Vinkovci – Na tematskoj sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, održanoj u ponedjeljak u Upravi šuma Vinkovci, raspravljalo se o revitalizaciji šuma pogođenih elementarnim nepogodama i jačanju otpornosti šuma i cijelog šumarskog sektora na utjecaj klimatskih promjena.
Nakon sjednice zastupnici su obišli šume Spačvanskog bazena koje su stradale u prošlogodišnjoj elementarnoj nepogodi.
–Osnovni razlog zbog kojeg smo odlučili provesti ovu raspravu velike su štete koje su nastale uslijed olujnog nevremena prošle godine, koje je izazvalo nezapamćene štete u povijesti šumarske struke, a koje su posebno izražene na šumama u Spačvanskom bazenu, rekla je uvodno predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir dodavši kako je od 120 godina stare šume hrasta lužnjaka nakon olujnog nevremena i sanacije ostala samo golema čistina. Naglasila je i kako je prema dostupnim podacima, ukupna šteta na drvnoj zalihi u državnim šumama, kojima gospodare Hrvatske šume, procijenjena na 3,9 milijuna kubika, od čega na hrastu lužnjaku iznosi 1,7 milijuna kubika.
Govoreći o spašavanju visokokvalitetne drvne sirovine svjetski poznatog slavonskog hrasta Petir je istaknula kako je Odboru kojem je na čelu važna svaka informacija kao i one o načinima obnove šumskih ekosustava, pošumljavanju, kadrovskim i tehničkim resursima potrebnim za što bržu sanaciju ugroženih područja.–O ovim temama trebamo raspravljati sa šumarskim stručnjacima kako bismo jačali otpornost šuma na klimatske promjene i potencijalne katastrofalne događaje, rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu podsjetivši upravo sve češće prirodne nepogode, izazovi klimatskih promjena, ali i zahtjevi koje pred hrvatske šume i šumare stavljaju novi planovi upravljanja europskim šumama, pozivaju na oprez i budnost.
–Ne treba zanemariti 260 godina dugu tradiciju i iskustvo potrajnog upravljanja hrvatskim šumama, po čemu hrvatsko šumarstvo može biti uzor drugima, zaključila je Petir.
–Nevrijeme koje je u srpnju prošle godine zahvatilo Hrvatsku, posebno Slavoniju, nije još zabilježeno u povijesti hrvatskog šumarstva, pa zahvaljujem saborskim zastupnicama i zastupnicima na održavanju tematske sjednice jer želimo pokazati napore šumarskih stručnjaka da održe kvalitetnima i zdravima naše autohtone vrste, šume hrasta, bukve, smreke i jele, istaknuo je član Uprave Hrvatskih šuma Ante Sabljić. Dodao je kako gospodarenje šumama jest i mora biti potrajno, kako za ove, tako i za buduće generacije.–Pred nama je intenzivno razdoblje rada na daljnjoj sanaciji nevremenom pogođenih šumskih sastojina, ali uz zajedničku suradnju sa svim institucijama, od kojih ćemo rado poslušati stručni savjet i preporuku kako bi revitalizacija šuma bila uspješna, zaključio je Sabljić.
Predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec, kao inicijatorica ove sjednice, je rekla kako se, s obzirom na značaj i jedinstvenost šumskih ekosustava spačvanskog bazena te prepoznatljivost slavonskoga hrasta, nakon prošlogodišnje štete, može govoriti o nacionalnoj katastrofi. Dodala je kako je za održivo gospodarenje i planiranje gospodarenja šumama u budućnosti posebno važan zakonodavni okvir, koji će, kako je naglasila, biti pomoć šumarskoj struci u obavljanju posla u kojemu se sve više susreću s brojnim izazovima.
Direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma Krešimir Žagar je podsjetio na to kako su u srpanjskom nevremenu 2023. godine stradale šume na području gotovo čitave Hrvatske, no najveća šteta, prema njegovim riječima, nastala je na području Uprave šuma podružnica Vinkovci.–Sanaciji oštećenih sastojina pristupilo se odmah nakon raščišćavanja infrastrukture, te je do kraja 2023. godine sanirano gotovo 20 posto oštećenih sastojina, a tijekom 2024. planirana je sanacija ukupno 1,6 milijuna kubika, a u planu je ukupnu sanaciju završiti do kraja 2024. godine, rekao je Žagar naglasivši kako se paralelno krenulo i sa sadnjom sadnica na površinama koje su potpuno ostale bez šume.
–Do danas samo na području Uprave šuma Vinkovci posadili oko 150 000 sadnica, a u rasadnicima Hrvatskih šuma pripremljeno je dodatnih 3 milijuna sadnica hrasta lužnjaka, koje će se koristiti za potrebe sanacije u narednim godinama, zaključio je Žagar dodavši kako ukupna procjena štete iznosi oko 163 milijuna eura.
–Hrvatske šume itekako su socijalno osjetljive prema hrvatskom drvoprerađivačkom sektoru i držimo kako ga je potrebno očuvati, a posebno u trenutku krize koja je zahvatila hrvatsku drvnu industriju, rekla je direktorica Sektora komercijalnih poslova Hrvatskih šuma Ivana Mezak.
O važnosti hrvatskih šuma za Vukovarsko-srijemsku županiju govorio je gradonačelnik Vinkovaca i član Odbora za poljoprivredu Ivan Bosančić naglasivši kako je ona nemjerljiva. –Način gospodarenja šumama na ovom području imat će snažan utjecaj na Vukovarsko-srijemsku županiju i odrediti njezin budući gospodarski rast i razvoj, zaključio je Bosančić te dodao kako je život Slavonaca oduvijek vezan uz šumu te je zato za očuvanje šuma potreban održiv, socijalno prihvatljiv pristup koji će voditi brigu i o ruralnim zajednicama.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Mladen Pavić je predstavio aktivnosti koje će Ministarstvo provoditi kako bi odgovorilo na izazove klimatskih promjena, zaštite od požara kroz ulaganja u vatrogastvo, razminiranja šuma i šumskog zemljišta, programa aktivnosti u šumarstvu, te o znanstveno istraživačkom radu u šumarstvu. Potpredsjednica Odbora za poljoprivredu Dragana Jeckov podsjetila je na to kako su rasprave provedene na Odboru za poljoprivredu uvijek bile nadstranačke, te rekla kako se na istima raspravlja o konkretnim problemima na koja se nude adekvatna rješenje.–Da je tome tako potvrđuje i današnja sjednica na kojoj tražimo rješenja za revitalizaciju šuma stradalih u elementarnoj nepogodi, rekla je Jeckov.
Predsjednik Akademije šumarskih znanosti Marijan Grubišić upozorio je na narušenu statiku šuma i dodao kako je šteta veća nego što se prikazuje, dok je dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Josip Margaletić dodao kako su najveća vrijednost koju je Hrvatska unijela u EU šume i vode, pa se na taj način prema njima treba i ponašati.
U raspravi su sudjelovali članovi Odbora za poljoprivredu: Dubravka Lipovac Pehar, Ljubomir Kolarek, Goran Ivanović, Mate Vukušić, Mario Milinković.
Nakon obilaska šuma u Spačvanskom bazenu, članovi Odbora za poljoprivredu posjetili su Općinu Bošnjaci koja je teško stradala u elementarnoj nepogodi prošlog tjedna, te se sastao s načelnikom Općine Andrijom Juzbašićem i obišao poljoprivredna gospodarstva čiji su usjevi i nasadi u potpunosti uništeni.