Zagreb - U organizaciji saborskog zastupnika Mosta Bože Petrova i predsjednika Mostova Savjeta za zdravstvo dr. Ivana Bekavca održan je u srijedu okrugli stol s kojeg je poručeno kako Hrvatska nema institucionaliziran sustav palijativne skrbi te da su potrebni jasni protokoli, baze podataka, informacije, povezanost sustava s obiteljima oboljelih te uključivanje lokalnih zajednica u skrb za oboljele.
Dok brojne europske države imaju standardiziran sustav palijativne skrbi, Hrvatska već godinama nema ni razvijenu Nacionalnu strategiju palijativne skrbi, čije javno savjetovanje iz ministarstva zdravstva najavljuju u lipnju.
- Ne želimo još jednu lijepo napisanu strategiju koja će služiti samo za ispunjavanje forme. Želimo dokument koji će biti konkretan, provediv i koji će stvarno pomoći korisnicima palijativne skrbi. Svaka osoba u Hrvatskoj ima pravo na dostojanstven život od začeća do smrti, a država mora osigurati sustav koji će na potrebe građana odgovarati pravodobno i učinkovito, rekao je Božo Petrov.
Sudionici okruglog stola, predstavnici udruga pacijenata i građana, stručnjaci iz područja palijativne medicine, predstavnici zdravstvenog sustava i Ministarstva zdravstva, zajednički su zaključili kako Hrvatska hitno treba cjelovit, provediv i financijski održiv sustav palijativne skrbi.
- Današnja rasprava pokazala je da postoji niz konkretnih problema koje je potrebno riješiti kako bi korisnici palijativne skrbi dobili uslugu kakvu zaslužuju. To očekuje najmanje četrdeset tisuća korisnika palijativne skrbi, kao i njihove obitelji i svi koji svakodnevno žive izazove kronične bolesti. Očekujemo donošenje strateškog plana razvoja palijativne skrbi za naredno razdoblje, dokumenta koji Hrvatska već godinama nema, rekao je Bekavac.
Govoreći o konkretnim mjerama koje je potrebno hitno provesti, Bekavac je naveo uspostavu standardiziranog sustava komunikacije između pacijenata, njihovih obitelji i mobilnih palijativnih timova, bolju koordinaciju između bolnica i izvanbolničke skrbi, integraciju zdravstvenih podataka, sustavnu edukaciju zdravstvenih djelatnika te osiguravanje stabilnog financiranja palijativne skrbi.
- Današnji sustav previše ovisi o dobroj volji pojedinaca, udruga i volontera. Mi nemamo institucionaliziran sustav, potrebni su jasni protokoli, dostupne informacije, organizirani prijevoz pacijenata, bolja podrška članovima obitelji te uključivanje lokalnih zajednica u skrb za oboljele. Sve su to rješenja koja se već uspješno provode u brojnim europskim državama, poručio je Bekavac.
- Svaka dvadeseta osoba u Hrvatskoj može biti korisnik palijativne skrbi, dok sustav i dalje u velikoj mjeri počiva na entuzijazmu pojedinaca i udruga, upozorio je Petrov. - Građani danas često ne mogu doći ni do osnovnih informacija o pravima koja imaju, niti znaju kome se obratiti kada im je potrebna pomoć. To nije odgovornost udruga, nego države. Zato ćemo nastaviti organizirati okrugle stolove i okupljati stručnjake, udruge i predstavnike institucija kako bismo došli do konkretnih rješenja koja će unaprijediti palijativnu skrb u Hrvatskoj, poručio je Petrov.
Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina naglasio je da palijativna skrb mora biti prepoznata kao sastavni dio zdravstvenog sustava, a ne kao oblik humanitarne ili karitativne pomoći. - Palijativna skrb je vitalni dio zdravstvene zaštite na koju svi građani Republike Hrvatske imaju jednako pravo, bez obzira na mjesto stanovanja. Pozdravljamo najavu donošenja Nacionalnog plana razvoja palijativne skrbi, ali inzistiramo da ga prati i akcijski plan s jasno definiranim rokovima, potrebnim sredstvima i odgovornim institucijama. Hrvatska si više ne može priuštiti strateške dokumente koji ostaju mrtvo slovo na papiru, zaključio je Belina.