.png)
Krk – Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora zastupnica Zdravka Bušić sudjelovala je u četvrtak u gradu Krku na međunarodnom znanstvenom skupu „Glagoljaštvo – baština, tradicija, inovacija“.
Skup je organiziran povodom 120. obljetnice osnutka Staroslavenske akademije u Krku i 70. obljetnice postojanja Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, središnje hrvatske akademske ustanove za istraživanje hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Tom prigodom, rezultate svojih najnovijih istraživanja o hrvatskoglagoljskoj i široj ćirilometodskoj baštini tijekom trodnevnog skupa predstavlja 78 znanstvenika iz 12 europskih zemalja, Vatikana i Sjedinjenih Američkih Država.
Ovogodišnja važna obljetnica ima za cilj ukazati na izniman doprinos hrvatskih glagoljaša u (crkveno) slavenskom, mediteranskom i europskom kulturnom nasljeđu, a istodobno će dati uvid u potencijal njihove baštine danas, ali i u budućnosti.
Na otvorenju skupa zastupnica Bušić čestitala je sudionicima ovu značajnu obljetnicu uime Hrvatskoga sabora koji je ujedno i njegov pokrovitelj te je naglasila da je hrvatska glagoljica povijesno hrvatsko pismo utkano u temelje hrvatske društvene, crkvene i kulturne povijesti i jedan od najznačajnijih simbola nacionalnoga identiteta i višestoljetne uljudbe, prepoznatljiv i jedinstven u Europi i svijetu.
- Najstariji spomenici ispisani na hrvatskoj glagoljici potječu iz 11. stoljeća, poput Plominskog natpisa, Valunske ploče i Krčkog natpisa, a na tom pismu pisani su i pravni spomenici poput Baščanske ploče. Upravo je jedinstvena Baščanska ploča, pronađena 1851., jedna od najstarijih hrvatskih jezičnih ploča i čuva se u atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te se ne naziva bez razloga „dragim kamenom hrvatskog jezika“ i „hrvatskim krsnim listom“, naglasila je zastupnica Bušić.
- Glagoljaštvo je u Hrvatskoj imalo istaknutu prosvjetiteljsku ulogu, ulogu njegovanja i očuvanja hrvatskoga identiteta posebice u stoljećima, u kojima su hrvatski prostori bili izloženi brojnim ugrozama, rekla je Bušić te podsjetila da je u razdoblju koje je slijedilo, glagoljica bila korištena u pravnim zapisima pa je tako Vinodolski zakon iz 1280. najstariji zakonski tekst na hrvatskom jeziku, a ujedno i jedan od najstarijih europskih pravnih dokumenata, prema prijepisu koji potječe iz 16. stoljeća, ispisan kurzivnom glagoljicom.
- Bitno je istaknuti, da je prva hrvatska tiskana knjiga, otisnuta na glagoljičnom pismu 22. veljače 1483. godine, samo 28 godina nakon Gutenbergove Biblije te se upravo taj datum, odlukom Hrvatskoga sabora, obilježava kao Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, kazala je Bušić.
Zaključno, zastupnica Bušić najavila je obilježavanje 175 godina od uvođenja hrvatskoga kao službenog jezika u javne službe i javnu uporabu, u nedjelju, 23. listopada o.g. te istaknula koliko je nužno poduzeti sve u zaštiti hrvatskoga jezika, tj. očuvanja hrvatskog kulturnog identiteta i nematerijalne kulturne baštine.