Zagreb – Saborska zastupnica Marijana Petir održala je danas u Hrvatskome saboru okrugli stol s temom „Štete od divljači i zaštita poljoprivredne proizvodnje – koja su nam rješenja potrebna?“, na kojem su se okupili predstavnici poljoprivrednika, lovaca, nadležnih državnih tijela te stručne i znanstvene zajednice.
Uvodno su govorili državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić i predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Mato Čičak.
Marijana Petir istaknula je da su štete koje divljač nanosi poljoprivrednim usjevima i nasadima velik i dugotrajan problem za brojne hrvatske poljoprivrednike te da su aktualne izmjene Zakona o lovstvu prilika da se iskustva s terena i konkretni prijedlozi ugrade u konačna rješenja. Okrugli stol organizirala je upravo s ciljem da se na jednom mjestu okupe poljoprivrednici, lovci i nadležna državna tijela te pronađe model koji će biti pravedan, provediv i održiv.
Prijedlogom izmjena Zakona o lovstvu predviđeno je davanje prednosti domicilnim lovačkim društvima pri ostvarivanju prava korištenja lovišta, što je Petir ocijenila važnim jer je cilj da lovištima, gdje god je to moguće, upravljaju domaći ljudi koji poznaju prostor i lokalne prilike. Predviđeno je i da 50 posto sredstava od naknade za pravo lova ide županijama i Gradu Zagrebu za financiranje mjera određenih Zakonom, dok 10 posto ide Ministarstvu.
Petir je upozorila da prijenos novca i ovlasti na županije mora pratiti precizno propisan postupak.
– Nije dovoljno prenijeti ovlasti i sredstva na županije ako nije jasno propisano tko što mora učiniti, u kojem roku i po kojim kriterijima. Mora se znati tko zaprima prijavu štete, tko izlazi na teren, tko sastavlja zapisnik, tko procjenjuje štetu, tko odlučuje o naknadi, iz kojih se sredstava ona isplaćuje i tko nadzire provedbu. Sustav ne smije ovisiti o dobroj volji pojedinca ili različitoj praksi od županije do županije, poručila je Petir.
Posebno je naglasila i odgovornost lovoovlaštenika.
– Onaj tko ima lovište u zakupu, njime gospodari i od njega ima korist, uz prava mora imati i jasno utvrđene obveze kada je riječ o gospodarenju divljači, prevenciji i postupanju u slučaju šteta, rekla je Petir.
Upozorila je i na dobnu strukturu poljoprivrednika i lovaca te istaknula da sustav mora biti funkcionalan, predvidiv i provediv, želi li se mlađe generacije zadržati na selu, potaknuti ih na preuzimanje gospodarstava i uključivanje u lovstvo.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić ocijenio je kako dosadašnji rezultati nisu zadovoljavajući te je upozorio na veliki nerazmjer između procjena stvarne brojnosti divljih svinja u prostoru i broja evidentiranog u lovnogospodarskim osnovama. Prema podacima koje je iznio, 2024. godine u prostoru bilo je oko 236 tisuća divljih svinja, dok ih je u lovnogospodarskim osnovama bilo evidentirano između 30 i 35 tisuća. Upozorio je i da se godišnjim odstrjelom ne prati reprodukcijski prirast populacije.
Mihelić je podsjetio i na Naredbu Ministarstva poljoprivrede iz 2018. kojom je bilo propisano smanjenje brojnog stanja divljih svinja do biološkog minimuma. Posebno je upozorio na probleme poljoprivrednika pri ostvarivanju naknade štete, visoke troškove održavanja zaštitnih ograda te na slučajeve u kojima se štete ne isplaćuju uz obrazloženje da zaštitne mjere nisu bile odgovarajuće provedene. Najavio je da je Hrvatska poljoprivredna komora pripremila amandmane na Zakon o lovstvu. – Na poljoprivrednim površinama potrebno je proizvoditi hranu, a ne uzgajati divljač, poručio je Mihelić.
Predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Mato Čičak osporio je dio podataka koje je iznijela Hrvatska poljoprivredna komora te istaknuo dobru suradnju HLS-a s Ministarstvom poljoprivrede. Naglasio je da je nakon prvog čitanja Zakona dogovoreno da županije osnuju neovisna povjerenstva koja bi imala ovlast utvrđivati nastanak štete. Ocijenio je da električni pastiri i druge preventivne mjere mogu riješiti značajan dio problema te je upozorio da lovci uplaćuju sredstva u proračun, dok, za razliku od poljoprivrednika, ne koriste potpore iz sustava poljoprivrede.
Državni tajnik Marinko Beljo rekao je da je na prvi prijedlog izmjena Zakona o lovstvu pristiglo oko 250 primjedbi, od kojih se velik broj odnosio upravo na opravdanu zabrinutost poljoprivrednika da neće biti dovoljno zaštićeni.
Najavio je formiranje neovisnih županijskih povjerenstava koja bi u roku od sedam dana trebala izaći na teren i utvrditi štetu. Istaknuo je i da će, ako su propisane radnje zaštite poduzete, lovoovlaštenik i poljoprivrednik biti upućeni na dogovor, dok bi u slučaju spora odgovornost u konačnici utvrđivao sud.
Beljo je dodao da populacija divljih svinja raste te je naglasio važnost novih metoda utvrđivanja brojnog stanja divljači, uključujući korištenje dronova, pri čemu je kao primjer naveo Općinu Donja Dubrava.
Govoreći o domicilnosti, Beljo je istaknuo da će domaća lovačka društva imati prednost pri zakupu lovišta uz uvjet da su najmanje tri godine registrirana. Dodao je da županije nisu prepuštene same sebi te da u slučaju izvanrednih šteta mogu računati na Ministarstvo i Vladu, kao i da mogu zatražiti reviziju lovnogospodarske osnove kada procijene da je to potrebno.
U raspravi su sudjelovali saborski zastupnici Goran Kaniški, Josip Đakić, Stipan Šašlin i Ljubomir Kolarek, zatim poljoprivrednici Darko Grivičić, Ivana Pavić, Dario Abramović, Tomislav Vidas i Sabina Granverger, Marijan Grubešić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, David Miser iz Općine Donja Dubrava, Zdenko Bogović kao predstavnik privatnih šumovlasnika te Una Mršić iz Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
U raspravi su otvorena pitanja vjerodostojnosti podataka o brojnosti divljači, usklađenosti lovnogospodarskih osnova sa stvarnim stanjem, odgovornosti lovoovlaštenika i poljoprivrednika, minimalne površine lovišta, dostupnosti zaštitnih mjera, šteta na usjevima, nasadima i u šumama, potrebe izmjene pravilnika, a koji proizlaze iz Zakona o lovstvu, jedinstvenog postupka prijave i procjene šteta te održivog modela njihove naknade.
– Moramo imati vjerodostojne podatke o brojnosti divljači i štetama, odgovorno gospodarenje lovištima, dostupne preventivne mjere za poljoprivrednike te jasan i ujednačen postupak kada šteta nastane. Posebno je važno da prijenos dodatnih ovlasti i sredstava na županije prati jasno propisana odgovornost i način njihove provedbe. Poljoprivrednik mora znati kome se obraća, što može očekivati i u kojem roku, neovisno o tome u kojoj se županiji nalazi. Jednako tako, pravo gospodarenja lovištem mora pratiti i odgovornost lovoovlaštenika, a obveze poljoprivrednika moraju biti razumne i praćene dostupnim mjerama potpore. Cilj je smanjiti štete gdje god je to moguće, jasno rasporediti odgovornost i osigurati pravednu naknadu, kada štetu nije bilo moguće spriječiti. Očekujem da se konkretni prijedlozi koje smo danas čuli razmotre pri pripremi konačnog teksta izmjena Zakona o lovstvu. Ako uspijemo izgraditi model koji je pravedan prema poljoprivrednicima, provediv za lovoovlaštenike i nadležna tijela te dugoročno financijski održiv, napravili smo važan korak prema rješavanju problema koji traje godinama, zaključila je Petir.