Sabor je nakon Drugog svjetskog rata do stvaranja samostalne Hrvatske više puta mijenjao organizacijski ustroj.
Prvim Ustavom Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno vrhovno tijelo državne vlasti. Saborski Prezidij obavljao je funkcije kolektivnog državnog poglavara, a po potrebi i saborskog plenuma.
Ustavni zakon Narodne Republike Hrvatske iz 1953. definirao je Sabor kao dvodomno tijelo sastavljeno od Republičkog vijeća i Vijeća proizvođača.
Ustavom Socijalističke Republike Hrvatske iz 1963. Sabor dobiva pet vijeća: Republičko, Privredno, Prosvjetno-kulturno, Socijalno-zdravstveno i Organizaciono-političko.
Ustavnim amandmanima iz 1971., kojima se proširuje krug prava i dužnosti Hrvatske unutar federacije, osniva se Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske koje, među ostalim dužnostima, predstavlja Hrvatsku u međunarodnim odnosima.
Ustavom iz 1974. Sabor dobiva tri vijeća: Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće.
Nakon provedenih višestranačkih izbora i donošenja Ustava Republike Hrvatske 1990. godine Sabor djeluje putem Zastupničkog i Županijskog doma. Ovaj je Sabor (1990.-1992.) 8. listopada 1991. donio odluku o raskidanju veze sa SFRJ čime je obavio ustavnotvornu i državotvornu zadaću.
Izmjenama Ustava 2001. ukinut je Županijski dom, a Hrvatski sabor postaje jednodoman.