Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 12. studenoga 2013. godine,raspravljao je o Prijedlogu zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z.E. br.509., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. studenoga 2013. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom nastoji postići fiskalna konsolidacija, a s druge osigurati umirovljenicima primjerenija zaštita od rizika siromaštva i primjereniji uvjeti za ostvarivanje prava te određivanje i usklađivanje mirovina.
Prema predloženom zakonu, u razdoblju od 2014. do 2030. godine zadržali bi se isti uvjeti starosne dobi za stjecanje starosne i prijevremene starosne mirovine za žene koji su propisani važećim ZOMO-om.
Također, i za muškarce bi sve do 2030. godine ostali sadašnji uvjeti starosne dobi od 65 godina života.
Od 1. siječnja 2031. godine nadalje postupno bi se povećavala starosna dob za stjecanje prava na prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu po 3 mjeseca svake godine zaključno do 2037. godine.
Tako bi se tek počevši od 1. siječnja 2038. godine pravo na starosnu mirovinu stjecalo sa 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža. Pritom je važno naglasiti da i većina država Europske unije prilagođava svoj mirovinski sustav očekivanom povećanju trajanja života, tako što postupno povećavaju dob za starosnu mirovinu i/ili povezuju visinu buduće mirovine uz promjene očekivanog trajanja života.
Polazeći od podataka koji odražavaju stanje u I. mirovinskom stupu za kolovoz 2013. godine, a to je 1,22 mil. korisnika mirovina u odnosu na 1,50 mil. osiguranika (omjer 1:1,23), jasno je da se mirovinski sustav nalazi u teškoćama, kao što je to slučaj i u većini europskih zemalja, kako zbog gospodarske krize, tako i zbog problema nezaposlenosti.
Najniža mirovina zamjenjuje se institutom minimalne mirovine za korisnike koji ostvaruju mirovinu od stupanja na snagu ovoga zakona, koja se određuje povoljnije u odnosu na najnižu mirovinu, odnosno određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini od 100% AVM.
Nadalje, predlaže se da se osnovna mirovina određuje tako da se osobni bodovi određeni na temelju staža navršenog od početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje pomnože s faktorom osnovne mirovine.
Također, da bi se stimuliralo osiguranike na duži ostanak u svijetu rada i ostvarivanje mirovine u starijoj životnoj dobi, predlaže se određivanje postotka povećanja polaznog faktora za starosnu mirovinu ovisno o navršenom mirovinskom stažu. Tako bi se osiguranicima koji nakon navršene 65. godine života (za žene vrijedi niža dob za starosnu mirovinu propisana u prijelaznom razdoblju) prvi put ostvaruju pravo na starosnu mirovinu, a koji imaju 35 i više godina mirovinskog staža, mirovina povećavala po 0,15% po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu, a osiguranicima koji imaju 41 i više godina mirovinskog staža mirovina bi se povećavala za 0,34% za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu. Ukupno povećanje u oba slučaja ograničeno je na najviše pet godina i iznosilo bi do 9%, odnosno do 20,4%, s tim da se povećanja međusobno isključuju.
Zbog aktualnih gospodarskih prilika i nezaposlenosti uvodi se novo pravo na prijevremenu starosnu mirovinu za osiguranika koji je nakon prestanka osiguranja zbog stečaja neposredno prije ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu, proveo u neprekidnom trajanju najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba prijavljena tijelu nadležnom za zapošljavanje. Visina ove prijevremene starosne mirovine određuje se bez primjene odredbi o penalizaciji.
Također, predlaže se pravo na starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja za osiguranika koji ima 41 godinu staža osiguranja i 60 godina života.
U raspravi su članovi Odbora iznijeli sljedeće primjedbe, mišljenja i prijedloge:
- Većina članova Odbora podržava rješenje predloženo čl.34., kojim se omogućava ostvarivanje prava na starosnu mirovinu osiguranicima s dugogodišnjim stažem,
- iznijeto je mišljenje po kojemu čl.34. kojim je regulirano pravo na starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja za osiguranika kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja stavlja u neravnopravan položaj osobe, odnosno osiguranike sa završenom VSS, budući da oni ulaze u svijet rada kasnije,
- većina članova Odbora podržava rješenje predloženo čl.36., kojim se omogućava stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu bez umanjenja (penalizacije) za osiguranike koji ostaju bez posla zbog stečaja,
- iznijeto je mišljenje po kojemu ovaj Prijedlog zakona ne nudi cjelovite izmjene, već se radi samo o,tzv., kozmetičkim promjenama, a na to ukazuje, primjerice: postupno povećanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu i za prijevremenu starosnu mirovinu,kao i ostvarivanje prava na starosnu mirovinu osiguranicima s dugogodišnjim stažem,umjesto da se odmah pristupilo povećanju životne dobi za odlazak u mirovinu,
- pozitivnim je ocjenjeno rješenje kojim se omogućava korištenje starosne mirovine uz rad do polovice punog radnog vremena,
- većina članova Odbora smatra da predlagatelj treba napraviti analizu radnih mjesta, odnosno, zanimanja na kojima su otežani uvjeti rada zbog kojih će po njihovu mišljenju, zaposlenici, odnosno osiguranici teško moći obavljati poslove u životnoj dobi do 67. godine,
-iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno preispitati točku 3.st.1.čl.10.u dijelu koji se odnosi na obvezno osiguranje šahista izdvojenih od vrhunskih sportaša,
- nadalje u čl.22.kojim su uređena prava u slučaju smrti osiguranika, iznijeto je stajalište po kojemu nije potrebno nabrajati taksativno članove obitelji, već je dovoljno pozvati se na poseban propis kojim je regulirano koji članovi čine obitelj,
- iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno brisati st.5. i st.6. u čl. 69.,
- također, iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo majkama za svako rođeno dijete smanjiti za 1 godinu dobnu granicu za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu,
- u raspravi je ukazano da je u mirovinskom sustavu premalo uzajamnosti, a previše solidarnosti,
- nadalje, čl.70, kojim je utvrđeno pravo djece na obiteljsku mirovinu dok su na redovitom školovanju potrebo je uskladiti sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju,
- potrebno je preispitati odredbe koje se odnose na novi institut minimalne mirovine (umjesto najniže),te usklađivanje mirovine iz čl.94. jer postoji bojazan da se nepravde u sustavu ne prodube, umjesto da se isprave,
- po mišljenu dijela članova Odbora nije prihvatljivo rješenje čl.142. st 2. kojim je propisano podnošenje izvješća o radu Zavoda nadležnom ministarstvu i Vladi Republike Hrvatske, a ne Hrvatskome saboru kao do sada, tim više jer je Zavod javna ustanova koja upravlja značajnom imovinom i sredstvima osiguranika.
S tim u svezi, iznijet je i drugi prijedlog po kojemu bi Zavod o svom radu najmanje jedanput godišnje uz resorno ministarstvo i Vladu podnosio izvješće i Odboru za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova ( 7 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z.E. br.509
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, sukladno članku 54.st.2. Poslovnika Odbor je odredio potpredsjednika Odbora, Zlatka Tušaka.
Potpredsjednik Odbora
Zlatko Tušak