Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 47. sjednici održanoj 23. veljače 2011. godine, Prijedlog zakona o policiji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. veljače 2011. godine.
Odbor je prijedlog ovog zakona razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, i to posebno odredbe koje se izravno tiču djelokruga rada Odbora utvrđenog Poslovnikom Sabora (zaštita temeljnih ljudskih prava i ostvarivanja prava nacionalnih manjina na zastupljenost u policijskoj službi sukladno članku 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina).
U raspravi je naglašeno da je osobito značajno uspostavljanje učinkovitog, neovisnog civilnog nadzora nad radom policije, jer se time doprinosi profesionalnosti rada i jačanju ugleda koji policija treba imati u svakom demokratskom društvu. Međutim, izraženo je mišljenje da predloženi model nadzora nije cjelovit (čl. 5.), jer se ograničava samo na rješavanje pritužbi fizičkih i pravnih osoba u drugom stupnju, dok sva druga područja djelovanja policije ostaju nepokrivena nezavisnim civilnim nadzorom. Tako po predloženom modelu i dalje ostaje izvan građanskog nadzora provođenje tajnih mjera prikupljanja podataka koje policija provodi prema Zakonu o kaznenom postupku (prisluškivanje, praćenje i druge tajne mjere), a što je od iznimnog značenja kako za zaštitu ljudskih prava tako i za zakonit rad policije u cjelini.
Kako razmatrani zakon najvećim dijelom uređuje područje radno-pravnih odnosa u policijskoj službi, konstatirano je da pitanje civilnog nadzora nad radom policije i nije moguće na odgovarajući način urediti u ovom zakonu. Naime, obzirom da su policijski poslovi i ovlasti uređeni u posebnom zakonu (Zakon o policijskim poslovima i ovlastima - NN br. 76/09) i civilni nadzor nad tim poslovima treba biti uređen u tom zakonu. Sugerirano je stoga predlagatelju, da u cilju uređivanja učinkovitog civilnog nadzora nad radom policije, predloži izmjene i dopune Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ili ponovno predloži jedinstven zakon o policiji koji bi uredio i pitanje građanskog nadzora.
Kada je u pitanju predloženi model civilnog nadzora u postupku rješavanja predstavki i pritužbi, prema kojem bi nadzor u drugom stupnju provodilo povjerenstvo od 3 člana: policijski službenik Ministarstva i 2 predstavnika javnosti koje imenuje ministar, izražena je dvojba u pogledu neovisnosti takvog nadzornog tijela, kao i u njegovu mogućnost da provodi neovisni nadzor, obzirom da je sastav tog tijela u nadležnosti ministra, kao i da način njegovog rada i postupanja u cijelosti propisuje ministar svojim pravilnikom(čl. 5. st. 6. ).
Naglašeno je također, da se podnositeljima predstavki i pritužbi, zakonom mora omogućiti izravan pristup neovisnom nadzornom tijelu, bez posredovanja, a ne kako je to predviđeno u predloženom zakonu (čl. 5. st. 3.) tek nakon što unutarnja kontrola u okviru policije odbije pritužbu.
Upozoreno je i na to da nije prihvatljivo da se vremenski rok za podnošenje pritužbe ograničava na samo 30 dana od dana saznanja za povredu zakonskog prava (članak 5. stavak 2.), jer se iz iskustva zna da žrtve povrede ljudskih prava uglavnom trebaju dulji rok da se odvaže za podnošenje pritužbe.
Dat je i prijedlog za dopunu članka 49. kojom bi se utvrdilo da će se, sukladno članku 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, pri popunjavanju slobodnih radnih mjesta voditi računa o zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u svakoj hijerarhijskoj razini policije razmjerno njihovom sudjelovanju u ukupnom stanovništvu.
Predloženo je i preispitivanje odredbi stavka 3. i 4. članka 93., kojima se uređuje odgovornost za povrede službene dužnosti, jer bi kako je u raspravi rečeno, mogle dovesti do narušavanja ljudskih prava djelatnika MUP-a.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 „za“ i 4 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
ZAKON O POLICIJI
uz slijedeće amandmane na tekst Konačnog prijedloga zakona:
1. AMANDMAN
U članku 49. na kraju predloženog teksta, dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„Pri popunjavanju slobodnih radnih mjesta voditi će se računa o zastupljenosti nacionalnih manjina u policijskoj službi razmjerno sudjelovanju pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu na svakoj razini na kojoj je ustrojena organizacijska jedinica policije, uvažavajući pri tome princip da u ostvarivanju zajamčenog prava pripadnici nacionalnih manjina imaju prednost pod istim uvjetima, sukladno članku 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.“
Obrazloženje
Dopuna članka 49. predlaže se kako bi se pri popunjavanju slobodnih mjesta u policijskoj službi odgovarajuća pažnja posvetila zastupljenosti nacionalnih manjina, imajući u vidu da se radi o jednom od manjinskih prava koje se iako je zajamčeno Ustavnim zakonom, iznimno sporo ostvaruje, što potvrđuju i sva izvješća Vlade RH. Iako je smisao predložene odredbe sadržan u Ustavnom zakonu, u praksi se pojavljivalo tumačenje da se u cilju provedbe, manjinsko pravo na proporcionalnu zastupljenost treba urediti i u posebnim (provedbenim zakonima), pa je tako uređeno i u zakonu o sudovima, državnim odvjetništvima i drugim zakonima. Obzirom na to amandmanom se predlaže ugradnja odgovarajuća odredbe i u Zakon o policiji.
2. AMANDMAN
U članku 93. stavak 3. mijenja se i glasi:
„Ako je djelo koje predstavlja povredu službene dužnosti svojim opisom istovjetno određenom prekršajnom ili kaznenom djelu za koje je pokrenut odgovarajući postupak pri nadležnom sudu, postupak u vezi utvrđivanja povrede službene dužnosti privremeno će se obustaviti do donošenja pravomoćne presude u kaznenom odnosno prekršajnom postupku. Za vrijeme trajanja privremene obustave disciplinskog postupka, policijski službenik protiv kojeg je pokrenut kazneni odnosno prekršajni postupak može biti privremeno udaljen iz službe do donošenja pravomoćne presude, odnosno rješenja u disciplinskom postupku.
U članku 93. stavak 4. briše se.
Obrazloženje
Promjena odredbe čl. 93. st. 3. i brisanje stavka 4. u istom članku, predlaže se da bi se otklonila mogućnost kršenja ljudskih prava djelatnika MUP-a, jer navedene odredbe kako su formulirane u tekstu Konačnog prijedloga zakona dopuštaju da se u disciplinskom postupku donese odluka drugačija od odluke donijete u sudskom postupku.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin