Riga - Izaslanstvo Parlamentarne skupštine Procesa suradnje u Jugoistočnoj Europi sudjelovalo je, u statusu promatrača, na plenarnom zasjedanju 35. Baltičke skupštine i 22. Baltičkog vijeća koje se održalo u glavnom gradu Latvije 27. i 28. listopada. Parlamentarnu skupštinu SEECP-a predstavljali su zastupnik u Senatu rumunjskog parlamenta Nicolae Vlad Popa i zastupnik u Velikoj nacionalnoj skupštini Turske Hakan Çavuşoglu.
Zasjedanje, koje je u sklopu latvijskog predsjedanja Baltičkom skupštinom održano u latvijskom parlamentu (Seima), okupilo je parlamentarce i predstavnike vlada Estonije, Latvije i Litve. Sudionici su raspravljali o sigurnosno-obrambenim politikama, migracijama i sigurnosnim aspektima očuvanja vanjskih granica Europske unije, strategiji komunikacije, transporta i infrastrukture u regiji te suradnji u znanosti i obrazovanju. Na dnevnom su redu također bile teme od zajedničke važnosti za tri baltičke zemlje, kao što su poboljšanje suradnje granične policije, demografska slika baltičkih zemalja i jačanje zakonodavstva koje potiče pronatalitetnu politiku kroz razne vrste potpora. Parlamentarci i predstavnici izvršne vlasti razmijenili su stavove oko razvoja regionalne prometne infrastrukture, posebno tzv. RailBaltic/RailBaltica projekta, te prometnih koridora i prekogranične suradnje.
Senator Nicolae Vlad Popa obratio se nazočnima s temom „Migracije i upravljanje vanjskim granicama Europske unije: novi izazovi i zajednička rješenja za Baltičke zemlje“. Naglasio je kako je migrantska kriza postala ključni i gorući problem u Europi koji zahtjeva veću pažnju u vanjskoj i unutarnjoj politici svih uključenih zemalja. Smatra kako bi temeljni koncept politike migracija trebao počivati u nacionalnim zakonodavstvima te, ukoliko je potrebno, izmijeniti ili ukinuti zakone i direktive koje nisu u skladu s općeprihvaćenim normama i pravilima. Senator Popa istaknuo je kako bi migracijska politika europskih zemalja trebala uključivati mjere za učinkovitiju kontrolu priljeva migranata te njihovu socioekonomsku prilagodbu i integraciju. U svom je govoru naglasio kako je trenutačno sustav blokiran prevelikim priljevom izbjeglica te kako je nužno usvojiti novu direktivu o migracijama koje predstavljaju potencijalnu opasnost za čitavi kontinent. Dodao je kako izbjeglice trenutačno dobivaju „trajan status za privremenu situaciju“ te je predložio uvođenje „privremene zaštite“, a nakon detaljnog screeninga dosjea svakog migranta dodjeljivanje „potpune zaštite“.
Zastupnik Çavuşoglu u svom je obraćanju istaknuo kako dolazi iz zemlje koja je trenutačno domaćin za tri milijuna izbjeglica iz Sirije. Smatra da je nužno ojačati suradnju europskih država i parlamentarnih skupština te zauzeti zajednički stav temeljen na univerzalnim vrijednostima poput borbe protiv terorizma, ksenofobije i islamofobije. Podsjetio je prisutne na pokušaj državnog udara u Turskoj u srpnju 2016. te zahvalio svima na izrazima sućuti te podršci u očuvanju legitimnosti i demokratičnosti parlamenta i vlade.
Po završetku zasjedanja Baltičke skupštine parlamentarci triju baltičkih zemalja usvojili su Rezoluciju 35. sjednice Baltičke skupštine. Rezolucijom Baltička skupština poziva parlamente i vlade Estonije, Latvije i Litve te Baltičko vijeće ministara da poboljšaju napore sigurnosnih službi u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala te da se zalažu za bolju suradnju sigurnosnih agencija i osnivanje zajedničkih timova s ciljem sprječavanja krijumčarenja migranata. S tim u vezi, Rezolucijom se poziva na daljnju suradnju granične policije triju baltičkih zemalja te usklađivanje zakonodavstva i propisanih kazni za protuzakonito kretanje preko granica.
Baltičke zemlje Rezolucijom pozivaju svoje parlamente i vlade da porade na boljem zakonodavstvu kojim bi se poboljšala demografska slika triju zemalja, kroz financijsku potporu obiteljima s djecom te osiguravanje mogućnosti za rad na pola radnog vremena za oba roditelja. Baltička skupština pozvala je na jače uključivanje Poljske i Finske u infrastrukturni projekt RailBaltic/RailBaltica te na nastavak izgradnje cestovne infrastrukture manjeg i srednjeg opusa. U okvirima gospodarske suradnje, Baltička skupština zalaže se za koordinirani pristup promicanja izvoza te jačeg privlačenja izravnih stranih ulaganja, promociju poduzetničkog „start-up“ okruženja u regiji te osnivanje zajedničkog digitalnog poduzetničkog inkubatora.
U sklopu Baltičke skupštine održano je i 22. zasjedanje Baltičkog vijeća ministara – platforme za suradnju parlamenata i vlada.
Baltička skupština i Baltičko vijeće ministara usvojili su Zajedničku izjavu 22. Baltičkog vijeća. U Izjavi se pozdravlja pridruživanje Latvije Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) te približavanje Litve OECD-u s i pristupanje u 2017. godini. U Izjavi se također pozdravlja estonsko predsjedanje Vijećem Europske unije u drugoj polovici 2017. godine. Baltičko vijeće ministara podržava zaključke summita NATO-a u Varšavi iz srpnja 2016., te se zalaže za jačanje vanjskih granica Europske unije, bolju kontrolu migracija i sprečavanje cyber kriminala.
U Izjavi Baltičkog vijeća ističe se potreba za jačanjem inicijativa koje bi podržavale veću slobodu medija te strategija čiji bi cilj bio suzbijanje ruske kampanje širenja propagande i dezinformacija protiv transatlantske zajednice i nordičko-baltičke regije. Na kraju Zajedničke izjave, Baltičko vijeće ministara definiralo je sljedeće prioritete za suradnju triju zemalja u 2017. godini: jačanje sigurnosti i obrane regije, razvoj regionalnog energetskog tržišta i razvoj prometnih veza.
U okviru 35. sjednice Baltička skupština obilježila je 25. godišnjicu svoga djelovanja. Tim povodom predsjednica latvijske Seime Inara Murniece, predsjednik estonijskog Riigikogua Eiki Nestor i predsjednica litvanskog Seimasa Loreta Graužiniene potpisali su Pismo zahvalnosti u čast osnivača i promicatelja parlamentarne suradnje triju baltičkih država. Na marginama zasjedanja održana je dodjela nagrada Baltičke skupštine za književnost, umjetnost i znanost te Baltičke nagrade za inovacije.