Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 61. sjednici održanoj 24. veljače 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o policiji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. veljače 2011. godine.
Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi Zakon razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno je dio zastupnika izrazio svoje protivljenje donošenju zakona po hitnom postupku. Naime, Prijedlog zakona ne nosi oznaku P.Z.E, a hitnost postupka nije niti obrazložena razlogom usklađivanja sa E.U., odnosno sukladno čl. 160. Poslovnika Hrvatskog sabora, već je hitnost obrazložena drugim osobito opravdanim razlozima sukladno čl. 159. Poslovnika Hrvatskog sabora. Osim toga dio članova Odbora je napomenuo da ne stoji da se radi o jednom od mjerila za zatvaranje Poglavlja 23. „pravosuđe i temeljna prava“, jer su se primjedbe odnosile na provedbu donesenih mjera i propisa. Također, u samom Prijedlogu zakona, kada se sustavno analizira, vidljivo je da i nema bitnih novina koje bi dovele do profesionalizacije i depolitizacije Policije, jer je isto bilo riješeno i dosadašnjim Zakonom o policiji i drugim propisima.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se radi o zahtjevu EU. Naime, 7. siječnja o.g. pristigao je zahtjev iz Europske unije da se do 27. siječnja o.g. policija uredi kao karijerna služba. Stoga se pristupilo izradi ovoga zakona, kako bi se policijska služba uredila na rečeni način, s jasnim kriterijima za napredovanje, te kako bi se policija dodatno profesionalizirala i depolitizirala.
U uvodnom dijelu predlagatelj je iznio da se osim zbog zahtjeva iz Europske unije također radi i o usklađivanju sa Zakonom o kaznenom postupku te Zakonom o državnim službenicima, napomenuvši da su u sastavljanju teksta sudjelovali i sindikati. Predlagatelj je istaknuo da se ovim prijedlogom čini razlika između policijskog službenika i državnog službenika, da se uvodi civilni nadzor u MUP-u, osigurava se pravo na profesionalni razvoj, internim natječajima objavljuju slobodna radna mjesta, čime se osigurava dostupnost tih radnih mjesta najkvalitetnijim policijskim službenicima, te se definiraju prava u slučaju stradavanja (pogreb, jednokratna novčana pomoć). Također je predlagatelj istaknuo kako Uredbu o klasifikaciji i mjerilima za utvrđivanje radnih mjesta policijskih službenika donosi Vlada RH, te bi nakon toga Ministar unutarnjih poslova morao pravilnikom propisati pravila i način raspodjele poslova i odgovornosti između različitih službi u Ministarstvu uključenih u upravljanje ljudskim potencijalima. Stoga je istaknuo kako je ispred MUP-a velika zadaća i posao zbog novog ustroja, izrade niza podzakonskih akata, novih imenovanja i izdavanja novih rješenja o rasporedu. Naime, sukladno i novim zvanjima iz ovog Prijedloga zakona uvedene su tri kategorije radnih mjesta koje su razrađene u 12 policijskih zvanja, te će za sve policijske službenike morati izdati nova rješenja, što je višemjesečni posao.
U načelnoj raspravi iznesena su suprotstavljena stajališta. Dio članova Odbora smatra da je očigledno da se radi o zakonu koji je važan za zatvaranje poglavlja 23. Naime, predloženim Zakonom rješava se ravnopravni status policijskih službenika uvažavajući sve specifičnosti službe što će sigurno dovesti do profesionalizacije i depolitizacije Policije. S druge strane dio članova Odbora iznio je niz načelnih i pojedinačnih primjedbi navodeći da nije dobro da se ovako važan zakon donosi po hitnom postupku zbog impulsa pristiglog iz Europske unije, jer se zakoni prije svega moraju donositi zbog hrvatskih građana. Istaknuto je da bi se na Prijedlog zakona moglo dati preko 60 pojedinačnih primjedbi, od strane zastupnika, policijskih udruga, policijskih sindikata i civilnih udruga, no zbog brojnosti primjedbi ukazano je samo na najznačajnije.
Iznesene su primjedbe na imenovanje načelnika policijskih uprava, u čijem postupku su do sada sudjelovale jedinice lokalne samouprave davanjem svojeg mišljenja. Navedeno mišljenje nije bilo obvezno, ali je omogućavalo da se izjasni o kandidatima, te novo rješenje sigurno nije napredak vezan uz poglavlje 23. Tim više što navedeno mišljenje nije bilo obvezujuće. Osim toga, navodi predlagatelja kako je predložen nov način imenovanja glavnog ravnatelja putem natječaja, nije točan, jer se i dosada glavni ravnatelj birao putem javnog natječaja. Vezano uz tajnost podataka i zaštitu osobnih podataka koji su regulirani čl. 35 Prijedloga zakona također je učinjen korak u suprotnosti s poglavljem 23., jer su izostavljene odredbe o dužnosti policijskih službenika vezanoj uz zaštitu osobnih podataka, koja je postojala, a navedeno pitanje je na zadovoljavajući način riješeno Zakonom o zaštiti osobnih podataka i Zakonom o tajnosti podataka. Vezano uz disciplinski postupak iznijeta je primjedba da je postupak podnormiran, te da je nedopustivo da disciplinski sud nije vezan pravomoćnom odlukom Kaznenog suda. Naime imamo slučajeva kada vrhovni sud donese oslobađajuću presudu da osoba nije primila 100 kn, a disciplinski sud usvaja potpuno suprotno stajalište. Iznijete su i primjedbe na čl. 38. kojim se policijskim službenicima zabranjuje članstvo u političkim strankama, jer vračanjem stranačke knjižice ne mijenja se svjetonazor i vrijednosni stavovi pojedinaca. Osim toga vezano uz navedenu odredbu upitna je i ustavnost, tijekom 1991. godine donesena je Uredba sličnog sadržaja koja je važila samo tri mjeseca. S druge strane istaknuto je da bi se policijskim službenicima svakako trebalo zabraniti da budu članovi upravnih i nadzornih odbora trgovačkih društava, kako je to učinjeno Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu. Upozoreno je i da kod prijema nije definiran pojam „nedostojnosti“ kao što je već definirano u postojećem zakonu, što značajno povećava mogućnosti zlouporabe jer se isto određuje po diskrecionoj ocjeni. Nadalje, iznesena je i primjedba na predloženi način na koji je uređeno upravljanje ljudskim resursima, a isto će propisati ministar pravilnikom, što nikako ne dovodi do profesionalizacije policije. Jedan dio primjedbi odnosio se i na nadzor tajnog prikupljanja podataka iz čl. 180. Zakona o kaznenom postupku, za koje ni u ovom prijedlogu nije predviđen način nadzora. Za razliku od sigurnosnih službi, mjere koje provodi MUP ne podliježu nadzoru posebnog tijela. Do sada je taj nadzor u pojedinim slučajevima obavljao ovaj Odbor.
Također je iznijeta primjedba na čl. 5. Prijedloga zakona kojim je predviđeno da ministar imenuje nezavisno tijelo koje će u drugom stupnju postupati po predstavkama. Iznijeto je stajalište da tako imenovano tijelo ne može biti nezavisno čim ga imenuje ministar te da tijelo nema ovlasti za poduzimanje radnji u slučaju utvrđivanja nepravilnosti. Ukoliko se već osniva neovisno tijelo to tijelo bi trebao birati ovaj Odbor ili Hrvatski sabor. Osim toga istaknuto je da se osniva neovisno tijelo a da nisu usvojene preporuke Pučkog pravobranitelja, koji je u svom izviješću naveo nužnost normiranja postupka ispitivanja pritužbi građana i jačanje Odjela za unutarnju kontrolu. Iako je najveći dio pritužba i predstavki građana neosnovan, zbog zaštite prava građana nužno je zakonom normirati postupanje i u slučaju da je samo jedan posto pritužbi utemeljen. Istaknuto je i da se u samom Zakonu, vezano uz profesionalizaciju policijskih službenika navedena problematika ne normira dovoljno detaljno, tako da nije navedeno koja je stručna sprema i struka potrebna za obavljanje pojedinog policijskog zvanja, već je jedini kriterij duljina policijskog staža. Na taj način omogućit će se na rukovodeća mjesta postave ili tamo ostanu osobe čija stručna sprema nema veze s policijskim poslom kao što su dizajneri, veterinar, akademski slikari, i razne druge struke. Iznesen je stav da se Zakonom o policije moralo urediti i policijsko postupanje odnosno da je umjesto u dva Zakona cjelokupna problematika morala biti u jednom Zakonu. Dio članova Odbora izrazio je nezadovoljstvo što na sjednici Odbora nije nazočan ministar unutarnjih poslova, kada se radi o ovako važnim zakonu, ili o Izvješću ministara unutarnjih poslova o obavljanu policijskih poslova. Za ministra bi bilo važnije da se obraća Hrvatskom Saboru, a ne da se zastupnicima obraća putem medija. Također je naglašeno da je ministar unutarnjih poslova prilikom imenovanja rekao da u najkraćem vremenu potaknut izmjenu policijskog zakonodavstva radi izgradnje transparentnijeg sustava prijema u službu, napredovanja u službi, te imenovanja i razrješenja rukovoditelja čime će se stvoriti pretpostavke za veći stupanj unutarnjeg reda i discipline, motivacije za rad, osječaja pripadnosti policijskoj organizaciji i boljeg funkcioniranja policije u cjelini. Iz navedenog je očito da se izradi zakona trebalo pristupiti odavno, a ne po nalogu EU.
Predstavnik predlagatelja zahvalio je na stručnoj i detaljnoj analizi pojedinih odredbi zakona istaknuvši da je dio primjedbi uočila i Vlada, te je pripremljeno 15 amandmana kojima će se ukloniti neki od nedostataka Zakona. Tako je jednim od amandmana definirana "nedostojnost“, što je u raspravi spomenuto kao nedostatak.
Na izneseno stajalište predstavnika predlagatelja predsjednik Odbora rekao je da je nedopustivo da u hitnu proceduru ide zakon za koji je u samo nekoliko dana i sam predlagatelj uočio takve nedostatke da je već pripremio 15 amandmana o kojima Odbor nije u mogućnosti raspravljati.
Nakon rasprave Odbor je glasovanjem (6 „ZA“ i 3 „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o policiji
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Tomislav Čuljak, potpredsjednik Odbora
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić