Bruxelles - Predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Marko Pavić sudjelovao je na međuparlamentarnoj konferenciji "Umjetna inteligencija i njezini utjecaji na budućnost" koja je održana u organizaciji parlamenata triju belgijskih regija: Bruxelles-glavni grad, Valonija - Bruxelles i Valonija, u okviru predsjedanja Kraljevine Belgije Vijećem Europske unije.
Kroz raspravu na četiri panela poseban fokus na konferenciji stavljen je na utjecaj umjetne inteligencije na kreativne i kulturne industrije, obrazovanje, zdravstvo i javnu upravu.
Naglašeno je da umjetna inteligencija može znatno utjecati na naše živote u budućnosti stoga osposobljavanje u području umjetne inteligencije treba biti pristupačno, inkluzivno i pravedno obrazovanje za svakog stanovnika Europske unije. U isto vrijeme moramo imati kvalitetan etički i zakonodavni okvir koji bi imao odgovor na rizike koje donosi upotreba umjetne inteligencije. S tim u vezi istaknuto je da države članice Europske unije imaju kvalitetnu digitalnu infrastrukturu i regulatorni okvir pa bi Europska unija mogla postati globalni predvodnik u podatkovnom gospodarstvu i njegovim primjenama. Imajući to u vidu, naglašeno je kako treba nastaviti njegovati i sposobnost za kritičko promišljanje, inovativnost i kreativnost. U gospodarstvu upotreba umjetne inteligencije povećava učinkovitost i produktivnost, doprinosi inovativnijem, učinkovitijem, održivijem i konkurentnijem gospodarstvu u kojem umjetna inteligencija može umjesto ljudi preuzeti radna mjesta koja nose rizike i uz to raditi bez prestanka i pauze, ali će njena primjena također omogućiti i otvaranje radnih mjesta koja će nastati zbog razvoja umjetne inteligencije.
Tijekom rasprave predsjednik Odbora Marko Pavić naglasio je kako je Hrvatska više od 20 posto sredstava iz Plana oporavka i otpornosti izdvojila za digitalnu transformaciju koja je jedan od hrvatskih strateških ciljeva te naveo hrvatske istraživačke centre za razvoj umjetne inteligencije poput Centra za umjetnu inteligenciju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković kao i Sveučilišta u Splitu i Rijeci. Dodao je da u Hrvatskoj rade vrlo uspješne tehnološke tvrtke koje koriste umjetnu inteligenciju u svom radu u različitim sektorima od bankarstva, poljoprivrede, kibernetičke sigurnosti, zdravstva, transporta i javnog sektora.
Kroz Nacionalnu razvojnu strategiju i digitalnu strategiju stvorene su predispozicije za razvoj umjetne inteligencije, a sada se u suradnji s ostalim državama članicama radi na Europskom aktu o umjetnoj inteligenciji. Ovaj akt, kao prvi zakonodavni prijedlog te vrste u svijetu, vodeća je zakonodavna inicijativa za poticanje privatnih i javnih sudionika na razvoj sigurne i pouzdane umjetne inteligencije na cijelom jedinstvenom tržištu Europske unije, a Europska komisija proglasila je ovo desetljeće "Digitalnim desetljećem Europe".
- U kontekstu primjene umjetne inteligencije u obrazovanju očekujemo promjenu paradigme načina funkcioniranja mnogih sektora pa je to prilika koju želimo iskoristiti. Hrvatska je među prvima u EU raspisala poziv preko Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva kojim se putem sustavne višegodišnje potpore potiče suradnja civilnog društva i akademije u promociji odgovornog korištenja umjetne inteligencije, zaključno je naglasio Pavić.
Predsjednik Obora za regionalni razvoj i fondove Europske unije održao je i sastanak s predstavnicima Međusveučilišnog centra za mikroelektroniku (IMEC) sa sjedištem u Leuvenu koji ovaj tjedan dolaze u Zagreb na potpisivanje Memoranduma o razumijevanju s Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER), a koji će rezultirati osnivanjem Centra kompetencija za dizajniranje i procesuiranje čipova na FER-u.
Sudjelovao je i na Konferenciji o hrvatskom velikanu Ruđeru Boškoviću u Europskom parlamentu u organizaciji ogranka Matice Hrvatske u Bruxellesu u suradnji sa zastupnikom u europskom parlamentu Karlom Resslerom.