Varšava – Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u kojem su uz voditelja izaslanstva predsjednika Odbora za vanjsku politiku Andru Krstulovića Oparu bili i predsjednik Odbora za obranu Arsen Bauk, član Odbora za vanjsku politiku Ivan Račan i član Odbora za obranu Josip Đakić sudjelovalo je na Međuparlamentarnoj konferenciji o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZVSP/ZSOP) Europske unije koja je u okviru poljskog predsjedanja Vijećem Europske unije održana u Varšavi od 23.do 25. ožujka 2025.
Konferenciju su otvorili predsjednik Zastupničkog doma poljskog parlamenta, Sejma, Szymon Holownia i zamjenik poljskog premijera i ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz, predsjednici odbora za vanjsku politiku Zastupničkog doma poljskog parlamenta i Senata i predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) David McAllister. Na konferenciji su sudjelovala izaslanstva iz svih 27 država članica Europske unije, predstavnici Europskog parlamenta i izaslanstva nacionalnih parlamenata Albanije, BIH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Moldove, Srbije, Kosova, Turske, Ukrajine, Islanda, Norveške, i Ujedinjene Kraljevine.
Teme konferencije raspravljene su na četiri panela, a okviru hitne rasprave „urgent debate“ predstavnici nacionalnih parlamenta i zastupnici Europskog parlamenta razgovarali su o budućnosti transatlantskih odnosa.
Na prvom panelu na kojem je razmatrano pitanje zaštite i sigurnosti Europske unije te hibridnim napadima kao vanjskom faktoru destabilizacije Europe, voditelj hrvatskog izaslanstva i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara kazao je da „na zapadnom Balkanu, u srcu Europe, imamo konstantnu destabilizaciju koju izazivaju ruski proxyiji u jugoistočnoj Europi, prije svega Srbija i tako u sjeni ruske agresije na Ukrajinu podriva cijelu Europu“ te dodao kako višemjesečni studentski prosvjedi u Beogradu izazivaju kod srpskih vlasti dodatnu nervozu jer osim što smo bili svjedoci korištenja zvučnog topa protiv srbijanske mladeži vidimo i nervozu u srpskim režimskim medijima koji optužuju Hrvatsku i druge europske zemlje da su odgovorne za prosvjede u Srbiji. Zaključio je kako je Europa napravila pogrešku što je pustila Sjevernu Makedoniju da čeka na europskom putu, dopustila pad proeuropskih snaga u Crnoj Gori te destabilizaciju BIH od strane Srbije i Rusije i pozvao europske partnere da zajednički pomognu demokratskim snagama u zemljama zapadnog Balkana.
U svom obraćanju član Odbora za obranu Josip Đakić rekao je kako je Hrvatska kao i Ukrajina osjetila što je rat i što rat nosi, i kazao da svi oni koji to ne razumiju ili su zaboravili, žive u zabludi jer time ne priznaju žrtvu i tako veličaju agresora umjesto da poštuju vrijednosti slobode i pravednosti. - Sloboda i pravednost nemaju cijenu. U Hrvatskoj je izgubljeno puno života, a vidimo da nam se približavaju nove ugroze u susjedstvu. Ukrajina je već do sada strašno stradala u ruskoj agresiji, a svi oni koji danas u Rusiji vide partnera su u zabludi, kazao je Đakić te dodao da on, kao branitelj iz Domovinskog rata, koji je dva puta ranjen, može samo poželjeti da se nikome ne dogodi rat, ali svi europski parlamentarci i svi koji žele Europu trebaju također znati da odgovor na ugroze koje nam prijete možemo naći samo zajednički.
Član odbora za vanjsku politiku Ivan Račan u svom je govoru istaknuo kako svi glavni igrači u svijetu gledaju na nas sa zanimanjem i žele da Europa bude gospodarski jaka i u mogućnosti kupovati usluge i proizvode, ali u isto vrijeme žele politički slabu Europu pa u tome treba tražiti odgovor na većinu naših pitanja. - O nama ovisi što želimo učiniti po tom pitanju, sve ovisi o našoj sposobnosti za suradnjom, integracijom i međusobnim razumijevanjem. Na tome trebamo raditi i to je najbolji način borbe protiv sadašnjih i budućih vanjskih prijetnji, zaključno je rekao Ivan Račan.
U okviru rasprave na drugom panelu o prioritetima i izazovima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZVSP/ZSOP) Europske unije u novom institucionalnom cikluse te razvoju novog sigurnosnog okvira Europske unije, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Krstulović Opara je u svom izlaganju naglasio kako će proširenje Europske unije svima nama ostati važan cilj, a posebno za zemlje zapadnog Balkana. - Politika proširenja nužna je za stabilnost u jugoistočnoj Europi. To je najbolja zaštita protiv ruskih hibridnih napada na tom području, rekao je Krstulović Opara i dodao kako moramo ohrabriti demokratske snage u Sjevernoj Makedoniji i nastaviti s njihovim pristupnim procesom jer su godine blokade procesa potaknule euroskepticizam i to ne samo u toj zemlji. - Opozicija u Crnoj Gori je proeuropska snaga, stoga ih moramo ohrabriti jer je njihova vlada otvoreno proruski i prosrpski proxy, kazao je Krstulović Opara. Naglasio je kako je proces pristupanja Europskoj uniji od presudne je važnosti za Bosnu i Hercegovinu. - Potrebno je zaštititi i Kosovo od srpskih napada jer je zapadni Balkan u srcu Europe i stabilnost ovog područja mora biti naš prioritet, zaključio je Krstulović Opara.
U svom izlaganju predsjednik Odbora za obranu Arsen Bauk je rekao kako su nas rezultati samo jednih izbora u jednoj državi naveli da preispitujemo sigurnosni okvir u kojem se do jučer nalazio NATO i da u okviru Europske unije nalazimo nove aranžmane koji bi našim državama omogućile ili garantirale sigurnost. - Ali Europska unija nije dizajnirana da bude vojna organizacija, a način odlučivanja koji se danas primjenjuje u Europskoj uniji ne bi odgovarao izazovima koje sigurnosna i vojna pitanja predstavljaju u Europskoj uniji, kazao je Bauk. - Danas smo govorili o načinu odlučivanja kvalificiranom većinom ili konsenzusom. Problem su često i dvostruki kriteriji. - Ako nam je obrana postala najvažnija, znači li da će nam i zemlje koje su članovi NATO-a, a kandidati za EU, kao što su Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Turska, postati važniji jer su nam dobri njihovi vojnici pa ćemo ih zbog toga primiti i u Europsku uniju, upitao je. -Također dvostruki kriteriji su i u slučaju Hrvatske koja je članica NATO-a i Europske unije, ali joj se ponižavajućim odgovorima iz Bruxellesa onemogućuje sudjelovanje u EUFOR –ovoj misiji ALTHEA u Bosni i Hercegovini, kazao je predsjednik Odbora za obranu Arsen Bauk i dodao kako smatra da je plan ReArm Europe dobar korak unaprijed.
U okviru hitne rasprave na kojoj se govorilo o budućnosti transatlantskih odnosa Andro Krstulović Opara je naglasio kako neće biti jake i slobodne Europe ukoliko dopustimo rušenje važnog načela suvereniteta Ukrajine i postignuća mira na principima međunarodnog prava i pravednosti. - Neće nam ništa značiti novo naoružavanje ako nagradimo Rusiju za agresiju na Ukrajinu jer to može biti poziv drugim „malim putinima“ sa sličnim ambicijama u Europi da napadnu slabije susjede, istaknuo je predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara te upitao sudionike jesu li sigurni da se Srbi u BIH neće pobuniti i izazvati novi rat te mogu li jamčiti da Srbija neće ponovno napasti Kosovo. - Mi u Hrvatskoj smo prije trideset godina morali obraniti svoju domovinu od srpske agresije, istog agresora koji je napao BIH i Kosovo i zbog čega je NATO morao intervenirati. Siguran sam da ukoliko dopustimo rušenje ovog načela, omogućujemo rušenje mira, demokracije, stabilnosti i vrijednosti našeg života u Europi, izjavio je zaključno Krstulović Opara i dodao da zbog toga ne smije biti pregovaranja na račun Ukrajinske slobode.
Tijekom rasprave na trećem panelu o jačanju europske obrane u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu te o pitanju jesu li oružane snage Europske unije potreba ili alternativa, predsjednik Odbora za obranu Arsen Bauk u svom je govoru naglasio kako je obrana nacionalna odgovornost, ali postoji niz prednosti da se tome pitanju pristupi kolektivno. Takav pristup može smanjiti cijene vojne opreme, ubrzati rokove isporuke, a treba podržati i uključivanje zemalja koje nisu u Europskoj uniji, poput Velike Britanije i Norveške. - Potrebno je pažljivo razmotriti i status zemalja kandidatkinja koje su članice NATO-a poput Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Turske. Ono što može biti najveći izazov eventualnim europskim zajedničkim obrambenim snagama je političko vodstvo i način donošenja odluka jer ova pitanja zahtijevaju izravan način donošenja odluka koji nije uobičajen u Europskoj uniji, zaključno je rekao Arsen Bauk.
Na četvrtom panelu raspravljalo se o sigurnosti u području Baltičkog mora i ruskim neprijateljskim djelovanjima poput pokušaja promjene granica i izbjegavanja sankcija o čemu su se u svojim raspravama posebno istaknuli predstavnici baltičkih zemalja Estonije, Litve i Latvije.
Na marginama konferencije održan je sastanak neformalne ZVSP/ZSOP MED, koja okuplja države članice Europske unije na Mediteranu, na kojoj se raspravljalo o aktualnim temama poput prelijevanja rata u Ukrajini na zemlje zapadnog Balkana, migracija i utjecaja klimatskih promjena.
Međuparlamentarna konferencija o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZVSP/ZSOP) Europske unije održava se dva puta godišnje, a parlament domaćin i suorganizator Konferencije je nacionalni parlament države članice koja u tom polugodištu predsjeda Vijećem Europske unije. Iduća konferencija održat će se u kolovozu u Danskoj u okviru parlamentarne dimenzije danskog predsjedanja Vijećem Europske unije.