Petir: Svaki sedmi kršćanin u svijetu izložen je progonu

Okrugli stol u organizaciji zastupnice Marijane Petir o temi Crvene srijede, međunarodne inicijative Papinske zaklade Pomoć Crkvi u nevolji, kojom se upozorava na progon kršćana i poziva na zaštitu slobode vjeroispovijesti i uvjerenja
Autor: Hrvatski sabor

Zagreb - Na obilježavanju Crvene srijede u Hrvatskom saboru saborska zastupnica Marijana Petir upozorila je na razmjere progona kršćana u svijetu i činjenicu da njihova patnja ostaje gotovo nevidljiva u medijima. - Više od 388 milijuna kršćana diljem svijeta suočava se s visokom razinom progona i diskriminacije zbog svoje vjere. To je približno svaki sedmi kršćanin, a o njihovoj se patnji u medijima rijetko izvještava, istaknula je Petir pozivajući se na podatke organizacije Open Doors.

Zastupnica Marijana Petir je u Hrvatskom saboru organizirala obilježavanje Crvene srijede, međunarodne inicijative Papinske zaklade Pomoć Crkvi u nevolji, kojom se upozorava na progon kršćana i poziva na zaštitu slobode vjeroispovijesti i uvjerenja. Njezino obilježavanje na nacionalnoj razini u Hrvatskoj Petir već godinama organizira u Hrvatskom saboru.
Na skupu pod nazivom „Sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja – izazovi, odgovornost i solidarnost s progonjenima” okupili su se predstavnici Crkava i vjerskih zajednica, državnih institucija, akademske zajednice, medija i humanitarnih organizacija.

- O progonu kršćana u medijima se rijetko govori, uglavnom kada se dogode velike tragedije koje nakratko privuku pozornost javnosti. O svakodnevnoj diskriminaciji, ograničavanju vjerskih sloboda i njihovim posljedicama za život pojedinaca, obitelji i čitavih zajednica gotovo se i ne izvještava, upozorila je Petir. Istaknula je da ni institucije ne posvećuju dovoljno pozornosti tim problemima, premda je zaštita slobode vjeroispovijesti i uvjerenja sastavni dio zaštite temeljnih ljudskih prava. Podsjetila je da se Crvena srijeda obilježava u tjednu kada se Hrvatska s pijetetom prisjeća žrtve Vukovara i Škabrnje te svih žrtava Domovinskog rata.

- Domovinski rat naučio je našu generaciju da se sloboda ne smije uzimati zdravo za gotovo jer znamo koliko je skupo plaćena. Zato možemo bolje razumjeti patnju ljudi kojima je sloboda danas uskraćena. Znamo i koliko ljudskih života može biti izgubljeno ako međunarodna zajednica na vrijeme ne reagira i ne zaštiti one koji su izloženi progonu, istaknula je Petir. Naglasila je da je sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja temeljno ljudsko pravo svakoga čovjeka, bez obzira na njegovu vjersku pripadnost, te da je cilj Crvene srijede potaknuti donositelje odluka na konkretnu zaštitu progonjenih.

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner, koji je sudjelovao kao izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, naglasio je važnost dijaloga, tolerancije i međusobnog poštovanja. Istaknuo je da sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja pripada svim ljudima te da se zaštita ljudskog dostojanstva ne može ograničiti samo na pripadnike pojedinih vjerskih zajednica. - U međureligijski i društveni dijalog potrebno je uključivati i osobe koje ne pripadaju nijednoj religiji, kazao je Reiner. Govoreći o simbolici Crvene srijede, naglasio je da crvena boja podsjeća na kršćanske mučenike koji su dali život za svoju vjeru, ali i na potrebu empatije i pomoći svakome tko trpi progon i nepravdu. Posebno je upozorio na ugroženost kršćanskih zajednica na Bliskom istoku te poručio da se progoni, zastrašivanje i netrpeljivost mogu prevladati samo međusobnim uvažavanjem, empatijom i zauzimanjem za mir. Istaknuo je da Hrvatski sabor mora ostati mjesto susreta i dijaloga te zaštite ustavnih prava svih građana, neovisno o njihovim vjerskim uvjerenjima.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je važnost zaštite slobode vjeroispovijesti kao temeljnog ljudskog prava te ulogu diplomacije, razvojne suradnje i humanitarne pomoći u zaštiti ugroženih zajednica. Pozivajući se na izvješće Papinske zaklade Pomoć Crkvi u nevolji, upozorio je da se položaj progonjenih kršćana pogoršao u 55 posto analiziranih zemalja. - Kršćani su, prema navedenom izvješću, zbog sukoba, ekstremizma i vjerski motiviranog nasilja bili prisiljeni napuštati svoje domove u 18 zemalja Afrike, Azije, Bliskog istoka i Latinske Amerike, rekao je Grlić Radman.
Kao konkretan primjer hrvatskog djelovanja izdvojio je program stipendiranja mladih kršćana iz zemalja u razvoju, uspostavljen na inicijativu zastupnice Marijane Petir. Programom je obuhvaćeno 35 stipendista iz deset zemalja, među kojima je 13 novih stipendista u 2026. godini. Za njegovu se provedbu u okviru hrvatske razvojne suradnje osigurava 200 tisuća eura godišnje.

Posebno emotivan dio skupa bila su svjedočanstva dvojice stipendista, Nafeeja Faraha iz Sirije i Mushama Shahbaza iz Pakistana, koji su se okupljenima obratili na hrvatskom jeziku te zahvalili zastupnici Petir i hrvatskoj Vladi na prilici koju su dobili.

Nafee Farah govorio je o odrastanju u Siriji i teškoćama s kojima se suočavaju tamošnje kršćanske obitelji. Hrvatska stipendija, istaknuo je, za njega znači sigurnost, obrazovanje i priliku da vlastitu budućnost poveže s budućnošću ljudi iz svoje domovine. - Ovaj program premošćuje krizu i priliku, pružajući nam sigurno okruženje za učenje i rast kako bismo se mogli vratiti kući i graditi budućnost nade i dostojanstva, rekao je Farah.

Musham Shahbaz iz Pakistana podijelio je osobnu priču o odrastanju bez oca i majci koja se, unatoč siromaštvu, sama brinula za obitelj te ga poticala na obrazovanje i očuvanje vjere. Govorio je o diskriminaciji, nasilju i optužbama za bogohuljenje s kojima se suočavaju kršćani i druge vjerske manjine u Pakistanu. - Kada sam dobio hrvatsku državnu stipendiju za mlade kršćane iz zemalja u razvoju, jedva sam mogao vjerovati. Odmah sam se sjetio mame i njezine žrtve za nas, rekao je Shahbaz i dodao kako želi pomagati ljudima čiji se glasovi često ne čuju te dati nekoj drugoj mladoj osobi istu priliku koju je Hrvatska dala njemu.

Mons. dr. sc. Nikola Eterović, nadbiskup i apostolski nuncij, upozorio je na dramatične razmjere kršenja vjerskih sloboda u svijetu. - Prema izvješću Papinske zaklade Pomoć Crkvi u nevolji, gotovo 5,4 milijarde ljudi, odnosno 65 posto svjetskog stanovništva, živi u državama u kojima nema pune vjerske slobode, kazao je. Posebno je istaknuo podatke organizacije Open Doors prema kojima je u godinu dana zbog vjere ubijeno 4849 kršćana, od čega čak 3490 u Nigeriji. Upozorio je da progoni dolaze od autoritarnih režima, vjerskih nacionalista i džihadističkih skupina te da su kršćani najprogonjenija vjerska skupina na svijetu. Govoreći o Europi, naveo je da je tijekom 2025.godine zabilježeno 2465 zločina iz mržnje i incidenata protiv kršćana, dok je broj napada na pojedince porastao za 44 posto. Upozorio je i na prikrivene oblike diskriminacije, poput isključivanja i ismijavanja vjernika u javnom prostoru te ograničavanja priziva savjesti. - Šutnja političara pred progonom vjernika ugrožava temeljne slobode svih građana i narušava zdrav društveni pluralizam, naglasio je Eterović. Istaknuo je da države moraju aktivno štititi vjerske slobode jer sama tolerancija nije dovoljna. Govoreći o ulozi Svete Stolice, naglasio je njezino zauzimanje za očuvanje i jačanje međunarodnog prava te načelo sile zakona, a ne zakona sile. Podsjetio je i na poruku pape Lava XIV. da se vjera ne smije zlorabiti za opravdavanje nasilja: „Ne postoji sveti rat: samo je mir svet!” Zaključio je da dobri odnosi među vjerskim poglavarima moraju zaživjeti i među samim vjernicima te da vjerske zajednice mogu i moraju biti dio rješenja sukoba, a ne njihov uzrok.

U prvom tematskom panelu sudjelovali su prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, izv. prof. dr. sc. Tomislav Kovač, pročelnik Katedre fundamentalne teologije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, pročelnik Centra za proučavanje odnosa znanosti i religije Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, pastor Vatroslav Župančić, predsjednik Hrvatske protestantske konferencije i predstavnik organizacije Open Doors u Hrvatskoj, jerej Mihailo Majk Žikić, paroh križevački Srpske pravoslavne Crkve, Željko Mraz, predsjednik Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj i glavni tajnik Saveza baptističkih crkava, o. Livio Marijan, đakon i kancelar Križevačke grkokatoličke eparhije te Ana Marčinko, predstavnica Isusovačke službe za izbjeglice.
U raspravi je naglašeno da je sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja neotuđivo pravo svakog čovjeka te da međureligijski dijalog mora počivati na uzajamnom poštovanju i slobodi savjesti. Sudionici su upozorili na progone i diskriminaciju vjernika u različitim dijelovima svijeta te istaknuli važnost konkretne solidarnosti s ugroženima, neovisno o njihovoj vjerskoj pripadnosti.

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier govorio je o ulozi Europske unije i mogućnostima snažnijeg međunarodnog djelovanja u zaštiti slobode vjeroispovijesti i uvjerenja. Upozorio je da su ugrožavanje vjerskih sloboda i slabljenje demokracije međusobno povezani te da autoritarni režimi nastoje kontrolirati ne samo politički i gospodarski život nego i ljudsku savjest. - Država može donositi zakone i uređivati društvene odnose, ali ne može biti gospodar ljudske savjesti, poručio je Stier.

Pozivajući se na izvješće Instituta V-Dem za 2026. godinu, Stier je naveo da približno 74 posto svjetskog stanovništva živi pod autokratskim režimima. Istaknuo je da Europska unija mora snažnije koristiti svoje diplomatske, gospodarske i razvojne instrumente za zaštitu progonjenih zajednica. Zauzeo se i za imenovanje europskog koordinatora za borbu protiv napada i diskriminacije usmjerene protiv kršćana. Posebno je istaknuo hrvatski program stipendiranja mladih progonjenih kršćana pokrenut na inicijativu zastupnice Marijane Petir te istaknuo da je u Europskom parlamentu predložio da se uspostavi europski program stipendiranja progonjenih kršćana, koji Europska komisija nije podržala. Naglasio je da međunarodna pomoć ne smije biti usmjerena samo na omogućavanje odlaska iz ugroženih zemalja, nego i na stvaranje uvjeta u kojima će progonjene zajednice moći ostati u svojim domovinama i ondje slobodno živjeti.

U drugom tematskom panelu sudjelovali su Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske i predsjedateljica Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava, Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, doc. dr. sc. Dan Đaković, prodekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Antonia Hrvatin Roth, urednica Programskog odjela Religija Hrvatske radiotelevizije, Ksenija Abramović, utemeljiteljica i direktorica Laudato televizije, Ivan Tašev, novinar i urednik Glasa Koncila, Tanja Popec, novinarka, urednica i voditeljica s dugogodišnjim iskustvom u katoličkim medijima, te fra Tomislav Glavnik, poznavatelj prilika u Svetoj zemlji i stručnjak za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć.

U raspravi je istaknuta odgovornost institucija za prepoznavanje i suzbijanje diskriminacije, vjerske netrpeljivosti i zločina iz mržnje. Posebno je naglašena uloga medija u informiranju javnosti o progonu kršćana, koji često ostaje izvan pozornosti te potreba za kontinuiranim izvještavanjem o svakodnevnim kršenjima vjerskih sloboda. U raspravi su uz prisutne paneliste sudjelovale i zastupnice Zdravka Bušić i Ljubica Lukačić, Željka Markić iz udruge U ime obitelji te prof.dr.Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti.

Zaključujući skup, Marijana Petir zahvalila je sudionicima na doprinosu raspravi i pozvala na nastavak suradnje vjerskih zajednica, institucija, akademske zajednice, medija i humanitarnih organizacija. Istaknula je da iz Hrvatskoga sabora ne smije otići samo poruka solidarnosti, nego i spremnost na konkretno djelovanje. - Ne smijemo dopustiti da se o progonjenim kršćanima govori samo prigodno, jednom godišnje. Oni ne trebaju samo našu zabrinutost, suosjećanje i molitvu, nego i našu pomoć, zaključila je Petir.