Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 34. sjednici, održanoj 13. veljače 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, prvo čitanje, P. Z. br. 618. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2014. godine. Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se izradi izmjena i dopuna Zakona o policijskim poslovima i ovlastima pristupilo iz razloga što su uočene određene nedorečenosti pojedinih odredbi postojećeg zakona te se ukazala potreba za njihovo drugačije propisivanje. Uz to, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, potrebno je i Zakon o policijskim poslovima i ovlastima uskladiti s uspostavljenim pravnim okvirom koje su izmjene i dopune ZKP-a donijele. Osim navedenog, ovim izmjenama i dopunama unose se odredbe kojima je cilj uvođenje kontrole nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti, kako iz razloga interesa javnosti za nadzorom, tako i potrebom policije za žurnom i efikasnom primjenom ovlasti.
Proširuje se pojam kriminalističko istraživanje, koje sada obuhvaća sve ovlasti, mjere i radnje koje policija poduzima. Dodaje se pojam analitička obrada kao alat koji pomaže donošenju odluka o započinjanju kriminalističkog istraživanja a može se provoditi i tijekom istog. Propisuje se mogućnost snimanja obavljanja policijskih poslova odgovarajućim tehničkim uređajima, a koje snimke bi se automatski pohranjivale te koristile kao dokaz. Preciznije se propisuje pružanje pomoći (asistencije) kad se opravdano očekuje otpor.
U cijelosti su izmijenjene odredbe o provjeri uspostavljanja telekomunikacijskog kontakta, od samog naziva ove policijske ovlasti do jasno navedenih slučajeva u kojima se ta ovlast može primijeniti i propisivanja postupka davanja pisanog odobrenja za provođenje ove ovlasti. Pored promatranja, pratnje i klopke,kao prikrivena policijska radnja propisana je i zasjeda. Navedene radnje mogu se provoditi supsidijarno, odnosno kad se drugim radnjama neće moći postići cilj. Također je propisano trajanje ovih radnji kao i ovlasti za izdavanje zapovjedi za provođenje istih.
U pogledu zaštite policijskog službenika koji u obavljanju policijskog posla upotrijebi vatreno oružje, propisuje se da će MUP osigurati nužnu medicinsku i psihosocijalnu pomoć. Također je propisano da će MUP osigurati i besplatnu pravnu pomoć policijskom službeniku u kaznenom postupku i postupku za naknadu štete u vezi sa obavljanjem policijskih poslova, a koje je po ocjeni policije obavio u skladu sa zakonom. Isto se odnosi i na građane koji policijskim službenicima pruže pomoć u obavljanju njihovih poslova. Predstavnik predlagatelja na kraju je istaknuo da je važna novina koju donose ove izmjene i dopune, uvođenje građanskog nadzora nad primjenom policijskih ovlasti, i to „Provjera uspostavljanja elektroničke komunikacije“ i „Prikrivene policijske radnje“, putem posebnog tijela, Vijeća za građanski nadzor, čije članove imenuje Hrvatski sabor.
U raspravi koja je uslijedila pozdravljene su namjere predlagača da se izmjenama i dopunama Zakona uredi pitanje građanskog nadzora nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti. Izneseno je mišljene da u pogledu imenovanja istražitelja, nije potrebno prethodno mišljenje glavnog državnog odvjetnika, te da program dodatnog stručnog usavršavanja istražitelja ne bi trebao donositi ministar već obrazovne institucije koje provode taj vid edukacije. Istaknuta je primjedba da je termin elektroničke komunikacije neadekvatan jer je iz Zakona jasno da se radi samo o telefonskim komunikacijama a ne o ostalim oblicima elektroničkih komunikacija, poglavito internetskih. Također je naglašeno da bi u članku. 27. stavak 1. trebalo jasnije definirati pojmove „provjera istovjetnosti, trajanja i učestalosti komunikacija s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama“ jer predloženi izričaj nije sasvim jasan. U stavku 2. postavlja se pitanje ,vezano za mogućnost utvrđivanja položaja komunikacijskog uređaja, što to znači sa stajališta zaštite osobnih podataka. Također je izneseno mišljenje da bi Zakonom trebalo dati mogućnost policiji da može koristiti i druge baze podataka uz detaljniju razradu istog.
Vezano za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti, iznesena su mišljenja da nije potrebno osnivanje novog tijela, Vijeća za građanski nadzor, nego bi te ovlasti trebalo dati već postojećem Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, budući se radi o istoj problematici. Posebno je istaknuto da bi poslovi Vijeća trebali biti u nadležnosti našeg Odbora, a ne Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa 10 glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće
ZAKLJUČKE
1. Prihvaća se Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o policijskim poslovima i ovlastima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman