Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 5. sjednici održanoj 15. ožujka 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o obrani, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. 12., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. ožujka 2016. godine.
Sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Predstavnik Ministarstva obrane uvodno je iznio da se predloženom dopunom Zakona o obrani otvara mogućnost Oružanim snagama da daju potporu Ministarstvu unutarnjih poslova po pitanju osiguravanja državne granice iz sigurnosnih i humanitarnih razloga. Odluku o tome donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra obrane, a uz prethodnu suglasnost Predsjednice Republike Hrvatske. I Ustav RH i Zakon o obrani predviđaju mogućnost da Oružane snage u različitim situacijama pružaju potporu policiji, a ovim dopunama otvara se mogućnost za pružanje potpore MUP-u odnosno graničnoj policiji u nadzoru državne granice, a što se do sada iz humanitarnih razloga već neizravno ostvarivalo.
U raspravi (provedena je objedinjena rasprava Prijedloga zakona o dopuni Zakona o nadzoru državne granice, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. 11. i Prijedloga zakona o dopuni Zakona o obrani, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. 12.) je istaknuto da, iako je zatvorena tzv. „balkanska ruta“, migracije još uvijek nisu zaustavljene trajno. Iz relevantnih strateških studije proizlazi da 700 milijuna ljudi želi ući u Europu obzirom da ih njihove zemlje ne mogu „apsorbirati“. Sama situacija u Siriji i Iraku, od kuda trenutno dolazi najveći broj izbjeglica nije riješena, a Europa nema odgovor na nju. Ne postoji garancija da se neće otvoriti nova nelegalna ruta preko Mediterana ili kopnenim dijelom, koja će ponovno zahvaćati Republiku Hrvatsku, a posebice nelegalna ruta koja bi išla kroz susjednu Bosnu i Hercegovinu s kojom Republika Hrvatska ima 1000 kilometara granice. Kroz dopune zakona omogućava se Oružanim snagama realizacija ustavne osnove sadržane u članku 7. Ustava Republike Hrvatske gdje je utvrđeno da se Oružane snage mogu, ako to zahtijeva narav pogibelji, koristit kao pomoć policiji i drugim državnim tijelima. Ovim dopunama pruža se dodatna sigurnost svim građanima Republike Hrvatske, te se vodi računa o teritorijalnom integritetu države, što ni u kom slučaju nije kršenje ljudskih prava. Građani Republike Hrvatske ne boje se niti se trebaju bojati Hrvatske vojske, u koju, po iznesenim podacima, javnost ima izuzetno visoko povjerenje. Temeljnu zadaću nadzora državne granice provodi MUP, odnosno granična policija, a u slučaju potrebe Oružane snage mogu pružati potporu u zaštiti državne granice, no njihovo postupanje mora biti po uputama policije.
Dio članova Odbora je iznio potpuno suprotna stajališta navodeći da se predloženom dopunom oba zakona izlazi iz ustavnih okvira odnosno da se krše odredbe članka 7., 17. i 101. Ustava RH. Da bi se Oružanim snagama moglo omogućiti izvršavanje ovakvih zadaća bilo bi potrebno prvo izmijeniti Ustav RH.
Ako bi se i pojavila potreba za ovakvim dopunama, zakonodavnu proceduru trebalo bi provesti u redovnom postupku, kroz dva čitanja, i nakon provedene javne rasprave.
Sama tzv. „balkanska ruta“ je zatvorena te je isto još jedan razlog za ne donošenje predloženih dopuna. Postavljeno je i pitanje da li bi se dolaskom vojske na granicu, Republika Hrvatska počela ponašati kao neke susjedne zemlje i podizati žicu. Na neki način, ovakva ovlast dana Oružanim snagama predstavlja uznemiravanje građana Republike Hrvatske.
Kako je tijekom 2015. godine 670 000 izbjeglica prošlo kroz Republiku Hrvatsku, a da nije bilo ugroze nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti i samih građana Republike Hrvatske jer je MUP izvrsno ispunio svoju zadaću, a što je još jedan argument za ne donošenje predloženih dopuna, dio članova Odbora je zatražio od predlagatelja da povuku predmetne Prijedloge zakona.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 6 glasova „za“, i 3 „protiv“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
ZAKON O DOPUNI ZAKONA O OBRANI
Zbog odsutnosti predsjednika Odbora, za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, potpredsjednik Odbora.
POTPREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman