1.Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 43. sjednici, održanoj 10. prosinca 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 230, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. prosinca 2008. godine.
2. Odbor za zakonodavstvo podupire donošenje ovoga Zakona i ne protivi se prijedlogu predlagatelja da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku.
3. Na tekst Konačnog prijedloga Odbor podnosi sljedeće
AMANDMANE
I. Na članak 122.
U članku 122. stavku 1. u podstavku prvom riječ: „pravnim“ briše se.
II. Na članak 209.
U članku 209. stavku 2. riječ: „prenamjenu“ zamjenjuje se riječju: „promjenu“.
III. Na članak 214. i 216.
U članku 214. i 216. riječi: „u roku“ zamjenjuju se riječima: „na dan proteka roka“.
IV. Na članak 215.
U članku 215. iza riječi: „stavku 2.“ dodaju se riječi: „ovoga Zakona“, a iza riječi: „ovoga Zakona“ riječ: „nastavljaju“ briše se.
V. Na članak 222.
Članak 222. mijenja se i glasi:
„Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti sve odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 121/03., 44/05., 48/05., 85/06. i 117/08.) osim članaka 70., 71., 72., 73., 74. i 75. i Pravilnik o načinu oglašavanja rada liječnika privatne prakse i zdravstvenih ustanova u privatnom vlasništvu („Narodne novine“, br. 83/97.).
Zakon iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti 31. prosinca 2009.
Obrazloženje I., II., III., IV. i V. amandmana:
Pravno i nomotehnički se uređuje izričaj.
4. Pored utvrđenih amandmana Odbor predlaže da predlagatelj preispita pojedina rješenja i svojim amandmanima otkloni manjkavosti na koje se ukazuje, a odnose se na:
- članak 23. stavak 6. – nisu razvidni uvjeti i način ostvarivanja zaštite prava „kod ministra nadležne komore, odnosno kod nadležnog suda“.
- članak 35. do 40. (i nadalje) – nije razvidno radi li se o javnim ustanovama ili ustanovama kojima se ovim Zakonom povjerava obavljanje određenih poslova kao javnu ovlast ili javnu službu.
- članak 41. – odredbe je nužno doraditi jer: ne radi se o nadmetanju, već o davanju ponude; zatim poglavarstvo se utvrđuje kao koncedent, suda od 17. svibnja 2009. više neće postojati u pravnom sustavu; nadalje, propisuje se tzv. „prioritetna koncesija“ što je upitno, a nije razvidno ni koji su to „ostali kriteriji“; također nije razvidan rok na koji se koncesija daje jer je predviđeno da je takova odredba sastavni dio ugovora, a treba biti propisan ovim Zakonom i objavljen u natječaju. Također nije riješeno pitanje kada ponudu po natječaju ne dade dosadašnji zakupac, a s tim u svezi je i odredba članka 42. stavka 2. podstavka osmoga. Dakako, upitno je i rješenje iz podstavka desetoga, jer se uvjeti i odredbe iz ugovora ne mijenjaju davanjem suglasnosti nego dodatkom ugovora (aneksom).
- članak 44. – odredbe je nužno doraditi, jer u istom položaju nisu općine budući se navodi grad. No, u cijelom tekstu valja rabiti opći pojam: jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ili općina, grad, veliki grad, županija odnosno Grad Zagreb. No, sve je to nepotrebno jer svi navedeni subjekti su pravne osobe. Navođenjem pojmovnog sklopa „fizičke i pravne osobe“, znači da osnivači mogu biti svi, sve osobe (domaće i strane, hrvatski državljani i stranci).
- članak 47., 48., 118. i 119. – stavak 1. članka 117. nije usklađen sa stavkom 1. članka 118., a ne radi se o „ocjeni sukladnosti“ niti je utvrđeno kada se podnosi zahtjev za davanje suglasnosti, a pretpostavlja se, prije podnošenja zahtjeva za upis u sudski registar.
-članak 120. – Ujednačiti izričaj u stavku 3. i 4., a stavak 3. je suvišan jer trgovačko društvo stječe pravnu osobnost danom upisa u sudski registar nadležnog trgovačkog suda.
- članak 144., 146. i 147. – uskladiti s propisom koji uređuje rad stranaca u Republici Hrvatskoj, glede obveze za podnošenje zahtjeva za izdavanje „radne dozvole“. Istodobno, nisu razvidni razlozi zašto državljani država članica Europske unije moraju „poznavati“ hrvatski jezik, a državljani ostalih država moraju „znati“ hrvatski jezik.
5. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Emila Tomljanovića, predsjednika Odbora za zakonodavstvo.
PREDSJEDNIK
ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
Emil Tomljanović, dipl.pravnik