu nešto u međuvremenu i promijenilo i možda bi Sud sada drukčije presudio. Također je istaknula da do sljedećih parlamentarnih izbora ima tri godine, a ovim koracima sa 2-3% nećemo tako brzo doći do navedene kvote.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 5 glasova „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da ne prihvati
Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.