Hrvatski sabor je nakon Drugog svjetskog rata do stvaranja samostalne Hrvatske više puta mijenjao organizacijski ustroj.
Prvim Ustavom Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno vrhovno tijelo državne vlasti. Saborski Prezidij obavljao je funkcije kolektivnog državnog poglavara, a po potrebi i saborskog plenuma.
Ustavni zakon NR Hrvatske iz 1953. definirao je Sabor kao dvodomno tijelo sastavljeno od Republičkog vijeća i Vijeća proizvođača. Ustavom Socijalističke Republike Hrvatske iz 1963. Sabor dobiva pet vijeća: Republičko, Privredno, Prosvjetno-kulturno, Socijalno-zdravstveno i Organizaciono-političko. Ustavnim amandmanima iz 1971., kojima se proširuje krug prava i dužnosti Hrvatske unutar federacije, osniva se Predsjedništvo Sabora SR Hrvatske koje, među ostalim dužnostima, predstavlja Hrvatsku prema van. Ustavom iz 1974. Sabor dobiva tri vijeća: Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće.
Nakon provedenih višestranačkih izbora i donošenja Ustava RH 1990. godine Sabor djeluje putem Zastupničkog i Županijskog doma. Ovaj je Sabor (1990.-1992.) 8. listopada 1991. donio odluku o raskidanju veze sa SFRJ čime je obavio ustavnotvornu i državotvornu zadaću.