7th term of the Croatian Parliament (22 December 2011 - 28 December 2015)

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 60. sjednici, održanoj 22. rujna 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 920., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna  2015. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona stvaraju dodatni materijalni i drugi uvjeti nužni za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) i njezin razvoj. Ujedno, olakšala bi se suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim zainteresiranim adresatima koji imaju interes od djelatnosti koje obavlja HGSS.               
Dodatno bi se uredila zaštita ljudskih života u planinama i na nepristupačnim područjima i u drugim izvanrednim okolnostima te propisala mogućnost zaustavljanja radnji koje predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi te mogu prouzročiti štetu na imovini i prirodi. 
Nadalje, proširile bi se ovlasti HGSS-a koje se odnose na izradu zapisnika koji ima svojstvo javne isprave, izvještavanje nadležnih tijela, provedbu obuke za pripadnike HGSS-a radi pružanja prve pomoći na nepristupačnim terenima i obuka za nadzornika prirode, te mogućnost da se HGSS pojavi u ulozi ovlaštenog tužitelja u prekršajnom postupku za prekršaje u području njenih javnih ovlasti propisanih ovim Zakonom.
Također se dodaje novi izvor financiranja za obavljanje redovne djelatnosti i financiranje operativne sposobnosti HGSS-a, od igara na sreću u skladu s posebnim propisima.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                           
U raspravi je ukazano da je HGSS definirana kao dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga javnog značaja, no, obzirom na ovlasti koje joj se daju ovim Prijedlogom zakona, kao npr. mogućnost izrade zapisnika koji ima svojstvo javne isprave, mogućnost da nastupa u prekršajnom postupku kao ovlašteni tužitelj i sl., postoji potreba da se HGSS nanovo definira u skladu s javnim ovlastima koje dobiva.
Izneseno je mišljenje da su troškovi HGSS-a veliki, a ujedno je i postavljeno pitanje do kada će se sve situacije financirati iz proračunskih sredstava bilo državnog ili područnog (regionalnog) odnosno lokalnog ranga. Naime, iz godine u godinu se pojavljuju iste slike neodgovornih osoba koje izlažu sebe i svoje bližnje neposrednim opasnostima odlaskom  u planine i u nepristupačna područja, a da nisu adekvatno opremljeni (neprikladna odjeća, obuća, bez vode, osnovnog poznavanja prostora u koji se upućuju i sl.). HGSS u tim slučajevima, kao i u ostalim slučajevima kada se ljudi nađu u neposrednoj opasnosti koji nisu izazvali svojim ponašanjem postupa jednako, pokušava pružiti pomoć, a na kraju trošak snosi država. Trebalo bi kategorizirati situaciju u kojima će trošak u potpunosti snositi država, te one situacije u kojima će u dijelu troška participirati drugi pravni subjekti.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 7 glasova „ZA“,odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOJ GORSKOJ SLUŽBI SPAŠAVANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 60. sjednici, održanoj 22. rujna 2015. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o protuminskom djelovanju, drugo čitanje, P. Z. br. 823., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna  2015. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U svome izlaganju, predstavnik predlagatelja se osvrnuo na primjedbe i prijedloge koji su izneseni u prvom čitanja Prijedloga zakona, naglasivši da su prihvaćena tri prijedloga odnosno primjedbe (jedna od njih djelomično)  i ugrađene su u Konačni prijedlog zakona.
Primjedba zastupnika Petra Baranovića kako nisu predviđene prekršajne sankcije za pirotehničare koji previde ili zanemare metalne nalaze na području svoje odgovornosti, a pri tome je svaki takav nalaz potencijalna opasnost, djelomično je prihvaćen te je predviđeno da se novčanom kaznom kazni pirotehničar ukoliko se inspekcijskim nadzorom ili u kontroli kvalitete, u tijeku obavljanja poslova razminiranja, utvrdi pronađeni MES, NUS, njihovi dijelovi i neiskopane metalne detekcije.

Zastupnik Josip Đakić je iznio primjedbu, da se odredbom članka 45. zabranjuje neovlaštenim osobama premještanje, oštećivanje ili uklanjanje oznaka minske opasnosti te ulazak u minski sumnjivo područja (MSP) i u radilišta, a što je na neki način u koliziji s odredbom članka 95. Prijedloga zakona koja propisuje  da će se osobama stradalim od eksplozivnih ostataka rata pružiti pomoć, uključujući liječničku skrb, rehabilitaciju i psihološku podršku te će se nastojati ostvariti njihova društvena i gospodarska uključenost, a da pri tome nema nikakve zakonske ograde od onih civilnih žrtava koje su prekršile odredbe članka 45. Prijedloga zakona i same se dovele u opasnost, osim propisane kazne za prekršaj, od onih koje su stradale izvan MSP-a.

Predlagatelj je prihvatio primjedbu te u članku 4. stavku 1. doradio odredbu podstavka 27. na način da će država pružiti predviđenu pomoć onim osobama koje su stradale izvan MSP-a, dok za osobe koje ulaze u propisno označeno MSP, u koji je zabranjen ulazak, propisuje prekršajne sankcije.

Prihvaćena je i primjedba Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu i Kluba zastupnika HDSSB-a u odnosu na članak 6. Prijedloga zakona na način da se jedinicama područne (regionalne) samouprave u kojima postoje područja zagađena s minama, dostavlja na mišljenje Nacrt prijedloga Nacionalnog programa protuminskog djelovanja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno, sa 7 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O PROTUMINSKOM DJELOVANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 58. sjednici, održanoj 1. srpnja 2015.godine,  raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o sustavu civilne zaštite, drugo čitanje, P. Z. E. br. 796. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. lipnja  2015. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja istaknuo je da je predlagatelj prihvatio veliki dio primjedbi iznesenih prilikom rasprave u prvom čitanju te posebno istaknuo da nisu prihvaćeni prijedlozi da se Hrvatska vatrogasna zajednica (dalje u tekstu: HVZ) uvrsti kao operativna snaga u sustav civilne zaštite iz razloga što HVZ nije postrojba u smislu članka 2. stavka 2. Zakona o vatrogastvu i nema vlastitih postrojbi.

Također je istaknuo da nije prihvaćena primjedba da za jedinice lokalne samouprave koje preuzimaju poslove upravljanja i  održavanja javnih skloništa je potrebno precizirati i definirati potrebne standarde postojećih skloništa i mogućnost osnivanja novih budući je to pitanje riješeno Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

U raspravi koja je uslijedila izraženo je zadovoljstvo što je većina primjedbi prihvaćena te je ponovno istaknuta primjedba da bi HVZ-u trebalo uvrstiti u operativne snage sustava civilne zaštite.

Također je izraženo nezadovoljstvo što nije prihvaćen prijedlog da se razdvoje upravni i inspekcijski poslovi koji su u nadležnosti središnjeg tijela državne uprave za poslove civilne zaštite.

Ukazano je i na činjenicu da ovim Prijedlogom zakona operativne snage civilne zaštite ne čine i zračne snage MORH-a (HV-a) koje se koriste za potrebe zaštite i spašavanja kako na lokalnoj tako i nacionalnoj razini. Kako se u praksi te snage redovito koriste, postavlja se pitanje upravljanja i zapovijedanja tim snagama u sustavu civilne zaštite, što Zakon nije definirao.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, s 5 glasova „ZA“ i 2 „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese

ZAKON O SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE.
 

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                       Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 58. sjednici, održanoj 1. srpnja 2015.godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, drugo čitanje, P.Z. br. 834., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. lipnja 2015. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se jedina izmjena u odnosu na prvo čitanje odnosi na izmjenu odredbe članka 26. kojom se propisuje stupanje na snagu ovog Zakona, a što se odnosi na odredbu članka 9. stavak 6. predloženih izmjena koje stupaju na snagu 1. studenog 2015. godine. Naime, to je uvjetovano stavljanjem u funkciju elektroničkog servisa (što se predviđa da će biti učinjeno do 1. studenoga 2015.) te će omogućiti davanje suglasnosti za preuzimanje putne isprave maloljetne osobe elektroničkim putem.

U raspravi koja je uslijedila ponovno je, unatoč činjenici da je isto prijedlog Ministarstva socijalne politike i mladih kao i Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ukazano na  odredbe članka 9.  koje se odnose na izdavanje putnih isprava maloljetnim osobama, a kojima se otežava postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje putnih isprava maloljetnim osobama budući oba roditelja moraju biti nazočna prilikom predaje zahtjeva. Naime, takvo rješenje izazvat će velike probleme većini roditelja iako se radi o vrlo malom broju slučajeva zbog kojih je ovakvo rješenje predloženo.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, s 6 glasova „ZA“, i 1 „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese

ZAKON O  IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PUTNIM ISPRAVAMA HRVATSKIH DRŽAVLJANA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                       Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 56. sjednici, održanoj 20. svibnja 2015. godine,  raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o osobnoj iskaznici, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 835, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. travnja 2015. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako ovaj Zakon predstavlja normativnu osnovu za provedbu projekta elektroničke iskaznice čijim završetkom će se u Republici Hrvatskoj uvesti elektronička iskaznica, a što je sve u cilju poticanja i praćenja razvoja informacijskog društva te razvoja informacijskog sustava državne uprave.
Novina je da pravo na osobnu iskaznicu imaju svi hrvatski državljani bez obzira na godine života i bez obzira imaju li ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Njome će se dokazivati identitet, hrvatsko državljanstvo, spol, datum rođenja i prebivalište u Republici Hrvatskoj. Što se tiče hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj u osobnu iskaznicu će se upisivati njihovo prebivalište u inozemstvu i za njih ona neće služiti kao dokaz njihovog prebivališta. Također, za njih, osobna iskaznica nije obvezan dokument kao što je za sve ostale hrvatske državljane starije od 18. godina s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.
Nadalje je istaknuto da će osobna iskaznica sadržavati elektronički nosač podataka (čip) na kojem će se pohraniti podaci ispisani u vizualnoj zoni kartice osobne iskaznice, te će se na isti moći pohraniti identifikacijski i potpisni certifikat. Rok važenja osobne iskaznice je pet godina, izuzev za osobe s navršenih 65 godina života kojima će se izdavati bez roka važenja. Precizirani su rokovi izdavanja osobne iskaznice i to 30 dana u redovitom postupku, 10 dana u ubrzanom postupku, kao i 3 dana u žurnom postupku računajući od dana podnošenja zahtjeva.
U raspravi koja je uslijedila istaknuta je primjedba da se, kao i u Prijedlogu zakona o putnim ispravama, komplicira postupak podnošenja zahtjeva za izradu osobne iskaznice za maloljetne osobe budući oba roditelja moraju biti nazočna prilikom predaje zahtjeva, te je postavljeno pitanje jesu li poznati podaci  u koliko slučajeva je došlo do manipulacije jednog od roditelja, a vezano za izdavanje osobne iskaznice maloljetnim osobama.
Nadalje, izneseno je mišljenje da je paralelno s donošenjem ovog Zakona trebalo pristupiti izmjenama Zakona o prebivalištu i omogućiti hrvatskim državljanima da sami biraju gdje im je prebivalište, a gdje boravište. Također je istaknuto da će se na način kako je regulirano ovim Zakonom, našim državljanima s prebivalištem u inozemstvu otežati položaj, naročito onima koji imaju dvojno državljanstvo, a iz razloga obveze donošenja potvrde o prebivalištu iz zemlje u kojoj prebivaju, što bi im moglo izazvati probleme. 
Ujedno, ukazano je i na možebitne probleme prilikom uvođenja poreza na nekretnine, odnosno kako će se u tom slučaju tretirati naši državljani koji žive u inozemstvu.
Postavljeno je pitanje zašto osobna iskaznica vrijedi 5, a ne 10 godina kao u većini zemalja Europske unije, te zašto su ugrađeni kontaktni, a ne beskontaktni čipovi, budući je velik broj dokumenta na beskontaktnim čipovima (biometrijska putovnica, vozačka dozvola, dozvola boravka, pogranična propusnica), te da li će to izazvati dodatne troškove radi nabavke odgovarajućih čitača.
Predstavnik predlagatelja odgovorio je da rok važenja 5 godina iz razloga što su certifikati ugrađeni u osobnu iskaznicu trajnosti 5 godina. Vezano za pitanje izbora kontaktnog, a ne beskontaktnog čipa odgovoreno je da je izabran kontaktni čip  budući osobna iskaznica ne sadrži biometrijske podatke.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, s 5 glasova „ZA“ i 2 „PROTIV“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese 

ZAKON O OSOBNOJ ISKAZNICI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 56. sjednici, održanoj 20. svibnja 2015. godine,  raspravljao je o Konačnom prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 837, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. travnja 2015. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se pristupilo izmjenama Zakona radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije budući je donesena nova Direktiva (EU) 215/413 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015.
Predloženim zakonom mijenjaju se definicije pojmova „radni stroj“, „moped“, „motocikl“ i „motorni tricikl“, odredbe koje se tiču upravljanja vozilima u profesionalne svrhe  te ograničenja kojima su podvrgnuti mladi vozači.
Novine je i u tome da kod promjene vlasništva  vozila, obveza je odjave vozila na novom vlasniku.
Također se ukida obveza zdravstvenog pregleda kod produženja vozačke dozvole nakon navršenih 65 godina života.
Vezano za zdravstvenu sposobnost vozača, a kada postoji različita ocjena sposobnosti od više zdravstvenih ustanova, ovim Prijedlogom zakona propisuje se da će nadležna policijska uprava takvom vozaču oduzeti vozačku dozvolu sve dok se ne podvrgne zdravstvenom pregledu pri drugostupanjskom zdravstvenom povjerenstvu.

 Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, sa 7 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese 

ZAKON O  IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 55. sjednici, održanoj 29. travnja 2015. godine, raspravljao je o Izvješću ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2014., (dalje u tekstu: Izvješće), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio ministar unutarnjih poslova, aktom od 24. ožujka 2015. godine. 

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno  Izvješće razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja se uvodno osvrnuo na ustrojstvo Ministarstva unutarnjih poslova (dalje u tekstu: MUP) te istaknuo da je ukupno sistematizirano 31.254 radna mjesta od toga 25.315 policijskih službenika. Popunjeno je 20.562 radna mjesta ili 81,2% od čega je 17,4% žena (3.581).

Nastavno je istaknuo da je policija tijekom 2014. u cilju sprječavanja kažnjivih ponašanja provodila više preventivnih aktivnosti, kroz kampanje i akcije, i to: „Zdrav za 5“ - radi prevencije alkohola, droge, kocke, a obuhvaćeni su učenici 8-ih razreda osnovnih škola i prvog i drugog razreda srednjih škola, „Život bez nasilja“ - s ciljem sprječavanja nasilja nad ženama, obiteljskog nasilja i nasilja među mladima, kojom akcijom je bilo obuhvaćeno 46 osnovnih škola i oko 10.000 učenika, „Imam izbor“ - s ciljem unaprjeđenja suradnje s Romima, civilnim društvom i obrazovnim ustanovama te niz drugih akcija, „Siguran lov“, „Zajedno više možemo“, „Zajedno“, „Manje oružja, manje tragedija“, itd.

Glede suzbijanja kriminaliteta tijekom 2014. godine ukupno je zabilježeno 97.242 kaznena djela što je pad za 7,2%. Od toga je 56.851 kazneno djelo koje se istražuje po službenoj dužnosti što je pad za 9,3%, dok su kaznena djela koja se progone po privatnoj tužbi u padu za 4%. Razriješeno je 34.735 kaznenih djela, od čega 33.225 kaznenih djela prijavljenih u 2014. godini i 1.510 kaznenih djela iz ranijih godina tako da je stopa razriješenosti 61%.

Prema vrstama kaznenih djela vidljivo je da je organizirani kriminalitet u padu za 13,5% dok su kaznena djela gospodarskog kriminaliteta i korupcije u porastu za 1,2%, uz pad osumnjičenih soba za 7,1%.

Samih korupcijska kaznena djela manje je za 52,6%, a počinitelja je manje za 54,5% u odnosu na 2013. godinu, no ovakav statistički pad korupcijskih kaznenih djela nije rezultat malog broja tih djela tijekom 2014., nego velikog broja u 2013. godini, kada je u samo jednoj OA u 2013. godini registrirano 897 korupcijskih kaznenih djela s 362 počinitelja.

Glede visokotehnološkog kriminaliteta koji predstavlja stalnu i rastuću prijetnju razvoju i gospodarskom prosperitetu, zabilježen je rast od 53,7%. Najviše je u porastu računalno krivotvorenje i računalne prijevare, a zamijećeni su i novi oblici malicioznih programa te pojačani napadi na računalnu sigurnost građana, prvenstveno pri poslovanju s financijskim institucijama.

Po pitanju kriminaliteta droga i tvari zabranjenih u sportu, vidljiv je povećan broj zapljena za 29,6% što je rezultat pojačanog rada svih službi policije, posebice u turističkim mjestima u ljetnim mjesecima kada je veći broj glazbenih festivala i priredbi.

Opći kriminalitet čini 78,7% od ukupno zabilježenog kriminaliteta koji se istražuje po službenoj dužnosti. Tijekom 2014. godine prijavljeno je 44.763 kaznena djela općeg kriminaliteta što je za 10,9% manje nego 2013. godine. Ukupna materijalna šteta kod ovih kaznenih djela bila je 442.412.639,00 kn. Za ova kaznena djela visok je postotak s nepoznatim počiniteljima odnosno 82,2%. Koeficijent njihove naknade razriješenosti iznosi 40,3% i nešto je viši nego u 2013. godini.

Unutar općeg kriminaliteta posebice je istaknut kriminalitet nasilja koji obuhvaća kaznena djela protiv života i tijela, spolne slobode i spolnog zlostavljanja te kaznena djela iskorištavanja djeteta. Navedenih kaznenih djela je u 2014. godini manje za 7,7%. Posebice je istaknuto da je šest ubojstava manje nego u 2013. godini, odnosno 14,6%, a razriješeno je svih 35 prijavljenih ubojstava te jedno iz ranijih godina. Također, bilo je 113 pokušaja ubojstava od kojih je pet nerazriješeno i to na području PU zagrebačke.
Imovinski kriminalitet, koji čini 72,9% općeg kriminaliteta, sa stopom od 82,2% kaznenih djela počinjenih od strane nepoznatog počinitelja, u padu je za 15,3%, od čega je posebno istaknut pad provalnih krađa za 17,2% i razbojništva za 19,2%.

U pogledu kriminaliteta od posebnog sigurnosnog značaja u koji spadaju pojedina kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, ljudskih prava i temeljnih sloboda, Republike Hrvatske, opće sigurnosti, sigurnosti prometa vidljivo je smanjenje za 42,1% u odnosu na 2013. godinu.  Posebice je naglašeno da nije bilo kaznenih djela povezanih s terorizmom, a zabilježeno je 14 kaznenih djela motiviranih mržnjom što je za 60% manje od 2013. godine, od kojih je razriješeno 11. Prijavljeno je i 14 ratnih zločina počinjenih za vrijeme Domovinskog rata što je 36% manje nego u 2013 godini.

Što se tiče sigurnosti prometa na cestama, u 2014. godini je nastavljen trend smanjenja broja prometnih nesreća i najtežih stradavanja te je utvrđeno da je prometnih nesreća manje za 7,6%, poginulih je manje za 16,3%, teže ozlijeđenih za 5,5%, a lakše ozlijeđenih za 7,2%. Ukupno je u 2014. godini poginulo 60 osoba manje nego u 2013. godini.

Tijekom 2014. godine granicu je prešlo 145.645.086 putnika što je za 6,8% više nego u 2013. godini, a od tog broja 69% putnika su stranci. U istoj godini za 8.658 stranih državljana odbijen je ulazak u Republiku Hrvatsku, a najčešći razlozi su nepostojanje uvjeta za ulazak (pozivnog pisma ili rezervacije), nepostojanje putne isprave ili nedostatak sredstava za uzdržavanje. Glede nezakonitih migracija bilježi se njihov porast zbog sukoba na sjeveru Afrike, Bliskom istoku, posebice na području Afganistana i Sirije. Također, u porastu je nezakonita migracija državljana Albanije, Makedonije i Srbije. Tijekom 2014. smanjen je broj tražitelja azila za 58% što iznosi 453 zahtjeva.  U prihvatnom centru za strance tijekom 2014. godine prihvaćeno je 434 stranca ili 18% manje osoba. Najviše ih je bilo s Kosova, Albanije i Sirije. Pokrenuto je 453 postupka azila, a odobreno  je 16 azila i 10 supsidijarnih zaštita te jedan privremeni boravak radi spajanja obitelji.

U 2014. godini obavljene su sve potrebne pripreme za pristupanje schengenskom prostoru kroz usklađenje zakonodavstva, integriranog upravljanja granicom, kadrovskim popunjavanjem i obukom graničnih policajaca te nabavkom tehničke opreme.
U pogledu primjene policijskih ovlasti i uporabe sredstava prisile tijekom 2014. godine, u Izvješću je navedena 3.941 uporaba sredstava prisile ili 8,65% manje nego u  2013. godini, a u dva slučaja su neopravdano uporabljena sredstva prisile i to jednom, pri pucanju u zrak i jednom, uporabom palice. Pri uporabi sredstava prisile 527 građana i 304 policajca su lakše ozlijeđeni, dok je 13 građana i 8 policajaca teže ozlijeđeno.

Tijekom 2014. godine bilo je 136 napada na policijske službenike, te je ukupno napadnuto 149 službenika od čega je 8,1% žena. Pri tome su 82 službenika lakše ozlijeđeni dok je dvoje teško ozlijeđeno. U istim slučajevima je lakše ozlijeđeno i 40 građana.
U pogledu prekršaja vidljivo je da je to najbrojnija skupina kažnjivih ponašanja. U kategoriji prekršaja ističu se prekršaji protiv javnog reda i mira, a slijede ih po brojnosti prekršaji po zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji. Tijekom 2014. zabilježen je pad prekršaja po zakonu o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima za 21,4%, dok je 189 osoba je bilo pod mjerama zabrane što je povećanje za 26% u odnosu na 2013. godinu.

U  raspravi koja je uslijedila istaknuto je da u glavi 12. Ljudski potencijali nije uočeno povećanje broja policijskih službenica te da li se ostvaruje plan promicanja ravnopravnosti spolova donesen od strane Ministarstva unutarnjih poslova. Izraženo je mišljenje da bi ovo Izvješće trebalo sadržavati i takve podatke te da bi trebalo povećati broj žena u policiji jer je upravo šira baza osnova za više žena na rukovodećim mjestima. Trenutno je samo jedna žena načelnica policijske uprave.

Nadalje, istaknuto je da bi prilikom postupanja policije u slučajevima nasilja u obitelji, kojih je u odnosu na 2013. manje, no broj je još uvijek velik, bilo dobro navesti podatak koliko je puta policija izvršila uviđaj na temelju obostrane prijave te i žrtvu i nasilnika prijavila za remećenje javnog reda i mira.

Ukazano je i na porast ubojstava među bliskim osobama (srodnicima), te povećanje prostitucije pri čemu je istaknuto da bi bilo dobro u Izvješću iznijeti podatak koliko je bilo prijavljeno „svodnika“, a koliko prostitutki.

Također je iznesena primjedba da u dijelu neprijavljenih javnih okupljanja nije posebno istaknuto okupljanje u Savskoj 66, osobito zbog dužine trajanja i dodatnih troškova koje policija zbog toga ima.

U raspravi je nadalje istaknuto da je Hrvatski sabor 19.10.2012. donio zaključak da DORH izvijesti Hrvatski sabor o poduzetom u otkrivanju ratnih zločina protiv djece počinjenih u Domovinskom ratu. U ovom Izvješću spominje se samo jedno dijete stradalo u Glinskom Novom Selu te je postavljeno pitanje što je s ostalim slučajevima.

Na kraju rasprave istaknuto je da, iako Izvješće u cjelini ukazuje da je situacija u Republici Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje bolja, zamjerka je ne u onome što je prikazano nego u onome što nije prikazano. Posebno se to odnosi na izvješće o unutarnjoj kontroli, nedostatku podataka o broju informacija o našim državljanima koji  se razmjenjuju s drugim državama, te što je s opremom za praćenje „cyber“ kriminala.

Posebno je istaknuto da su lažni branitelji svrstani u kategoriju ratnog profiterstva, a ne u kategoriju općeg kriminaliteta jer je u pitanju krivotvorenje službenih isprava, posebice što se radi samo o sedam slučajeva i materijalna šteta ne ukazuje na kategoriju ratnog profiterstva.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“, i 3 „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE MINISTRA UNUTARNJIH POSLOVA O OBAVLJANJU POLICIJSKIH POSLOVA U 2014.

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                 prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 55. sjednici, održanoj 29. travnja 2015. godine, raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana humanitarnog razminiranja i utrošenim financijskim sredstvima za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. travnja 2015. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravljao o podnesenom Izvješću kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja, Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je navela  da je poslovima razminiranja u 2014. g. uklonjena  opasnost od minskoeksplozivnih sredstava (dalje u tekstu: MES) i neeksplodiranih ubojnih sredstava (dalje u tekstu: NUS) s površine od 37.748.867 m², od čega metodom razminiranja sa 33.417.329 m², a metodom pretraživanja s 4.331.538 m².

Općim izvidom u cilju izrade projektne dokumentacije i ažuriranja minski sumnjivih područja te po izvršenju tehničkog izvida, kroz 120 izvida smanjeno je minski sumnjivo područje Republike Hrvatske za 46.048.489 m². Time je Plan humanitarnog razminiranja za 2014. godinu u dijelu koji se odnosi na opći izvid ostvaren s 310,4%.

Ukupno, provedbom razminiranja i općeg izvida u 2014. godini, u Republici Hrvatskoj uklonjena je opasnost od MES-a i NUS-a s površine od 83.797.356 m².

Sukladno navedenom veličina minski sumnjivog područja u Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2014. godine iznosi 530,2 km².

Ukupan financijski plan je iznosio 273.835.101,00 kn.

Plan humanitarnog razminiranja za 2014. godinu u dijelu koji se odnosi na razminiranje, a sukladno odobrenim i osiguranim financijskim sredstvima je prebačen za 3,2%.

U 2014. godini razminiranje je realizirano u svim županijama sukladno Planu humanitarnog razminiranja, osim u Karlovačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. U tim županijama su se kroz aktivnosti Hrvatskog centra za razminiranje planske površine rješavale u okviru općeg izvida. Isto je bilo posljedica poplava na tim područjima. Provođenje općih izvida rezultiralo je povećanjem ukupnog smanjenja minski sumnjivog područja  u navedenim županijama.

Predstavnica predlagatelja, Ministarstva obrane RH, uvodno je navela  da su tijekom 2014. godine provedeni  radovi razminiranja na 13 vojnih objekata.

Razminiranje vojnih lokacija i građevina u 2014. godini provodila je Inženjerijska postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske (Pionirska bojna Hrvatske kopnene vojske).

Sanaciju i čišćenje vojnih lokacija i građevina od NUS-a provodili su pirotehničari Zapovjedništva za potporu i Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

Provedeno je razminiranje, pirotehnički pregledi i obilježavanje MSP-a na području vojnih lokacija i građevina, izvidi i izrada projektne dokumentacije te sanacija i čišćenje vojnih lokacija i građevina od neeksplodiranih ubojnih sredstava.

Ukupno je razminirano 462 892 m², pregledano je 175 460 m²  te obilježeno  5 900 m²  minski sumnjivog područja. Ukupno je pronađeno 46 791 komad MES-a  i ubojitih sredstava.

Za obavljene poslove razminiranja vojnih lokacija i građevina u 2014. godini utrošeno je ukupno 1.101.501,62 kn.

Bez rasprave, Odbor je većinom glasova, s 6 glasova „ZA“, i 3 „SUZDRŽAN“,  odlučio Hrvatskome saboru  predložiti da donese sljedeći

Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA HUMANITARNOG RAZMINIRANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                 
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 55. sjednici, održanoj 29. travnja 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o protuminskom djelovanju, prvo čitanje, P. Z. br. 823., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka  2015. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnica predlagatelja istaknula je da je nacrt predmetnog prijedloga izradila radna skupina sastavljena od predstavnika Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog centra za razminiranje (dalje u tekstu: HCR), Ministarstva obrane RH, HUP-a - Udruge poslodavaca u humanitarnom razminiranju, Hrvatskog sindikata humanitarnog razminiranja i Novog sindikata u koordinaciji Ureda za razminiranje Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Ured).

Posebno je naglasila da je Prijedlog zakona usklađen se međunarodnim sporazumima i konvencijama te da je sve rađeno s jednim osnovnim ciljem da se u potpunosti ukloni minska opasnost s područja Republike Hrvatske do 2019. godine, a što proizlazi ne samo iz Nacionalnog programa protuminskog djelovanja RH, nego je i obveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz međunarodnih konvencija preuzetih od strane Republike Hrvatske.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje kakav je odnos između HCR-a  i Ureda, na što je ravnateljica Ureda istaknula da je Ured tijelo za koordinaciju svih tijela koja se bave ovom problematikom,  dok je HCR izvršno tijelo. Posebice je istaknula ulogu Ureda, ne samo u koordinaciji svih tijela koja se bave ovom problematikom, nego i u praćenju međunarodnih konvencija, a naglašen je i angažman Ureda na dobivanju sredstava iz europskih fondova gdje su do sada povukli 75 milijuna eura za razminiranje poljoprivrednog zemljišta, a ukupno se radi o sredstvima od oko 300 milijuna eura koja bi Republika Hrvatska mogla povući u sljedećim godinama.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese slijedeće

Z A K LJ U Č K E

1.  Prihvaća se Prijedlogu zakona o protuminskom djelovanju.
 
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                       Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 55. sjednici, održanoj 29. travnja 2015. godine,  raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 829, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. travnja 2015. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je razlog za donošenje ovog zakona obveza Republike Hrvatske da implementira odredbe okvirnih odluka i pojedinih odredbi Vijeća Europske unije.

Ovim zakonskim prijedlogom u pravni poredak Republike Hrvatske implementiraju se odredbe Okvirne odluke Vijeća EU 2006/960/PUP od 18. prosinca 2006. te Odluka Vijeća EU 2007/845/PUP od 6. prosinca 2007.

Prijedlogom zakona pojednostavljuje se razmjena postojećih informacija i obavještajnih podataka za potrebe provođenja kriminalističkih istraga ili operacija prikupljanja obavještajnih podataka o kaznenim djelima. Budući se radi o postupanju više tijela Republike Hrvatske ocijenjeno je da je isto potrebno propisati posebnim zakonom, kako se ne bi mijenjali  različiti zakoni koji reguliraju rad tijela zaduženih za provedbu zakona (policija, vojna policija, Carinska uprava, Porezna uprava,  Financijskih inspektor, državno odvjetništvo).

Nadalje, zakonskim prijedlogom utvrđuje se i suradnja između ureda za oduzimanje imovinske koristi država članica u području praćenja i utvrđivanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili druge imovine povezane s kaznenim djelom.

Posebno je istaknuo da se radi o razmjeni podataka koja tijela u trenutku primitka zahtjeva za razmjenu već posjeduju, te da nadležna tijela nisu dužna primjenom svojih ovlasti prikupljati podatke čija je dostava zatražena.

Do stupanja na snagu predloženog zakona razmjena podataka između Republike Hrvatske s državama članicama EU, Republikom Islandom, Švicarskom Konfederacijom, Kraljevina Norveškom i Kneževinom Lihtenštajn vršila se temeljem odredaba važećih propisa kao i na temelju dvostranih i višestranih međunarodnih ugovora.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje imaju li nacionalne kontaktne točke preko kojih će se vršiti digitalna razmjena podataka odgovarajući sigurnosni certifikat, na što je predstavnik predlagatelja odgovorio da je isti zatražen i čeka se, a da su prije razmjene podataka stručnjaci Europske unije provjerili postojeći informacijski sustav kojima se služe nacionalne kontaktne točke.

Nadalje, postavljeno je pitanje zaštite pojedinaca koji više nisu pod istragom, odnosno što  je s „brisanjem“ razmijenjenih podataka tj., podataka koji su dostavljeni drugim zemljama u fazi istrage, a osobe su naknadno oslobođene svake odgovornosti, da li se ti podaci brišu iz baza podataka tih zemalja.  Predstavnik predlagatelja odgovorio je da je svaka država odgovorna za zaštitu podataka koje dobije od druge države te da se isti brišu protekom zakonom utvrđenog roka.

Također je istaknuta primjedba da ni u jednom izvješću Ministarstva unutarnjih poslova nisu iskazani podaci o broju osoba za koje su razmijenjeni/dostavljeni podaci iako je i iz ovog zakonskog prijedloga vidljivo da se oni kontinuirano dostavljaju već niz godina temeljem trenutno važećih zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, s 6 glasova „ZA“ i 3 „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese 

ZAKON O POJEDNOSTAVLJENJU RAZMJENE PODATAKA IZMEĐU TIJELA DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE UNIJE NADLEŽNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                      prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 55. sjednici, održanoj 29 travnja 2015.godine,  raspravljao je o Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, prvo čitanje, P.Z. br. 834., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka  2015. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnica predlagatelja istaknula je se ovim Prijedlogom zakona omogućuje hrvatskim državljanima posjedovanje dviju putnih isprava iste vrste, a poglavito se to odnosi na poslovne ljude, budući je kroz primjenu postojećeg zakona uočeno da je za ulazak u pojedine države za koje je potrebna viza, uz zahtjev za izdavanje vize trebalo priložiti i putovnicu, a postupak izdavanja je trajao i više tjedana čime je osoba bila onemogućena putovati u tom razdoblju u inozemstvo.

Druga novina se odnosi se na izdavanje putne isprave maloljetnicima, gdje je propisano da oba roditelja moraju zajednički podnijet zahtjev za izdavanje putne isprave djeteta. Predviđena je i iznimka od obveze zajedničkog podnošenja zahtjeva, ako jedan od roditelja predaje zahtjev, a istovremeno daje izjavu da će drugi roditelj osobno preuzeti putnu ispravu ili će ispravu preuzeti roditelj koji je podnio zahtjev uz ovjerenu pisanu suglasnost drugog roditelja.

Također su izmijenjene i odredbe vezane za nadležnost diplomatskih misija i konzularnih ureda RH u inozemstvu za izdavanje putovnice hrvatskim državljanima koji se zateknu u inozemstvu, a nemaju reguliran boravak u inozemstvu, na način da se može izdati putovnica svakom hrvatskom državljaninu koji se zatekne u inozemstvu, a ista mu je iz nekog razloga potrebna.
Ujedno je i pojednostavljen postupak u slučaju nestanka putne isprave.

U raspravi koja je uslijedila, vezano za članak 9. Prijedloga zakona koji se odnosi na izdavanje putnih isprava maloljetnim osobama, istaknuta je primjedba da se predloženim rješenjem otežava postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje putnih isprava maloljetnim osobama budući oba roditelja moraju biti nazočna prilikom predaje zahtjeva te je predloženo da se do drugog čitanja pokuša iznaći jednostavnije rješenje.

Također je ukazano da se pri predlaganju ovakvog rješenja trebalo prethodno utvrditi u kolikom broju slučajeva je došlo do zlouporabe postojećeg rješenja od strane roditelja koji je podnio zahtjev za izdavanje putne isprave, jer se vjerojatno radi o malom broju slučajeva, a predloženo rješenje komplicira postupak za velik broj roditelja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese slijedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlogu zakona o  izmjenama i dopunama zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana.
 
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                       Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 50. sjednici, održanoj 26. veljače 2015.godine,  raspravljao je o Prijedlogu zakona o sustavu civilne zaštite, prvo čitanje, P. Z. E. br. 796. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. veljače  2015. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja istaknuo je se ovim prijedlogom zakona na cjelovit način uređuje sustav civilne zaštite te isto predstavlja reformu postojećeg sustava zaštite i spašavanja čime se nastavlja ranije započeta decentralizacija sustava. Donošenjem ovog Zakona smanjio bi se broj zapovjednih i koordinativnih tijela u sustavu civilne zaštite, uredile ovlasti lokalnih, područnih i državnih razina sustava te uredile nadležnosti i odnosi između razina sustava, riješiti pitanje popunjavanja tijela i postrojbi civilne zaštite te time civilnu zaštitu u velikoj mjeri decentralizirati po pitanju operativnih nadležnosti i financiranja. Posebno je istaknuo mogućnost udruživanja jedinica lokalne samouprave na temelju posebnih sporazuma kako bi zajednički organizirali obavljanje poslova civilne zaštite iz svoga djelokruga, čime bi se smanjili troškovi.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje da li će se morati ustrojiti novo tijelo državne uprave koje bi obavljalo poslove civilne zaštite na što je predlagatelj odgovorio da će te poslove obavljati Državna uprava za zaštitu i spašavanje, neovisno o mogućoj promjeni naziva tijela. Nadalje, postavljeno je pitanje svrhe donošenja pravilnika o zemljopisno obavijesnom sustavu središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite, odnosno stvaranja novog sustava obzirom da postoji GIS sustav kojim se koriste tijela nadležna za vođenje poslova prostornog uređenja. Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako nemaju iste podatke odnosno da je GIS sustav podloga na koju oni nadograđuju „svoje podatke“ odnosno podatke koje GIS sustav nema, a njima su potrebni. Obzirom da će se u taj sustav ugraditi i klasificirani podaci, potrebno je pravilnikom urediti postupanje s podacima iz zemljopisno obavijesnog sustava.

U raspravi je istaknuto da nije dobro da je središnje tijelo državne uprave za poslove civilne zaštite  ujedno i upravno i operativno tijelo, jer to podrazumijeva da tijelo koje ti daje naloge ujedno je tijelo koje vrši nadzor i izriče kazne. Izneseno je stajalište da bi se te funkcije trebale razdvojiti jer je sa stajališta sigurnosti logično da inspekcijsko tijelo bude izvan upravnog tijela. Izraženo je i stajalište da je nejasno tko formira specijalističke i intervencijske postrojbe te tko ih financira. Predstavnik predlagatelja je pojasnio da jedinice lokalne samouprave donose procjenu rizika te nakon toga procjenjuju koje postrojbe su im potrebne. Temeljem važećeg Zakona jedinice lokalne samouprave moraju osnovati specijalističke postrojbe predviđene u Zakonu neovisno o tome jesu li iste potrebne jedinici lokalne samouprave ili ne. Po novom zakonu jedinice lokalne samouprave bi bile u mogućnosti ako postoje kapaciteti za neke rizike, koristiti postojeće kapacitete, a ne osnivati nove (npr. vatrogasne postrojbe, Hrvatska gorska služba spašavanja).

U Prijedlogu zakona je predviđeno da će znak civilne zaštite biti međunarodni znak civilne zaštite te je iznijeta primjedba da bi uz njega trebalo biti i nacionalno obilježje kako bi se u zajedničkim akcijama u kojima sudjeluje više zemalja moglo razlikovati kojoj zemlji pripada pojedini pripadnik civilne zaštite. S navedenom primjedbom suglasio se i predstavnik predlagatelja.

Na pitanje zašto se u članku 18. Prijedloga zakona a koji propisuje koje su operativne snage u sustavu civilne zaštite nije navedena Hrvatska vatrogasna zajednica, već operativne snage vatrogastva, predstavnik predlagatelja je odgovorio da je to pravno pitanje budući  da ne postoji zakon o Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici te ne postoji uporište u zakonu. Vezano za navedeno istaknuto je da iako ne postoji zakon o Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, u praksi sve vatrogasne snage na županijskoj razini su udružene u županijsku vatrogasnu zajednicu, a one pak u Hrvatsku vatrogasnu zajednicu.
Vezano za obrazovanje i osposobljavanje pripadnika civilne zaštite ukazano je da nema potrebe za centralizacijom obrazovanja i osposobljavanje redovnih snaga civilne zaštite kako je to predviđeno u članku 11. Prijedloga zakona jer su redovne snage već prošle obuku (npr. vatrogasci) i nije ih potrebno dodatno obrazovati i osposobljavati. Istaknuto je da je potrebno provoditi obrazovanje i osposobljavanje stožera civilne zaštite, kako je navedeno u članku 23. posebno kako bi ih se osposobilo za upravljanje sustavom.

Vezano za članak 20. stavak 3. Prijedloga zakona ukazano je da kada se proglasi katastrofa rukovođenje mora preuzeti predsjednik Vlade RH ili član Vlade kojeg on ovlasti. a da isto treba vrijediti i za čelnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te riječ „može“ treba zamijeniti riječju „mora“. Naime, prilikom velikih katastrofa potrebno je donošenje hitnih odluka, a u praksi se pokazalo da takve odluke mogu donositi čelnici izvršnih tijela.

U pogledu financiranja sustava civilne zaštite ukazano je da na preopćenitu formulaciju članka 14. stavak 1. Prijedloga zakona iz kojeg nije jasno što će financirati jedinice lokalne samouprave te je li to neka nova financijska obveza. Predstavnik predlagatelja je odgovorio da nema novih obveza kojih i do sada nije bilo, te je ponovno naglasio da je zakonom predviđena mogućnost udruživanja jedinica lokalne samouprave, a što bi trebalo smanjiti troškove.

Vezano za članak 15. stavak 5., a koji se odnosi na osposobljavanje čelnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave postavljeno je pitanje što to znači u smislu vrste obuke, njezinog trajanja te na čiju inicijativu se ona provodi. Predstavnik predlagatelja obrazložio je da je osposobljavanje više informativnog karaktera u trajanju od nekoliko dana te da će o tome voditi računa područni uredi koji će edukaciju provoditi permanentno. Naglašeno je da bi navedeno trebalo jasno definirati zakonom.

Posebno je postavljeno pitanje vezano za članak 73. Prijedloga zakona tko će puniti Fond civilne zaštite kao izvanproračunski fond te dali i to predstavlja dodatne financijske obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa 8 glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da donese sljedeće

ZAKLJUČKE

1.   Prihvaća se Prijedlogu zakona o sustavu civilne zaštite.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 50. sjednici, održanoj 26. veljača 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. veljača 2015. godine, uz prijedlog da se predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Prijedlog zakona te je istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona predlažu izmjene i dopune Zakona s ciljem ostvarivanja pretpostavki za učinkovitije postupanje Povjerenstva za rad po pritužbama u MUP-u, a temeljem Zaključka Hrvatskoga sabora od 26. rujna 2014.
Prijedlogom zakona mijenjaju se i dopunjuju odredbe članka 5. Zakona o policiji te dodaju novi članci 5.a. do 5.f. Navedenim izmjenama pored postojećeg Povjerenstva za rad po pritužbama osniva se još 20 povjerenstva za rad po pritužbama, odnosno u svakoj policijskoj upravi po jedno Povjerenstvo. Također, u Prijedlogu je navedeno da policijski službenici ne mogu biti članovi Povjerenstva već isključivo pružaju stručnu pomoć, a povjerenstvo se sastoji od 3 člana i 3 zamjenika koje imenuje Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora. Ostale odredbe Prijedloga zakona dopunjuju se odnosno mijenjaju radi njihovog jasnijeg i preciznijeg definiranja.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno s 8 glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLICIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 47. sjednici, održanoj 22. siječnja 2015. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srbije o suradnji u zaštiti od prirodnih i drugih katastrofa,   hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 775, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. prosinca 2014. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako ovaj Sporazum  ima za cilj daljnje unapređenje suradnje u zaštiti od prirodnih i drugih katastrofa na način da se urede pitanja uvjeta suradnje kao i međusobne pomoći pri zaštiti, spašavanju i otklanjanju posljedica katastrofa, između Vlada Republike Hrvatske i Republike Srbije.

U raspravi koja je uslijedila istaknute su načelne primjedbe da bi Sabor ubuduće trebao samo izvršiti ratifikaciju ovakvih sporazuma a ne donositi Zakon o njihovom potvrđivanju, te da bi ubuduće sve ovakve Sporazume trebalo raspraviti na matičnim Odborima prije njihovog potpisivanja budući sada više nema mogućnosti  interveniranja u njihov sadržaj, a sa čime se suglasio i predstavnik predlagatelja.
Nadalje su postavljena potanja da li su u proračunu osigurana sredstva za realizaciju ovog Sporazuma, da li postoje slični sporazumi i sa drugim susjednim zemljama, te da li se kanaderi tretiraju kao vojni ili civilni avioni budući da Sporazum definira različite procedure za vojne i civilne avione.

Predstavnik predlagatelja u odgovoru je istaknuo da su sredstva za provedbu ovog Sporazuma osigurana u proračunu za ovu godinu, da su ovakvi Sporazumi zaključeni sa svim susjednim zemljama osim sa Republikom Srbijom, a što se tiče kanadera  da su oni u sastavu MORH-a, ali da nisu borbeni avioni.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese 

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SRBIJE O SURADNJI U ZAŠTITI OD PRIRODNIH I DRUGIH KATASTROFA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                  prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 47. sjednici, održanoj 22. siječnja 2014. godine, raspravljao je o Izvješću o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2014. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravlja kao matično radno tijelo o:
- Uredbi o izmjeni Zakona o policiji (Narodne novine, broj 151/2014),
- Uredbi o dopuni Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana (Narodne novine, broj 154/2014),

Predstavnik predlagatelja, Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je iznio da je Uredba o izmjeni Zakona o policiji donesena iz razloga što se nije na vrijeme uputio Prijedlog izmjena Zakona o policiji u Hrvatski sabor, a koji je uz ostalo sadržavao i ovu izmjenu. Zato je Uredbom trebalo regulirati izmjenu članka 128. Zakona o policiji budući proračun MUP-a, zbog teške gospodarske situacije, ne može podnijeti  isplate sredstava propisane  člankom 21. Zakona o policiji, te je bilo nužno ponovo odgoditi primjenu istog.

Što se tiče Uredbe o dopuni Zakona o putnim ispravama hrvatskih     državljana, a u cilju izbjegavanja velikih financijskih gubitaka Agencije za komercijalnu djelatnost d.o.o. (koja je u vlasništvu države i koja ima zalihe repromaterijala za putovnice u iznosu 0,5 milijuna eura) bilo je potrebno donijeti ovu Uredbu kojom je omogućeno izdavanje putnih isprava druge generacije i nakon 31. prosinca 2014. godine  s rokom važenja s 31. prosincem 2024. godine. 

U raspravi koja je uslijedila izraženo je da je neprihvatljivo da je nabavljeno toliko repromaterijala iako se znalo da ga je potrebno potrošiti do konca prošle godine. Nasuprot tome je istaknuto da to i nije prevelika količina budući se očekuje da će ista biti potrošena do polovice ove godine. Također je ukazano da će ovom izmjenom svima kojima, dok se ne potroše zalihe a izda im se putovnica nakon 1. siječnja ove godine, ista važiti manje od deset godina.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sedam“ZA“ i dva“SUZDRŽANA“)  odlučio Hrvatskome saboru  predložiti da donese sljedeći

Z A K L J U Č A K

       PRIHVAĆA SE  IZVJEŠĆE O UREDBAMA KOJE JE VLADA REPUBLIKE        HRVATSKE   DONIJELA NA TEMELJU ZAKONSKE OVLASTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                 
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 45. sjednici, održanoj 9. listopada 2014. godine,  raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o Institucionalnom okviru Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu (2013), hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 709, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. rujna 2014. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je Memorandum o suglasnosti o Institucionalnom okviru Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu bio na snazi do 31. prosinca 2013. godine. Cilj donošenja Zakona je doprinos izgradnji institucionalnih kapaciteta organizacija za upravljanje u katastrofama kako bi se unaprijedila prevencija katastrofa i spremnost u zemljama potpisnicama tako da služi kao regionalna mreža i posrednik u spremnosti i prevenciji prirodnih i tehnoloških katastrofa u regiji, te predstavlja nastavak suradnje devet zemalja potpisnica.

U raspravi koja je uslijedila postavljena su pitanja zašto u suradnju nisu uključene i neke druge zemlje, primjerice, Austrija, Italija, Grčka te zašto se postupak ratifikacije provodi donošenjem zakona. Ujedno, postavljeno je pitanje što se podrazumijeva pod katastrofom i prevencijom, budući da pojedine preventivne mjere u pojedinoj zemlji ne moraju biti od interesa i drugim zemljama.

Predstavnik predlagatelja je odgovorio da je katastrofa događaj koji svojim obimom i vremenskim pozicioniranjem  remeti uobičajeni način života na određenom prostoru. Cilj ovog Memoranduma prvenstveno je usmjeren na razmjenu iskustava i stručnjaka, provođenje zajedničkih vježbi i lakšem protoku operativnih snaga. Potvrđivanje Memoranduma donošenjem zakona rezultat je postojeće pravne regulative. U pogledu zemalja potpisnica Memoranduma istaknuo je da je isti uglavnom  usmjeren na zemlje Jugoistočne Europe, a sa ostalim zemljama, kao što su Austrija i Italija, postoje bilateralni i multilateralni sporazumi unutar zemalja članica Europske unije.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese 

ZAKON O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O SUGLASNOSTI O INSTITUCIONALNOM OKVIRU INICIJATIVE ZA SPREMNOST I PREVENCIJU U KATASTROFAMA ZA JUGOISTOČNU EUROPU (2013)

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                  prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 43. sjednici, održanoj 8. srpnja 2014. godine,  raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 683, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2014. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se pristupilo  izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama obzirom na obvezu Republike Hrvatske da uskladi svoju pravnu regulativu  s pravnom stečevinom Europske unije, čime se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi 15 direktiva Europske unije.

Predložene izmjene i dopune odnose se na pitanja upravljanja vozilom na cesti osobama koje u organizmu imaju bilo koju količinu bilo koje droge ili lijeka koji utječe na psihofizičke sposobnosti  ili sposobnosti upravljanja vozilom, neovisno o stvarnom utjecaju droge odnosno lijeka na sposobnost vozača.

Nadalje je propisano da će se za prekršaje kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom kazniti počinitelji prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos do 1000,00 kn. Time se omogućuje počinitelju prekršaja da plati kaznu na mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice propisanog minimuma novčane kazne odnosno maksimalno 500,00 kn bez vođenja prekršajnog postupka.

Također se omogućuje hrvatskim državljanima koji nemaju prijavljeno prebivalište u RH, ali imaju prijavljeno boravište od najmanje 185 dana ishodovanje vozačke dozvole.

Nadalje je propisana obveza zdravstvenog pregleda za osobe nakon navršenih 65 godina života za produljenje vozačke dozvole.

Mijenjaju se također i odredbe koje se odnose na rokove odjave vozila u slučaju isteka registracije i prijenosa vlasništva kao i najmanje vrijeme čuvanja podataka o prekršajima i njihovim počiniteljima u informacijskom sustavu MUP-a.

U raspravi koja je uslijedila posebno je ukazano na članak 4. izmjena i dopuna, a kojima se mijenja članak 163. stavak 4. i 5. Zakona. Naime, izraženo je stajalište da je izričaj navedenih stavaka kojima se regulira prijevoz djece, nejasan i nerazumljiv, a što će sigurno izazvati probleme u primjeni Zakona.

Stoga je Odbor jednoglasno predložio predlagatelju da navedeno razmotri, te ukoliko iznesene primjedbe smatra opravdanim podnese vlastite amandmane kojima će na jasan, razumljiv i nedvojben način urediti pitanje prijevoza djece. S navedenim se suglasio i predstavnik predlagatelja.

Nadalje je istaknuto da obrazloženje Konačnog prijedloga Zakona ne sadrži podatke o broju djece koja su stradala u prometnim nesrećama, a što je razlog za predloženu izmjenu članka 163. Zakona kao ni podatke o broju osoba starijih od 65 godina koje su skrivile prometne nesreće, a vezano za obvezni zdravstveni pregled prilikom produljenja vozačke dozvole nakon navršenih 65 godina života. Navedeni podaci neophodni su kako bi se opravdala svrhovitost predloženih izmjena.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa 7 glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                  prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 42. sjednici, održanoj 2. srpnja 2014. godine,  raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima,  P. Z. br. 618. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. lipnja 2014. godine. Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja iznio je razlike u odnosu na prvo čitanje Zakona, a koje su uglavnom vezane za Vijeće na građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti (u daljnjem tekstu: Vijeće) te istaknuo da su u članku 32. predložene odredbe (članci 102.a. do 102.e. kojima se preciznije normiraju i cjelovitije uređuju pitanja vezana za kvalifikaciju članova Vijeća, financijska sredstva potrebna za rad Vijeća, biranje predsjednika Vijeća, donošenja akta o radu Vijeća, odgovornost članova Vijeća, kao i nadzor nad radom Vijeća.

U raspravi koja je uslijedila izraženo je zadovoljstvo cjelovitijim uređenjem pitanja vezanih za Vijeće u odnosu na prvo čitanje Prijedloga zakona. Nasuprot tome, istaknute su određene primjedbe vezano za Vijeće, a posebno je istaknuto da je nejasno tko provodi postupak izbora članova Vijeća, tko podnosi zahtjev za temeljnu sigurnosnu provjeru te tko i kada podnosi zahtjev za izdavanje uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri za pristup klasificiranim podacima (certifikat). Nadalje, također je izraženo nezadovoljstvo što predlagatelj nije prihvatio ni jednu primjedbu iznesenu na sjednici Odbora tijekom rasprave o Prijedlogu zakona u prvom čitanju, a posebno da se postojećem Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija proširi nadležnost i na nadzor nad  primjenom pojedinih policijskih ovlasti. Također je istaknuto kako bi bilo dobro provesti treće čitanje Prijedloga zakona. Ujedno, istaknuta je primjedba na članak 18. Prijedloga zakona, a koji se odnosi na članak 45. važećeg Zakona, obzirom da isti nije usklađen sa Zakonom o kaznenom postupku, a vezano za mjere privođenja i dovođenja. Također je istaknuto da u raspravi izmiče važno pitanje funkcioniranja unutarnje kontrole koja danas nije samostalna, a jedini je stručni nadzor nad radom policije.
 
Jednoglasno je predloženo predlagatelju da još jednom razmotri navedene primjedbe, te ukoliko iste smatra opravdanim podnese vlastite amandmane. Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa 10 glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O   POLICIJSKIM POSLOVIMA I OVLASTIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 38. sjednici, održanoj 29. svibnja 2014. godine, raspravljao je o Izvješću ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2013., (dalje u tekstu: Izvješće), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Ministarstvo unutarnjih poslova (dalje u tekstu: MUP), aktom od 28. ožujka 2014. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno  Izvješće razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik podnositelja uvodno je obrazložio predmetno Izvješće te istaknuo kako je podnošenjem Izvješća ispunjena obveza propisana odredbom članka 4. Zakona o policiji temeljem koje ministar unutarnjih poslova podnosi izvješće o radu policije iako ne rukovodi njezinim radom, obzirom da je rukovođenje radom policije u nadležnosti glavnog ravnatelja policije.

Istaknuo je, da je policija, svoju cjelokupnu aktivnost u 2013. usmjerila na četiri posebna cilja: poboljšati sprječavanje kažnjivih ponašanja, poboljšati suzbijanje kriminaliteta, povećati sigurnost prometa na cestama i jačati sigurnost na državnoj granici u zračnom prometu i plovidbi, kako bi time postigla svoj glavni strateški cilj – smanjenje opasnosti od kažnjivih ponašanja.

Iznio je brojčane pokazatelje koji se odnose na svaki od ciljeva navedenih u izvješću. Posebno se osvrnuo na primjenu policijskih ovlasti u uporabu sredstava prisile te na predstavke građana i disciplinsko sudovanje te napade na policijske službenike.  Vezano za rad Povjerenstva za rad po pritužbama građana istaknuo je da su uočeni problemi u radu istog zbog nedovoljne ekipiranosti i prevelikog broja pritužbi, te najavio moguću izmjenu zakonske regulative, a što je zaključak i odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno, s 12 glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE MINISTRA UNUTARNJIH POSLOVA O OBAVLJANJU POLICIJSKIH POSLOVA U 2013.

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                 prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 38. sjednici, održanoj 29. svibnja 2014. godine, raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana humanitarnog razminiranja i utrošenim financijskim sredstvima za 2013. godinu (dalje u tekstu: Izvješće),  koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. travnja 2014. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravljao o podnesenom Izvješću kao matično radno tijelo.

Predstavnik podnositelja je uvodno obrazlažući predmetno izvješće istaknuo kako su Planom humanitarnog razminiranja za 2013. (dalje u tekstu: Plan 2013.) zadani sljedeći ciljevi: smanjenja minski sumnjivog područja i područja zagađenog isključivo neeksplodiranim ubojnim sredstvima (dalje u tekstu: NUS) za 68,1 km², održavanje i podizanje obilježenosti cjelokupnog minski sumnjivog područja i područja zagađenog isključivo NUS-om Republike Hrvatske, koordinacija aktivnosti edukacije o opasnostima od mina i pomoći žrtvama mina, promoviranje hrvatskog sustava protuminskog djelovanja međunarodnoj zajednici i provođenje potpisanih međunarodnih sporazuma o suradnji te pokretanje i usvajanje novog zakona o protuminskom djelovanju i pripadajućih podzakonskih akata.

Obrazlažući ispunjenje zadanih ciljeva posebice je istaknuo kako je minski sumnjiv prostor smanjen za 71.905.939 m² (105,6%) čime je premaše cilj predviđen Planom 2013., a isto je posebice značajno obzirom da su predviđena sredstva bila smanjena za oko 20%. Smanjenje minski sumnjivog prostora ostvareno je kroz aktivnost razminiranja i općeg izviđanja. Posebice je istaknuo kako je tijekom 2013. cjelovito razminirano područje Grada Karlovca i općine Antunovac, te Čačinci, Poličnik, Škabrnja, Starigrad i Sv. Filip i Jakov.

U strukturi razminiranih površina najveće učešće s udjelom od 56,2% imaju poljoprivredne površine, a unutar poljoprivrednih površina preko ½  su oranice. Isto je značajno obzirom da je većina županija u svojim prijedlozima kao prioritet utvrdila pokretanje poljoprivredne proizvodnje, što bez razminiranja oranica nije moguće.

Državni proračun RH i dalje najviše sudjeluje u financiranju poslova razminiranja, dok je vidljivo smanjenje financiranja od strane javnih poduzeća.
Tijekom 2013. pojačana je suradnja sa sigurnosnim agencijama i regionalnim centrima za razminiranje te se pristupilo i reorganizaciji Hrvatskog centra za razminiranje smanjenjem broja rukovodećih službenika i ustrojstvenih jedinica čime se doprinijelo uštedama u iznosu od 5.323.889,00 kuna.

 Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno, s 12 glasova „za“, odlučio Hrvatskome saboru  predložiti da donese sljedeći

Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA HUMANITARNOG RAZMINIRANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2013. GODINU

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                 
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 34. sjednici, održanoj 13. veljače 2014. godine,  raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, prvo čitanje, P. Z. br. 618. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače  2014. godine. Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se izradi izmjena i dopuna Zakona o policijskim poslovima i ovlastima pristupilo iz razloga što su uočene određene nedorečenosti pojedinih odredbi postojećeg zakona te se ukazala potreba za njihovo drugačije propisivanje. Uz to, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, potrebno je i Zakon o policijskim poslovima i ovlastima uskladiti s uspostavljenim pravnim okvirom koje su izmjene i dopune ZKP-a donijele. Osim navedenog, ovim izmjenama i dopunama unose se odredbe kojima je cilj uvođenje kontrole nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti, kako iz razloga interesa javnosti za nadzorom, tako i potrebom policije za žurnom i efikasnom primjenom ovlasti.

Proširuje se pojam kriminalističko istraživanje, koje sada obuhvaća sve ovlasti, mjere i radnje koje policija poduzima. Dodaje se pojam analitička obrada kao alat koji pomaže donošenju odluka o započinjanju kriminalističkog istraživanja a može se provoditi i tijekom istog. Propisuje se mogućnost snimanja obavljanja policijskih poslova odgovarajućim tehničkim uređajima, a koje snimke bi se automatski pohranjivale te koristile kao dokaz. Preciznije se propisuje pružanje pomoći (asistencije) kad se opravdano očekuje otpor.

U cijelosti su izmijenjene odredbe o provjeri uspostavljanja telekomunikacijskog kontakta, od samog naziva ove policijske ovlasti do jasno navedenih slučajeva u kojima se ta ovlast može primijeniti i propisivanja postupka davanja pisanog odobrenja za provođenje ove ovlasti. Pored promatranja, pratnje i klopke,kao prikrivena policijska radnja propisana je i zasjeda. Navedene radnje mogu se provoditi supsidijarno, odnosno kad se drugim radnjama neće moći postići cilj. Također je propisano trajanje ovih radnji kao i ovlasti za izdavanje zapovjedi za provođenje istih.

U pogledu zaštite policijskog službenika koji u obavljanju policijskog posla upotrijebi vatreno oružje, propisuje se da će MUP osigurati nužnu medicinsku i psihosocijalnu pomoć. Također je propisano da će MUP osigurati i besplatnu pravnu pomoć policijskom službeniku u kaznenom postupku i postupku za naknadu štete u vezi sa obavljanjem policijskih poslova, a koje je po ocjeni policije obavio u skladu sa zakonom. Isto se odnosi i na građane koji policijskim službenicima pruže pomoć u obavljanju njihovih poslova. Predstavnik predlagatelja na kraju je istaknuo da je važna novina koju donose ove izmjene i dopune, uvođenje građanskog nadzora nad primjenom policijskih ovlasti, i to „Provjera uspostavljanja elektroničke komunikacije“ i „Prikrivene policijske radnje“, putem posebnog tijela, Vijeća za građanski nadzor, čije članove imenuje Hrvatski sabor.

U raspravi koja je uslijedila pozdravljene su namjere predlagača da se izmjenama i dopunama Zakona uredi pitanje građanskog nadzora nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti. Izneseno je mišljene da u pogledu imenovanja istražitelja, nije potrebno prethodno mišljenje glavnog državnog odvjetnika, te da program  dodatnog stručnog usavršavanja istražitelja ne bi trebao donositi ministar već obrazovne institucije koje provode taj vid edukacije. Istaknuta je primjedba da je termin elektroničke komunikacije neadekvatan  jer je iz Zakona jasno da se radi samo o telefonskim komunikacijama a ne o ostalim oblicima elektroničkih komunikacija, poglavito internetskih. Također je naglašeno da bi u članku. 27. stavak 1. trebalo jasnije definirati pojmove „provjera istovjetnosti, trajanja i učestalosti komunikacija s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama“ jer predloženi izričaj nije sasvim jasan. U stavku 2. postavlja se pitanje ,vezano za mogućnost utvrđivanja položaja komunikacijskog uređaja, što to znači sa stajališta zaštite osobnih podataka. Također je izneseno mišljenje da bi Zakonom trebalo dati mogućnost policiji da može koristiti i druge baze podataka uz detaljniju razradu istog.

Vezano za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti, iznesena su mišljenja da nije potrebno osnivanje novog tijela, Vijeća za građanski nadzor, nego bi te ovlasti trebalo dati već postojećem Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, budući se radi o istoj problematici. Posebno je istaknuto da bi poslovi Vijeća trebali biti u nadležnosti našeg Odbora, a ne Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa 10 glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese slijedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o   policijskim poslovima i ovlastima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 29. siječnja 2014. godine, raspravljao je o Izvješću o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, a koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. siječnja 2014. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade istaknuo je da je Vlada RH u vremenu kada nije zasjedao Hrvatski sabor, donijela pet Uredbi kojima uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora. Posebno se osvrnuo na Uredbu o izmjeni Zakona o prebivalištu kojom se u čl.18. Zakona o prebivalištu produljuje rok  za prijavu prebivališta sa jedne na dvije godine. Isto je bilo potrebno budući velik broj osoba nije izvršio svoju obvezu iz čl. 18. do 29. prosinca 2013. godine a što bi značilo pokretanje velikog broja postupaka odjave prebivališta po službenoj dužnosti

 Odbor je bez rasprave jednoglasno (10 glasova „ZA“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, da donese slijedeći zaključak:

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O UREDBAMA KOJE JE VLADA REPUBLIKE HRVATSKE  DONIJELA NA TEMELJU ZAKONSKE OVLASTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                 prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 33. sjednici, održanoj. 29. siječnja 2014. godine, raspravljao je o Prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Mađarske i Republike Austrije o omogućavanju prekograničnog postupanja prema prekršajima počinjenim u cestovnom prometu, s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 595, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. prosinca 2014. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja, Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je obrazložio Konačni prijedlog zakona te naglasio da je kao članica Salzburškog foruma, Republika Hrvatska potpisala ovaj Sporazum 11. listopada  2012.godine.

Cilj međusobne suradnje predviđene Sporazumom je razvijanje i jačanje suradnje u području cestovnog prometa između ugovornih stranaka, a u skladu s međunarodnim propisima i obvezama. Posebno je naglasio da je područje primjene suradnju stranaka prema prekršajima u cestovnom prometu koji su navedeni u članku 2. Direktive 2011/82/EU Europskog parlamenta i Vijeća, te prekršajima vezanim uz nesuradnju osoba za koju se sumnja da je počinila prekršaj.

U raspravi koja je uslijedila zatraženo je pojašnjenje odredbi članka 7.vezano za pristup bazi podataka od strane osoba na koje se podaci odnose, te koje će tijelo biti nacionalno središte za kontakt.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je da će nacionalno središte za kontakt biti u Ravnateljstvu policije, a pitanje pristupa bazi podataka definirat će se sporazumom za provedbu predviđenim člankom 8. Sporazuma.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, odlučio predložiti Hrvatskome saboru  da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU REPUBLIKE BUGARSKE, REPUBLIKE HRVATSKE, MAĐARSKE I REPUBLIKE AUSTRIJE O OMOGUĆAVANJU PREKOGRANIČNOG POSTUPANJA PREMA PREKRŠAJIMA POČINJENIM U CESTOVNOM PROMETU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                 prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 29. siječnja 2014. godine, raspravljao je o Izvješću o radu Državnog ureda za reviziju za 2013. godinu i Izvješću o obavljenim revizijama, a koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 13. prosinca 2013. godine.

Na temelju članka 179. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Državnog ureda za reviziju iznio je osnovne odrednice predmetnog Izviješća te je naglasio da je u izvještajnom razdoblju obavljeno ukupno 318 revizija, od čega 269 financijskih revizija i 49 posebnih revizija. Ured je od ukupnog broja provedenih financijskih revizija izrazio 75  bezuvjetno mišljenje, 193 uvjetnih i 1 nepovoljno mišljenje. Financijska revizija odnosila se je i na 29 proračunskih korisnika kojima je izraženo 14 bezuvjetnih i 15 uvjetnih mišljenja.

Posebno se osvrnuo na obavljenu  reviziju u Ministarstvu unutarnjih poslova za 2012.godinu, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje, a za što je izraženo bezuvjetno mišljenje.

U raspravi koja je uslijedila izraženo je zadovoljstvo nalazima revizije u Ministarstvu unutarnjih poslova, što ukazuje da se proračunska sredstva koriste zakonito i namjenski. Postavljeno je pitanje da li je u ministarstvima obavljena revizija učinkovitosti na što je odgovoreno da to nije učinjeno jer to i nije zadatak revizije.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (10 glasova „ZA“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, da donese slijedeći zaključak:

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU DRŽAVNOG UREDA ZA REVIZIJU ZA 2013. GODINU I IZVJEŠĆA O OBAVLJENIM REVIZIJAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                 prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 31. sjednici, održanoj 21. studenog 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava (UVNS, SOA, VSOA, OTC i ZSIS), (u daljnjem tekstu: Prijedlog državnog proračuna za 2014. godinu) koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenog 2013. godine.

Odbor je predloženi Prijedlogu državnog proračuna za 2014. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: MUP) uvodno je iznio kako je ukupan proračun MUP-a za 2014. godinu veći za 260 mil. kuna u odnosu na 2013. godinu te iznosi 4,39 mlrd kuna, dok je u 2013. godini zajedno sa sredstvima dodijeljenim rebalansom iznosio 4,13 mlrd kuna.

Rashodi za zaposlene planirani su u iznosu od 2.91 mlrd kuna što je za 170 mil. kuna manje nego 2013. godine (3,08 mlrd. Kuna), a rezultat su ugradnje mjera Vlade RH za smanjenje deficita a koje se odnose na outsourcing dijela logističkih službi i smanjenje uplate beneficiranog staža sukladno Uredbi Vlade RH donesene 26.10.2013. Navedene mjere su utjecale na smanjenje rashoda za zaposlene te su planirana sredstva za plaće dostatna za cijelu 2014. godinu.

Materijalni rashodi u 2014. godini planirani su u iznosu od 905,4 mil. kuna što je za 45 mil. kuna više u odnosu na 2013. godinu (860,4 mil. kuna). Povećanje se odnosi na obvezu plaćanja troškova tiskanica za dokumente građana na koje troškove se ne može utjecati, a ostali materijalni rashodi će se kretati u okviru planiranih sredstava na razini 2013. godine jer se konstantno provode mjere racionalizacije, te je predstavnik MUP-a posebno istaknuto da je tijekom posljednje dvije godine u Ministarstvu ukupno smanjen broj vozila za 700, čime su postignute znatne uštede u proračunskim sredstvima.

Stavka oprema i investicije u 2014. godini planirani su u iznosu od 137,1 mil. kuna što je za 80 ,7 mil. kuna više nego u 2013. godini (56,4 mil. kuna), a do povećanja je došlo zbog obveze plaćanja PDV-a u javnim nabavama iz Schengen Facility Fonda za koje je već uplaćeno na račun otvoren u Ministarstvu financija 40 mil. eura te će u 2014. godini biti uplaćeno još 80 mil. eura koja sredstva će se iskoristiti za izgradnju graničnih objekata i prijelaza te nabavu potrebne opreme prema donesenom i prihvaćenom Akcijskom schengenskom planu te će Republika Hrvatska ispuniti sve svoje obveze vezano za Schengensku granicu do 1. srpnja 2015.

U dijelu koji se tiče Državne uprave za zaštitu i spašavanje, ukupan proračun za 2014. godinu iznosi 161,8 mil. kuna što je neznatno više u odnosu na proračunska sredstva za 2013 uključujući i rebalans državnog proračuna (151,2 mil. kuna) dok su projekcije za 2015. godinu, 160,4 mil. kuna, a za 2016. godinu, 161,5 mil. kuna. Istaknuto je kako se unutar proračuna Državne uprave za zaštitu i spašavanje nalazi i proračun Gorske službe spašavanja za koju je u 2014. godini planirano 7 mil. kuna, jednako kao i u 2013. godini.

Ukupan proračun za Hrvatski centar za razminiranje iznosi za 2014. godinu 213,6 mil. kuna dok je 2013. godine iznosio 213, 3 mil. kuna te je povećanje neznatno. Za same poslove razminiranja planirano je 171 mil. kuna iz državnog proračuna dok se određene akcija razminiranja financiraju i iz IPA projekata te donacija.

Ukupan proračun Hrvatske vatrogasne zajednice za 2014. godinu iznosi 5,7 mil. kuna dok je u 2013. iznosio 5,3 mil. kuna. Isti iznosi planirani su i u projekcijama za 2015. i 2016. godinu.

Predstavnik MUP-a je istaknuo kako su predviđena proračunska sredstva dostatna za izvršavanje redovitih poslova policije, očuvanje sigurnosti građana i imovine, a u slučaju većih akcija u kojima sudjeluje i policija, poduzet će se sve potrebne mjere štednje, no na način da se nikako ne našteti učinkovitosti. Što se tiče Projekcija za 2015. i 2016. godinu smatra kako su realno postavljene, no, ukoliko se pojave novi poslovi i zadaće policije ili dođe do primjene određenih zakona koji bi utjecali na povećan financijskih sredstava za njihovu provedbu  o tome će na vrijeme izvijestiti Ministarstvo financija i Vladu RH. 

Predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija i Zavoda za informacijsku sigurnost, na dijelu sjednice koja je bila zatvorena za javnost, pojedinačno su obrazložili predviđena proračunska sredstva u Prijedlogu državnog proračuna za 2014. godinu s projekcijama za 2015. i 2016. godinu. te se izjasnili da su predviđena sredstava dostatna za izvršenje svih zakonom utvrđenih poslova i aktivnosti  za 2014. godinu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru  da u dijelu koji se odnosi na MUP i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2015. I 2016. GODINU

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                 prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 30. sjednici, održanoj 14. studenog 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o azilu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. 505., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. studenog 2013. godine.

Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja, Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je obrazložio Prijedlog zakona te naglasio kako je donošenje ovog Zakona po hitnom postupku potrebno iz razloga što se navedeni Zakon mora uskladiti  s  Direktivom 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. a koji je rok za usklađenje 13. prosinca 2013. godine. Ujedno, ovim zakonskim prijedlogom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose se sljedeće direktive i uredbe Europske unije:
- Direktiva Vijeća 2001/55/EC od 20. lipnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba, Direktiva Vijeća 2003/9/EZ od 27. siječnja 2003. o uvođenju minimalnih standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za azil, Direktiva Vijeća 2003/86/EZ od 22. rujna 2003. o pravu na spajanje obitelji, Direktiva Vijeća 2005/85/EZ od 1. prosinca 2005. o minimalnim normama koje se odnose na postupke priznavanja i ukidanja statusa izbjeglica u državama članicama, Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te za sadržaj odobrene zaštite.
- Uredba Vijeća (EZ) br. 2725/2000 od 11. prosinca 2000. o osnivanju sustava „Eurodac“ za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije, (15.12.2000.),  Uredba Vijeća (EZ) br. 343/2003 od 18. veljače 2003. o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji državljanin treće zemlje podnosi u jednoj od država članica,  Uredba Komisije (EZ) br. 1560/2003 od 2. rujna 2003. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 343/2003 o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji državljanin treće zemlje podnosi u jednoj od država članica, Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EU) br. 604/2013 od 27. lipnja 2013. o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za ispitivanje zahtjeva za međunarodnu zaštitu podnesenog u jednoj od država članica od strane državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva.
 U raspravi koje ja uslijedila postavljeno je pitanje što Republika Hrvatska očekuje nakon ulaska u Schengensku zonu vezano za broj azilanata te koliko je u protekle tri godine odobreno azila i supsidijarne zaštite. Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je nezahvalno davati bilo kakve prognoze budući će broj azilanata u velikoj mjeri ovisiti o trenutnim situacijama u kriznim područjima. Što se tiče broja odobrenih azila ukupno je od 2010. do danas odobreno 104 azila i supsidijarne zaštite.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, 7 glasova „za“, 1 „suzdržan“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru  da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AZILU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Igor  Dragovan

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 29. sjednici, održanoj 16. listopada 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o suradnji na području zaštite svjedoka, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. 484., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2013. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja, Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je obrazložio Konačni prijedlog zakona te naglasio kako se donošenju zakona pristupilo radi provođenja Sporazuma o suradnji na području zaštite svjedoka sklopljenog u Štiřínu, Češka Republika, 24. svibnja 2012. godine, između Republike Austrije, Češke Republike, Mađarske, Rumunjske, Slovačke Republike i Republike Slovenije, a Republika Poljska ga je potpisala u Mátráhazi, 11. listopada 2012. Njegovim potpisivanjem ugovorne stranke su na prikladan način uredile pitanja međusobne suradnje u području zaštite svjedoka.

Sve navedene države potpisnice, članice su Salzburškog foruma, neformalne grupe, osnovane s ciljem lobiranja i razmatranja pitanja od zajedničkog interesa članica u području unutarnjih poslova.   

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, odlučio predložiti Hrvatskome saboru  da donese

ZAKON O  POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O SURADNJI NA PODRUČJU ZAŠTITE SVJEDOKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 27. sjednici, održanoj 3. srpnja 2013. godine, raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana humanitarnog razminiravanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2013. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravljao o podnesenom Izvješću kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je iznio kako se Plan humanitarnog razminiravanja za 2012. godinu (u daljnjem testu: Plan 2012.) temeljio na Zakonu o humanitarnom razminiranju i Nacionalnom programu protuminskog djelovanja RH. Polazna osnovica za izradu Plana 2012. bilo je utvrđeno minski sumnjivo područje ( u daljnjem tekstu: MSP) u veličini od 745,5 km², područje isključivo zagađeno neeksplodiranim ubojnim sredstvima (u daljnjem tekstu: NUS) u veličini 7,3 km² i planirana financijska sredstva u iznosu od 345.750.000 kn od čega za poslove humanitarnog razminiranja 302.657.762 kn. U Planu 2012. kao temeljne zadaće određene su smanjenje minski sumnjivog područja i područja zagađenog isključivo NUS-om za 67,1 km², razminiranje 12,0 km² oranica, pokretanje sustavnog uklanjanja minske opasnosti u Parku prirode Kopački rit, održavanje obilježenosti cjelokupnog MSP-a, koordiniranje aktivnosti edukacije o opasnostima od mina i pomoći žrtvama mina i pozicioniranje i promoviranje hrvatskog sustava protuminskog djelovanja međunarodnoj zajednici.

Poslovima razminiranja kroz 254 idejna projekta pretraživanja i razminiranja uklonjena je minska opasnost s površine od 26.930.549 m², a poslovima razminiranja u cilju redukcije kroz 17 idejnih projekata uklonjena je minska opasnost s površine od 3.560.906 m² što predstavlja ukupno razminirane površine veličine 30.491.455 m².

Provedbom razminiranja i općeg izviđanja u 2012. godini ukupno je u republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH) uklonjena opasnost od MES-a i NUS-a s površine od 67.278.781 m². time je ostvareno 100,3% od predviđenog.
Na dan 31.12.2012. veličina MSP-a i područja zagađenog isključivo NUS-om iznosi 685,5 km.

U strukturi razminiranog površina prednjače poljoprivredne površine s 64,2%, šumske površine s udjelom od 23,5% te makija i krš s udjelom od 12,3%. S pozicije svrhe razminiranja 35,2% se odnosi na prioritete vezane za sigurnost, 57,5% vezane za socio-ekonomski razvoj, a 7,3% na ekološke prioritete.

Tijekom 2012. ukupno je obavljanjem stručnog nadzora doneseno 479 rješenja o pregledu izvedbenih projekata i izmjena i dopuna izvedbenih projekata. Od toga su donesena 463 pozitivna rješenja i 16 negativnih. Stručni nadzor nad obavljenim poslovima obavljen je na 5.086 kontrolnih uzoraka veličine 535.946. m², što čini 1,76% ukupno pretražene i razminiranje površine (obaveza je min.1%).

Najveći udio u poslovima humanitarnog razminiranja u 2012. godini imale su tvrtka Mungos razminiranje d.o.o. s udjelom od 10,6%, tvrtka DOK-ING razminiranje s udjelom od 8,9% i tvrtka Tornado d.o.o. s udjelom od 7,9%.
Poslovi razminiranja financiraju se iz državnog proračuna, od strane pravnih osoba i tijela državne uprave (investitori), zajmovima Svjetske banke i putem donatora. Tijekom 2012. najviše su financirani poslova razminiranja sredstvima iz državnog proračuna gdje je RH sudjelovala sa 61,0%.

Predstavnik predlagatelja, Ministarstva obrane, uvodno je naveo kako je sastavni dio ovog Izvješća i razminiranje vojnih objekata koje je provodila Pionirska bojna inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu Hrvatske kopnene vojske. Ostvarene su zadaće pretraživanja i uništavanja neaktiviranih granata na ATS u Božićima na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ u Slunju, razminiranje na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ u Slunju, razminiranje vojarne „Skakavac – Karlovac“, tehnički izvod i razminiranje pojasa izvan ograde vojno-skladišnog kompleksa „Debela glava“ na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ u Slunju, pretraživanje i prikupljanje NUS-a i njihovih dijelova u vojno-skladišnom kompleksu „Zahum“ – Grobnik. Nerealizirane su zadaće tehničkog izvida i pretraživanja prostora oko repetitora „Čatrnja“ na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ u Slunju, razminiranje vojarne „Pukovnik Predrag Matanović“ i vojno-skladišnog kompleksa „Šuma“ u Petrinji, tehnički izvid, pirotehnički pregled i prikupljanje NUS-a u vojno-skladišnom kompleksu „Hrvatski Ždral“ – Doljani te saniranje posljedica požara u VSK „Pađane“ – Knin. Jednim dijelom radovi su privremeno prekinuto poradi izvan planske zadaće te su nastavljeni u 2013. godini, a jednim dijelom poradi loših vremenskih uvjeta (kiša, snijeg, niska temperatura) te su također nastavljeni u 2013. godini. Ukupno je razminirano 91 575m² te pretraženo 7.083.762 m². Pronađeno, uklonjeno i uništeno je ukupno 6547 komada MES-a i NUS-a. Zaključno je izrečeno kako će se planirani poslovi razminiranja izvršiti u roku, tj. do 2019. godine.

Nakon uvodnih izlaganja, u raspravi je načelno izneseno kako bi se Plan humanitarnog razminiranja za tekuću godinu trebao donositi na početku godine za koju se donosi, a ne na kraju tekuće godine te, obzirom da je vidljivo kako predviđeno Nacionalnim programom protuminskog djelovanja RH nije moguće ispoštovati, uskladiti „brojke“ s realnim mogućnostima obzirom na nedostatak financijskih sredstava. Ujedno, postavljeno je pitanje je li rok 2019. godina za uklanjanje minske opasnosti s područja RH održiv te hoće li biti dostatna predviđena financijska sredstva. Zanimanje je iskazano i za štrajk pirotehničara koji se odvija ovih dana. Jesu li zahtjevi opravdani i što je realno moguće učiniti za te ljude, obzirom da je do sada poginulo 27 pirotehničara, te na koji način ih bolje zaštititi i pošteno nagraditi. Iskazano je zanimanje i za suradnju između DORH-a i VSOA-e u dijelu saznanja gdje se nalaze planovi minskih polja.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako će se pristupiti redefiniranju Nacionalnog programa protuminskog djelovanja te će izmijene Vladi RH predložiti Hrvatski centar za razminiranje (u daljnjem tekstu: HCR). Izmjene su potrebne ne samo zbog nedostatnih sredstava nego i poradi tehnološkog napretka u razminiranju, čime se mijenja i potreban broj ljudi. Što se tiče štrajka pirotehničara on ukazuje na neriješene prijepore između Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata pirotehničara. Ukazao je kako su pirotehničari javnih službi kvalitetno zbrinuti. Vezano uz nedostatna financijska sredstva reorganizacijom HCR-a ušteđena su dva milijuna kuna kao i kroz kolektivno ugovaranje još dodatna dva milijuna kuna. Predstavnik predlagatelja ne smatra spornim završetak posla do kraja 2019. godine obzirom na kapacitete i tehnologiju kojom raspolažu, neovisno o relativno slaboj iskoristivosti kapaciteta koji su na raspolaganju. Smatra kako u tom smjeru ima mjesta poboljšanju. Što se tiče suradnje između DORH-a i VSOA-e ista je uspostavljena, no nije dovoljna. Predstavnik predlagatelja smatra kako treba biti šira i konkretnija te će ju pokušati unaprijediti. Ujedno, istaknuo je kako je uspostavljena suradnja sa srpskim i bosansko-hercegovačkim centrom za razminiranje. Posebno se osvrnuo na pitanje Kotar šume, kao područja posebno zagađenog minama u koje mještani okolnih mjesta poradi ekonomskih razloga ulaze i često stradavaju. HCR je kroz suradnju došao u posjed određenih planova minskih polja, te tako i za Kotar šumu, te će se pristupiti sustavnom obilježavanju takvih prostora, no, istaknuo je kako je Kotar šuma poradi svoje opsežnosti zaseban projekt.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno, s 8 glasova „za“, odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese sljedeći

Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA HUMANITARNOG RAZMINIRAVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 26. sjednici, održanoj 26. lipnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o nadzoru državne granice, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. 418., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2013. godine.
Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja, Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je obrazložio Konačni prijedlog zakona te naglasio kako se izradi „novog“ Zakona pristupilo ne radi nekih važnijih novina nego radi lakšeg nomotehničkog uređenja teksta obzirom da je važeći Zakon, donesen tijekom 2003. godine, doživio niz opsežnih izmjena i dopuna te bi njegovo daljnje izmjene i dopune doprinijele nepreglednosti sadržaja i otežanoj primjeni od strane adresata. Predmetnim izmjenama i dopuna preuzimane su odredbe direktiva i uredbi Europske unije (dalje u testu: EU) kako bi se popunile praznine u nacionalnom zakonodavstvu tijekom pred pristupnog razdoblja. Kako će se, pristupanjem Republike Hrvatske EU, uredbe EU izravno primjenjivati i odmah postati dio nacionalnog pravnog sustava u novom Zakonu su izostavljene ranije preuzete odredbe uredbi EU kako ista materija ne bi bila normirana u dva različita propisa. Ujedno, u zakonski prijedlog su uvrštene odredbe kojima se određuje tijelo nadležno za njihovu provedbu kao i odgovarajuće prekršajne odredbe kojima se sankcionira ponašanje suprotno pravilima koje uspostavljaju uredbe EU.
U raspravi koja je uslijedila zatraženo je pojašnjenje odredbi članka 37. i 38.  Naime, postavljeno je pitanje zašto se službenicima stranih tijela sigurnosti omogućava bez posebnog odobrenja koristiti tehnička oprema i vozila sa svojim oznakama, te je postavljeno pitanje na koje se sve osobe odnosi prikupljanje, pohrana, obrada i korištenje podatka predviđenih člankom 38.  Jedino pojašnjenje koje je predstavnik predlagatelja dao jest da se radi o usklađivanju s propisima EU.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O NADZORU DRŽAVNE GRANICE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 25. sjednici, održanoj 20. lipnja 2013. godine, raspravljao je o Izvješću ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2012., (dalje u tekstu: Izvješće), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora   dostavilo Ministarstvo unutarnjih poslova (dalje u tekstu: MUP), aktom od 29. svibnja 2013. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno  Izvješće razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik podnositelja, ministar unutarnjih poslova, uvodno je obrazložio predmetno Izvješće te istaknuo kako je podnošenjem Izvješća ispunjena obveza propisana odredbom članka 4. Zakona o policiji temeljem koje ministar unutarnjih poslova podnosi izvješće o radu policije iako ne rukovodi njezinim radom, obzirom da je rukovođenje radom policije u nadležnosti glavnog ravnatelja policije.

Ministar unutarnjih poslova, se posebno osvrnuo na primjenu nove metode mjerenja efikasnosti rada policije koja se primijenila za 2011., 2012. te  će se primijeniti i za 2013. godinu, a koja se razlikuje od metode korištene prijašnjih godina. Nova metoda ne uzima u obzir samo element razriješenosti kaznenih djela kao pokazatelj uspješnosti.
Nastavno, istaknuto je kako je policija da bi ispunila svoju misiju i postigla glavni strateški cilj, a koji je smanjenje opasnosti od kažnjivih ponašanja, svoju cjelokupnu aktivnost usmjerila na četiri posebna cilja, a to su: poboljšati sprječavanje kažnjivih ponašanja, poboljšati suzbijanje kriminaliteta, povećati sigurnost prometa na cestama i jačati sigurnost na državnoj granici, u zračnom prometu i plovidbi.
Iznošenjem brojčanih pokazatelja istaknuto je kako se u određenim područjima broj kažnjivih ponašanja smanjio (prekršaji po svim propisima koji uređuju pitanje javnog reda i mira) no, nasuprot tome, posebice je istaknuo povećan broj prekršaja počinjenih kršenjem odredbi Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, koje je rezultat veće otvorenosti žrtava i prijava ovakvog ponašanja, tj. stav žrtve da se ovakvo kažnjivo ponašanje više ne prikriva.

Kaznenih djela je oko 3% manje nego u 2011. godini, no raste određen broj kaznenih djela vezanih uz protuzakonit prelazak preko granice, kaznena djela vezana uz povrede intelektualnog i industrijskog vlasništva, nedopuštene uporabe tuđe tvrtke te kaznena djela počinjena uporabom informatičke tehnologije (krađa identiteta, neovlaštenog pristupa računanim sustavima, obavijesti o lutrijskim dobicima i sl.). S područja „sive ekonomije“ zabilježeno je 42,6% više kaznenih djela nego u 2011. godini., a sve su učestalija pojava sklapanja lihvarskih ugovora, protuzakonitih kredita i zajmova što je posljedica gospodarske krize i kreditne nesposobnosti hrvatskih građana da kredit ostvare kod financijskih institucija.

Neovisno o brojčanim pokazateljima, koji variraju od godine do godine, stajalište je ministra unutarnjih poslova, kako je najvažniji subjektivni osjećaj sigurnosti kod građana, osjećaju li se građani sigurno ili ne.

U raspravi koja je uslijedila načelno je izraženo stajalište kako je zaista subjektivni stav građana o tome osjećaju li se sigurno ili ne, važniji od brojčanih pokazatelja koji variraju od godine do godine, no da i brojčani pokazatelji ukazuju na određene promjene u kažnjivom ponašanju.

Posebno je izraženo zanimanje glede provedenih 87 internih oglasa (6 internih oglasa za popunu rukovodećih radnih mjesta policijskih službenika u sjedištu Ministarstva i 81 interni oglas za popunu rukovodećih radnih mjesta policijskih službenika u policijskim upravama) s pitanjem, je li takvim raspoređivanjem 22.156 zaposlenika, policija izgubila na svojoj učinkovitosti baveći se „sobom“. Naime, istaknuto je kako je za ovakvo obimno raspoređivanje, kojim je obuhvaćena većina djelatnika policije, potrebna kvalificiranost kadrovske službe različitim stručnim znanjima koji trebaju biti sposobni obaviti takav posao, a s druge strane treba postojat i osposobljenost policijskih djelatnika za određena radna mjesta za koja se natječu. Također je postavljeno i pitanje kakva je tražena kvalifikacijska struktura djelatnika policije, sukladno općim aktima i kakva je stvarna kvalifikacijska struktura raspoređenih djelatnika po stupnju stručne spreme.

Glede brojčanih pokazatelja iskazan je ponovljeni zahtjeva da se svi relevantni pokazatelji  o počinjenim kaznenim djelima, tamo gdje je to moguće, u dijelu koji se odnosi na počinitelje iskazuje prema spolu, kao što je ovim izvješćem iskazan za broj samoubojstava i sudionike prometnih nesreća. Što se tiče djelatnika policije iskazan je podatak od 16,8% žena zaposlenih u policiji, no nije vidljivo koja radna mjesta su time „pokrivena“ te kakve radnje i mjere se unutar samog Ministarstva poduzimaju da bi se poboljšala struktura u smislu veće zastupljenosti žena.
Po pitanju nasilja u obitelji, tijekom prošlogodišnje rasprave o  izvješću za 2011. godinu zatraženo je da se ustroji samostalan odjel koji bi se  izdvojio iz odjela maloljetničke delikvencije te bi se bavio samo nasiljem u obitelji obzirom da kažnjiva djela vezana uz nasilničko ponašanje ne opadaju, a indikativno je da najteža kaznena djela kao ubojstvo i pokušaj ubojstva ( tijekom 2012. g. bilo je 51 ubojstvo, od toga 27 ubojstva među članovima obitelji) se s više od 50% dešavaju unutar obitelji.

Iskazano je stajalište kako izvješćem nisu obuhvaćeni određeni podaci koji se odnose na zaštitu osobnih podataka, njihovu razmjenu s drugim državama, suradnja s Interpolom te da nisu vidljivi podaci o istragama komunističkih zločina počinjenih nakon 1945. godine.

Ministar unutarnjih poslova je istaknuo kako je provođenje internih oglasa obveza koja je proistekla donošenjem  novog Zakona o policije tijekom 2011. godine te pratećih podzakonskih propisa. Svi raspoređeni djelatnici su zadovoljili uvjete propisane navedenim općim aktima te su i raspoređeni na odgovarajuća radna mjesta sukladno tome. Glede ustrojavanja odjela koji bi se bavio nasiljem u obitelji, istaknuto je da se, obzirom da je onemogućeno novo zapošljavanje, istome nije moglo pristupiti jer MUP nema dovoljno djelatnika. U svezi suradnje s Interpolom, ukazano je, kako je Republika Hrvatska potpisnica niza međunarodnih sporazuma koji ju obvezuju na suradnju te se suradnja odvija sukladno potpisanome.  Što se tiče istraga u svezi komunističkih zločina počinjenih iza 1945. godine oni se vode u kategoriji ratnih zločina tako da su tu vidljivi podaci o tome.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova, s 6 glasova „za“ i 2 „suzdržan“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE MINISTRA UNUTARNJIH POSLOVA O OBAVLJANJU POLICIJSKIH POSLOVA U 2012.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 23. sjednici, održanoj 5. lipnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. 376., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2013. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja, Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je obrazložio Konačni prijedlog zakona te naglasio kako se predloženim izmjenama i dopunama usklađuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama s pravnom stečevinom Europske unije odnosno sa šest direktiva Europske unije.
Istaknuo je kako se redefinira pojam bicikl, inozemna vozačka dozvola, prometna dozvola, a kao novina uvodi se definicija pojma stranac, inozemstvo, vozilo za prijevoz životinja. Također se smanjuje dobna granica za izdavanje vozačke dozvole kategorije AM na 15 godina, olakšava se prekogranična razmjena informacija o prometnim prekršajima vezanim uz sigurnost prometa na cestama, daju se ovlasti veterinarskim inspektorima mobilne jedinice da može isključiti iz prometa vozilo za prijevoz  životinja u svrhu nadzora posebnih uvjeta iz posebnih propisa. Također se usklađuju odredbe ovog zakona s odredbama Kaznenog zakona.
Kao mogućnost za jednostavnije rješavanje zahtjeva građana za izdavanje vozačke dozvole predviđena je izmjena koja omogućava da se zahtjev za izdavanje vozačke dozvole može podnijeti u bilo kojoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji Ministarstva unutarnjih poslova na području cijele Republike Hrvatske.
Ujedno, racionaliziraju se i smanjuju troškovi za građane obzirom da se ukida knjižica vozila te se za registrirano vozilo izdaje samo prometna dozvola.
 
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da postoji velik broj neodgovornih vozača („recidiviste“) odnosno povratnika koji kontinuirano čine prekršaje ne poštujući pravila u prometu. Kako čitav niz takvih prekršaja ne završi u začetku velikom materijalnom štetom odnosno ljudskim žrtvama isti se nakon plaćanja novčanih kazni i eventualno kratkotrajnog zatvora vraćaju jednakom načinu ponašanja, a samo je pitanje momenta kada će svojim nepoštivanjem pravila u prometu prouzročiti prometnu nesreće s teškim posljedicama, posebice u smislu teških tjelesnih ozljeda i usmrćenja. Stoga je izneseno da je jedini način zaštite građana od takvih neodgovornih vozača da im se oduzme motorno vozilo kao sredstvo izvršenja prekršaja odnosno kaznenih djela, a s čime su se suglasili svi članovi Odbora.
Predstavnik predlagatelja se složio s ovim prijedlogom te je istaknuo kako i Prekršajni zakon i Kazneni zakon u svojim odredbama već predviđaju zaštitne mjere (Prekršajni zakon) i sigurnosne mjere (Kazneni zakon) zabrane upravljanja motornim vozilom no ove mjere izriče sud i izvan su nadležnosti policije.
Uz prihvaćanje predmetnog prijedloga od strane ostalih članova Odbora istaknuto je kako je bitno utvrditi koliko imamo takvih povratnika koji kroz kršenje odredbi o sigurnosti prometa na cestama na kraju počine i kaznena djela s teškim posljedicama te je predloženo da se kaznenim odredbama obuhvati ne samo oduzimanje motornog vozila nego i oduzimanje vozačke dozvole.

Nadalje, u raspravi je istaknuto kako nisu jasne izmjene predviđene člankom 8., a odnose se na upravni i inspekcijski nadzor nad radom autoškola i ovlaštenih stručnih organizacija  jer iz odredbe nije vidljivo ima li auto škola mogućnost plaćanjem kazne odmah, smanjiti iznos kazne ili ne. Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je zakonskim prijedlogom predviđen zakonski minimum i maksimum kazne, a na sudu je da uzimanjem u obzir svih relevantnih činjenica odredi kaznu te je time isto izvan nadležnosti policije.
Dio članova Odbora je istaknuo kako su novčane kazne predviđene za pravne ili fizičke osobe obrtnika u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna, ako na vozilu nema propisan broj pločica ili na kojem su te pločice ili međunarodna oznaka postavljene tako da se dobro ne vide ili nisu čitljive, prevelike, posebice zakonski minimum u iznosu od 5.000,00 kn. Neovisno što su ovom odredbom obuhvaćene samo pravne osobe i fizičke osobe obrtnici kazne su drakonske.

Ujedno, nije se napravila jasna distinkcija između osobe kojoj je slučajno otpala pločica ili pločice s vozila od namjernog skidanja pločice ili pločica s vozila. Dio članova Odbora je istaknuo kako bi se trebala napraviti distinkcija kada nedostaje jedna pločica u odnosu kada nedostaju sve propisane pločice, te u slučaju kada nedostaje samo jedna izreći usmenu opomenu,  kao upozorenje, a kada nedostaju obje odnosno sve propisane pločice,  izreći novčanu kaznu.

Samo pojašnjenje predlagatelja da se osoba kojoj je pločica slučajem otpala, na sudu može osloboditi odgovornosti, a da je odredba predviđena za osobe koje su se s namjerom dovele u položaj da nemaju propisan broj pločica, nije zadovoljio dio članova Odbora. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, s 9  glasova „za“, donio sljedeći zaključak:

Predlaže se predlagatelju zakona da svojim amandmanom na predloženi zakonski prijedlog ugradi odredbu o oduzimanju motornog vozila i vozačke dozvole vozačima „recidivistima“ koji kontinuirano čine prekršaje na način da definira tko je „recidivist“ i za koju vrstu prekršaja bi se pristupilo oduzimanju motornog vozila i vozačke dozvole.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno s 9  glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru  da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 23. sjednici, održanoj 5. lipnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu poslovnika Hrvatskoga sabora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, aktom od 23. svibnja 2013. godine.

Odbor je predloženi Prijedlog poslovnika razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, uvodno je obrazložio Prijedlog poslovnika te naglasio kako je pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji stvorilo obvezu  urediti suradnju između Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u području europskih poslova, nadzor Sabora nad djelovanjem Vlade RH u institucijama Europske unije, nadzor nad poštovanjem načela supsidijarnosti, provedbu ovlasti Sabora u skladu s Ugovorom o europskoj uniji i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Također je istaknuo kako se, sukladno članku 80. Ustava republike Hrvatske, poslovnikom uređuje način rada Hrvatskoga sabora i njegovo unutarnje ustrojstvo.
Osim obveze koja je proistekla iz pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, predstavnik predlagatelja se osvrnuo i na izvješća Ustavnog suda RH koja su ukazivala na određene nepravilnosti prilikom izrade pročišćenih tekstova te se i poradi toga nije pristupilo izmjenama i dopunama važećeg Poslovnika nego je predložen novi Prijedlog poslovnika.
Predlagatelj je istaknuo kako se osim odredbi koje se odnose na suradnju između Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske novim poslovnikom želio osuvremeniti rad Sabora te su izbačene odredbe koje su uređivale pitanje dostave narodnih novina svakom zastupniku u pisanom obliku, obvezu objave glasila Sabora u pisanom obliku (koji je zamijenila web stranica Sabora) te dostavu radnih materijala u pisanom obliku, obzirom da je sve nabrojeno dostupno u elektroničkom obliku.

Ujedno, pristupilo se izmjeni odredbi koje su uređivale proceduru predlaganja predsjednika Sabora, što je trenutno uređeno na način da ga predlažu klubovi zastupnika, a do izbora predsjednika Sabora, nije konstituiran Sabor, tako da ne mogu ni postojati klubovi zastupnika. Radi neometanog tijeka prve konstituirajuće sjednice uređeno je privremeno predsjedanje sjednicom Sabora tako da je propisano da u slučaju spriječenosti predsjednika Sabora iz prethodnog saziva, sjednici privremeno predsjeda najstariji prisutni izabrani zastupnik. Također je predviđeno da na konstituirajućoj sjednici predsjednika Sabora i Madatno-imunitetno povjerenstvo predlaže najmanje 1/3 izabranih zastupnika, a ne kao do sada klubovi zastupnika.

Ukinuo se Odbor za europske integracije, a na njegovo mjesto je stupio Odbor za europske poslove koji se sastoji od više članova nego ostali odbori, naime, ima predsjednika, dva potpredsjednika i 14 članova, a još šest članova imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Proširen je i djelokrug Odbora za zakonodavstvo na način da se propisuje kako Odbor „predlaže donošenje i promjenu jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Sabor“ jer nije pravno prihvatljivo zbog jedinstvenosti zakonodavne metodologije, jedinstvene pravne tehnika i terminološke usklađenosti ali i pravne sigurnosti u provedbi propisa  da u Republici Hrvatskoj ne postoje utvrđena obvezna pravila za izradu propisa. Ujedno, proširen je djelokrug Odbora te je predviđeno kako Odbor razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor u pogledu njihove usklađenosti s pravom Europske unije.
 
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da su Prijedlogom poslovnika otklonjene neke nelogičnosti koje su do sada postojale, ali ne do kraja, te da je nedovoljno izmijenjen u cilju poboljšanja efikasnosti rada Hrvatskoga sabora. Posebno je istaknuto da bi trebalo razmotriti mogućnost kako poslovnikom regulirati da težište rasprava bude na radnim tijelima, a ne na plenarnoj sjednici, kako poboljšati uvjete rada zastupnika te unaprijediti rad stručne službe Sabora.

Na Prijedlog poslovnika iznijete su sljedeće primjedbe, mišljenja i prijedlozi: 
- Članak 38. trebalo bi dopuniti novom alinejom kojom se u djelokrug poslova Predsjedništva Sabora i predsjednika klubova zastupnika predviđa  utvrđivanje godišnjeg plana zasjedanja Hrvatskoga sabora (utvrditi dane plenarnog zasjedanja), budući je to praksa parlamenata većine zemalja, a što bi nesumnjivo pridonijelo kvalitetnijem radu zastupnika i Sabora u cjelini.

- Članak  69. stavak 1. potrebno je dopuniti na način da se u djelokrug Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost kao dvije posebne alineje dodaju „kontrolu i nadzor nad radom policije“ te „sigurnosnu politiku Europske unije“, a alineju treću dopunit riječima „informacijsku sigurnost. Također, stavak 2. predmetnog članka izmijeniti na način da Odbor obavlja nadzor nad „sastavnicama sigurnosno-obavještajnog sustava“, a ne samo nad sigurnosno-obavještajnim agencijama, kako je predviđeno važećim Poslovnikom.

- Vezano za dnevni red sjednice trebalo bi regulirati da utvrđeni dnevni red vrijedi za cijeli tjedan zasjedanja i da se u pravilu ne može mijenjati, budući se dopuna dnevnog reda ionako vrši petkom.

- Potrebno je propisati da se bez mišljenja matičnog radnog tijela ni jedna točka dnevnog reda ne može raspraviti na plenarnoj sjednici.

- U članku 119. kada se raspravlja o naknadnom imenovanju pojedinog člana Vlade RH predvidjeti da se na sjednici Sabora provede rasprava po klubovima.

- Jasnije definirati, u članku 154., obvezu Odbora za europske poslove da stajališta Republike Hrvatske prosljeđuje svim radnim tijelima Sabora, a ne samo matičnim radnim tijelima.

- U članku 155., kada se radi o dokumentima Europske unije iz područja sigurnosne politike, Odbor za europske poslove stajališta Vlade RH trebao bi proslijediti i Odboru  za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnosti i Odboru za obranu.

- U članku 174. treba predvidjeti da prijedlog zakona obvezno sadrži izvješće o provedenom postupku (tko je sve sudjelovao u izradi i raspravi o prijedlogu zakona) prije upućivanja u saborsku proceduru.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova, 6 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 3 glasa „suzdržana“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru  sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog poslovnika Hrvatskoga sabora.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenje iznesene u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga poslovnika.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 23. sjednici, održanoj 5. lipnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima, P.Z. 373., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, aktom od 23. svibnja 2013. godine.

Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, uvodno je obrazložio Prijedlog zakona te naglasio kako obveza donošenja ovog zakona proizlazi iz Ustava Republike Hrvatske, a nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije te se njime uređuje suradnja Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima odnosno ovlasti Hrvatskoga sabora u zakonodavnom postupku Europske unije i drugim europskim poslovima. Hrvatski sabor nije izravno zastupljen u institucijama Europske unije, nego će svoj utjecaj na razvoj zakonodavstva na razini Europske unije ostvarivati posredno kroz nadzor nad djelovanjem Vlade RH u institucijama Europske unije na način da će razmatrati stajališta Republike Hrvatske o dokumentima Europske unije i donositi zaključke o njima, raspravljati o izvješćima Vlade RH o održanim sastancima Vijeća Europske unije, raspravljati o stajalištima Republike Hrvatske za sastanke Europskog vijeća i o izvješćima sa sastanaka Europskog vijeća te sudjelovati u postupku predlaganja kandidata Republike Hrvatske za institucije i tijela Europske unije.

U raspravi koja je uslijedila iznesena je načelna primjedba da se s donošenjem ovog zakona dosta kasni i da se donosi u zadnji čas te da se iz zakonskog prijedloga ne vidi  kakva će biti procedura odnosno postupanja od strane Vlade Republike Hrvatske. Također je izneseno da je ovo jedna novina te je teško predvidjeti sve situacije, stoga će se na temelju buduće prakse vjerojatno morat ići na izmjene zakona.

Na Prijedlog zakona iznijete su  sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:

- U čl. 11. Prijedloga zakona potrebno je dopuniti stavak 2. na način da se obveže predsjednika Vlade RH da prije svake sjednice Europskog vijeća pismeno izvijesti Odbor za europske poslove o stajalištu Republike Hrvatske.
- U članku 8. stavku 2. koji propisuje da se sjednica Odbora na kojoj se razmatraju stajališta Republike Hrvatske održava po primitku stajališta republike Hrvatske dodati i „stajališta matičnog radnog tijela“.
- Također, u članku 8. stavak 4. potrebno je predvidjeti situaciju kada su stajališta matičnog odbora i/ili Odbora za europske poslove i/ili Vlade RH različita, na način da konačno stajalište utvrdi Hrvatski sabor na plenarnoj sjednici.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, 7 glasova „za“, 3 „suzdržan“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru  da donese sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima.
2.  Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenje iznesene u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 22. sjednici, održanoj 27. svibnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. 363., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. svibnja 2013. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnica predlagatelja, Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je obrazložila Konačni prijedlog zakona te naglasila kako se pristupilo izmjeni Zakona o strancima radi obveze usklađivanja s direktivama Europske unije. Također je naglasila, da je u pripremi i nova direktiva Europske unije što će rezultirati usklađivanjem Zakona s istom nakon njezinog donošenja.
Predloženim izmjenama propisuju se nove putne isprave za strance, nadležnost za izdavanje putnih isprava za strance, preciznije su definirane schengenske isprave na osnovu kojih se može omogućiti ulazak strancima u Republiku Hrvatsku, detaljnije su razrađene odredbe o odbijanju ulaska odnosno izlaska stranaca iz Republike Hrvatske kao i produljenje vize. Također se kaznene odredbe usklađuju s odredbama Prekršajnog zakona.
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da iz obrazloženja nije vidljivo tko je sve učestvovao u izradi ovog prijedloga zakona, te da nedostaje simulacija i procjena što će se događati nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Nastavno, iz obrazloženja nije razvidno koliko se stranaca trenutno nalazi na području Republike Hrvatske, te koliko ih očekujemo nakon 1. srpnja 2013. Također je istaknuto, da bi bilo potrebno razmotriti i dopunu članka 85. važećeg Zakona te uz sportaše, uključiti  umjetnike  i glazbenike kao izuzetak od pribavljanja potvrde o prijavi rada.
Predstavnica predlagatelja odgovorila je da je nositelj ovog zakonskog prijedloga Ministarstvo unutarnjih poslova te je isti prošao cjelokupnu proceduru i koordinacije Vlade RH. Što se tiče procjene što će se događati nakon 1. srpnja 2013. predstavnica predlagatelja je istaknula kako se mogu dati samo grube procjene zahtjeva za dozvolu boravka obzirom da će se ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska naći u potpuno novoj i nepoznatoj situaciji. Ujedno, istaknula je kako je u prvih pet mjeseci tekuće godine podneseno zahtjeva kao tijekom cijele protekle godine. Vezano za dopunu članka 85. predstavnica predlagatelja je istaknula da će se o tom prijedlogu voditi računa kod sljedećih izmjena Zakona, a koje se očekuju po donošenju nove direktive EU.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno, sa 7 glasova „za“, donio sljedeći zaključak:

Traži se od Ministarstva unutarnjih poslova da do rasprave o Konačnom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, dostavi zastupnicima Hrvatskoga sabora podatke koliko stranaca trenutno boravi u Republici Hrvatskoj, po kojoj osnovi, kao i usporedbu tih podataka s podacima iz prethodne godine.

Odbor je također jednoglasno, sa 7 glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                 prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 22. sjednici, održanoj 27. svibnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o policijskoj suradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. 360., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. svibnja 2013. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja, Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je obrazložio Konačni prijedlog zakona  te istaknuo da se navedenim Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije uspostavlja suvremeniji pravni okvir između dviju država u području policijske suradnje. Posebno je regulirano područje suradnje, način suradnje, zaštita klasificiranih i osobnih podataka čime se na prikladan način uređuju pitanja suradnje u području sprječavanja prijetnji javnom redu i sigurnosti, u području sprječavanja otkrivanja i istrage kaznenih djela te suradnja u  području obrazovanja i osposobljavanja. 
 
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno, sa 7 glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE MAKEDONIJE O POLICIJSKOJ SURADNJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                  prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 22. sjednici, održanoj 27. svibnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. 365., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. svibnja 2013. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnica predlagatelja, Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je obrazložila Konačni prijedlog zakona naglasivši kako je taj zakonski prijedlog dio projekta uvođenja elektroničke osobne iskaznice kojim će se omogućiti naknadna ugradnja elektroničkog nosača podataka,  a koji bi se ugrađivao prilikom prelaska na elektroničku osobnu iskaznicu. U ovoj fazi nova redizajnirana osobna iskaznica sadržavat će i OIB nositelja osobne iskaznice. Time prestaje potreba za nošenjem potvrda o dodijeljenom OIB-u koje je izdala Porezna uprava Ministarstva financija. Novina koja se predviđa ovim zakonskim prijedlogom je i mogućnost da se maloljetnim osobama s prebivalištem u Republici Hrvatskoj izda osobna iskaznica bez obzira na godine života. Također, sukladno Direktivi 2004/38/EZ nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, državljani RH moći će se slobodno kretati po području drugih država članica Europske unije na temelju valjane osobne iskaznice. Predloženim zakonom predlaže se dobna granica od koje se osobna iskaznica izdaje s rokom važenja od 10 godina na način da se ista spusti s 27 na 21 godinu života. Novina predviđena predloženim zakonom odnosi se i na mogućnost da podnositelj zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice može priložiti fotografiju s pokrivalom za glavu ako pokrivalo nosi iz vjerskih ili medicinskih razloga, pod uvjetom da pokrivalo ne prekriva obraze, bradu i čelo.
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da u obrazloženju zakonskog prijedloga nije navedeno što je s drugom fazom uvođenja elektroničke osobne iskaznice, kada će započeti te koliki su troškovi tog projekta. Također je iznesen prijedlog da se u Konačni prijedlog zakona ugradi odredba da se izdavanje osobne iskaznice ne naplaćuje budući je osobna iskaznica identifikacijski dokument kojim se ne ostvaruju nikakva prava. Uz načelno prihvaćanje iznesenog prijedloga istaknuto je kako ne postoji nikakva simulacija što bi za Državni proračun značilo oslobođenje građana od plaćanja troškova izdavanja osobne iskaznice te prijedlog u ovom trenutku nije prihvatljiv.
Predstavnica predlagatelja je odgovorila da je nositelj cijele aktivnosti e-Uprave Vlada republike Hrvatske, a da je izdavanje elektroničke osobne iskaznice samo dio tog projekta te da ne zna kada će započeti druga faza, što ona obuhvaća i koliko će cijeli projekt koštati.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno, sa 7 glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSOBNOJ ISKAZNICI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                  prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na svojoj 21. sjednici, održanoj 23. travnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu nacionalne strategije zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. godine koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka 2013. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja istaknuo je da je temeljem Zakona o zaštiti od požara Vlada Republike Hrvatske podnijela Hrvatskom saboru Prijedlog nacionalne strategije zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. godine, a čiji nacrt je izradila radna skupina imenovana od predstavnika Državne uprava za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatske vatrogasne zajednice i drugih nadležnih tijela.

Nadalje je istaknuo da Strategija sadrži opis i analizu postojećeg stanja protupožarne zaštite, pravni okvir, međunarodne obveze, glavne ciljeve i prioritete, provedbene mjere i nositelje aktivnosti, nositelje aktivnosti i koordinatore provedbe Strategije i Statističke pokazatelje požara za razdoblje 2002.-2011.

Posebno je istaknuo glavne ciljeve i prioritete, a to je smanjiti broj nastalih požara i broj stradalih osoba, kao i materijalnu štetu uslijed posrednog i neposrednog djelovanja požara, te unaprijediti sustav vatrogastva i redefinirati status vatrogasaca. Da bi se postigli zadani ciljevi, potrebno je dovršiti usklađivanje zakonske regulative iz područja preventive sa pravnom stečevinom Europske unije, zakonskim odredbama osigurati financiranje protupožarne zaštite, osposobiti i educirati stručne kadrove za preventivno provođenje protupožarne zaštite, kao i operativno djelovanje, ustrojiti jedinstvenu službu vatrogastva na čelu sa državnim tijelom zaduženim za vatrogastvo sa jasno postavljenom linijom zapovijedanja, financiranja, školovanja i stručnog osposobljavanja, izraditi metodologiju za određivanje broja i vrsta vatrogasaca u vatrogasnoj postrojbi u gospodarstvu i u jedinicama lokalne samouprave.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da se sredstva u iznosu od 5% koja se izdvajaju iz proračuna jedinica lokalne samouprave nisu dovoljna, a niti se koriste racionalno, te je potrebno ustrojiti jedinstvenu službu vatrogastva. Istaknuto je također, da planovi zaštite od požara moraju biti usklađeni i jasno definirani jer više nisu u skladu sa realnim stanjem na terenu. Iako je Strategija metodološki prihvatljiva, istaknuto je da Strategiji nedostaje kvalitetna analiza postojećeg stanja, kao i detaljan provedbeni plan sa jasno definiranim rokovima i nositeljima. Kod ustrojavanja vježbališnog centra treba voditi računa da se sustavno obrazuju sve službe koje sudjeluju u rizičnim situacijama, a ne samo vatrogasne postrojbe. Također je istaknuto da nije jasno tko će biti uključen u Regionalni centar za šumske požare za države jugoistočne Europe (JIE). Istaknuto je da je predložena Strategija više sustav želja, a ne operativan plan po kojem bi se moglo raditi. Naglašeno je, da nismo donijeli nove zakone o vatrogastvu, o civilnoj zaštiti, zaštiti od požara i zaštiti i spašavanju, pa bi se lako moglo dogoditi da Strategija, bude u koliziji sa zakonima koji će se donijeti.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, i 4 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

NACIONALNU STRATEGIJU ZAŠTITE OD POŽARA
ZA RAZDOBLJE OD 2013. DO 2022. GODINE

te predlaže Hrvatskom saboru da donese i sljedeći

ZAKLJUČAK

obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da do konca 2014. godine, a nakon donošenja Zakona o civilnoj zaštiti, Zakona o vatrogastvu, Zakona o zaštiti od požara i Zakona o zaštiti i spašavanju, izradi Strategiju zaštite od požara s planom realizacije.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na svojoj 21. sjednici, održanoj 23. travnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o kritičnim infrastrukturama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 324. koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka 2013. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio prijedlog zakona te istaknuo da se ovim Zakonom u zakonodavstvu Republike Hrvatske preuzima pravna stečevina Europske unije o identifikaciji i određivanju europskih kritičnih infrastruktura i procjeni potrebe za unapređenje njihove zaštite. Kako kritične infrastrukture u Republici Hrvatskoj nisu definirane, niti je procijenjena potreba njihove zaštite i osiguranja kontinuiranog djelovanja u Republici Hrvatskoj u svim, a osobito u izvanrednim situacijama, ovim Zakonom stvorit će se normativni okvir za definiranje kritičnih infrastruktura čime će se podići razina sigurnosti djelovanja kritičnih infrastruktura.

U raspravi koja je uslijedila istaknuta je primjedba da će za realizaciju ovoga Zakona biti potrebna dodatna financijska sredstva. Također je istaknuto da u Zakonu nigdje nije predviđen parlamentarni nadzor nad brojem nacionalnih kritičnih infrastruktura po sektoru i njihovoj kritičnosti, te provedbi mjera zaštite kritičnih infrastruktura, kao ni da nije definirano tko vrši nadzor nad zaštitom klasificiranih podataka.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o kritičnim infrastrukturama

uz sljedeći AMANDMAN na članak 6. stavak 2.

U članku 6. u stavku 2. iza riječi: „Vladi Republike Hrvatske“, dodaju se riječi: „i odboru Hrvatskoga sabora nadležnog za nacionalnu sigurnost,“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 20. sjednici, održanoj 12. ožujka 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Europske unije o sudjelovanju Republike Hrvatske u radu Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. 300., koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2013. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja, Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je obrazložio prijedlog zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE UNIJE O SUDJELOVANJU REPUBLIKE HRVATSKE U RADU
EUROPSKOG CENTRA ZA PRAĆENJE DROGA I OVISNOSTI O DROGAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                  prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 20. sjednici, održanoj 12. ožujka 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske, P. Z. 254., koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Klub zastupnika Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje, aktom od 23. siječnja 2013. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja, Kluba zastupnika Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje, Josip Salapić, uvodno je  obrazložio Prijedlog zakona te istaknuo da ograničenjem da ista osoba ne može biti birana više od dva puta uzastopce za ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije što predstavlja veliki demokratski iskorak i onemogućava zlouporabu sustava na štetu hrvatskih građana i njihovih Ustavom i međunarodnim ugovorima zajamčenih ljudskih prava.
U raspravi koja je uslijedila pozdravljena je namjera predlagatelja, ali je istaknuto kako za takvu izmjenu Zakona nema potrebe budući je praksa pokazala da ni jedna osoba do sada nije bila ravnatelj SOA-e više od dva mandata. Pogotovo zato nema razloga budući se ravnatelj SOA-e imenuje temeljem dogovora Predsjednika Republike i predsjednika Vlade. Također je istaknuto da bi bilo potrebno prići cjelovitijoj izmijeni Zakona budući se Zakon pokazao u nekim dijelovima manjkav i nejasan.

Nakon provedene rasprave, Odbor većinom glasova, nije podržao Prijedlog zakona o dopuni zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske jer su za Prijedlog zakona glasovala 3 člana Odbora, a 6 članova Odbora je glasovalo  protiv.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                          prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 20. sjednici, održanoj 12. ožujka 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske o radu Dunavskog policijsko-sigurnosnog koordinacijskog centra, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. 294., koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2013. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja, Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je obrazložio Konačni prijedlog zakona te posebno istaknuo da je cilj suradnje unaprjeđenje policijske suradnje u području Dunava, kroz obavljanje poslova riječne policije, granične policije, policije za strance, suradnje carinskih uprava i suradnje u upravljanju katastrofama između ugovornih stranaka, zbog čega postoji potreba da se djelovanje na ovom području uređuju dvostranim međunarodnim ugovorom.  
 
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da je dobro da se Republika Hrvatska uključuju u podunavske asocijacije. Postavljeno je pitanje da li se ovaj Sporazum odnosi na razmjenu podataka kojima raspolažu sigurnosne službe, na što je predstavnik predlagatelja odgovorio kako se radi isključivo o policijskoj suradnji koja ne obuhvaća podatke kojima raspolažu sigurnosne agencije. Ukazano je na nedorečenost Sporazuma, te postavljeno pitanje, koje se informacije razmjenjuju, tko je korisnik zajedničkih informacija (obje potpisnice ili samo mađarska strana), u kojem obujmu i iz kojih razloga se koriste, tko ima pravo vršiti daljnju distribuciju tih podataka, što je s osobnim podacima (npr. podacima o počiniteljima određenih kaznenih djela) koji se protekom određenog vremena brišu iz nacionalnih baza podataka, da li se onda brišu iz baza podataka koje je ustrojio Centar te kakva je zaštita informacija, obzirom da će to u velikom dijelu biti osobni podaci hrvatskih državljana.
Predstavnik predlagatelja je odgovorio da u pogledu razmjene i zaštite informacija vrijede pravila razmjene koja su usvojena u Europskoj uniji te se svaka razmjena podataka policije, ujedno, temelji i na točno utvrđenim pravilima Interpola.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova, s 8 glasova „za“, i 1 „suzdržan“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE MAĐARSKE O RADU DUNAVSKOG POLICIJSKO-SIGURNOSNOG KOORDINACIJSKOG CENTRA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                  prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 18. sjednici, održanoj 11. prosinca 2012. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o prebivalištu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2012. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravljao o podnesenom prijedlogu kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, Ministarstva unutarnjih poslova, gosp. Vladimir Nemec pomoćnik ministra, uvodno je iznio primjedbe, mišljenja i prijedloge izražene u prvom čitanju koje je predlagatelj ugradio u Konačni prijedlog zakona.

Sukladno stajalištu ustavno-pravnih stručnjaka a vezano uz odredbu čl. 45. Ustava Republike Hrvatske promijenjen je naziv zakona te je umjesto Prijedloga zakona o boravištu, naziv izmijenjen u Konačni prijedlog zakona o prebivalištu.

Brisan je voljni element odnosno namjera građanina o trajnosti boravka u nekom mjestu te će se trajnost ili privremenost boravljenja u nekom mjestu procjenjivati temeljem drugih objektivnih činjenica ili okolnosti koje ukazuju da se osoba u neko mjestu trajno nastanila odnosno da privremeno boravi. Također je dodana odredba prema kojoj se obveza prijave privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske koji će potrajati duže od jedne godine oslobođeni državni službenici koji se po službenoj dužnosti u ime Republike Hrvatske upućuju na rad u inozemstvo kao i članovi njihovih obitelji.

Uz mogućnost utvrđivanja prebivališta beskućnicima, kada nemaju prebivalište i nemaju uvjete za prijavu, na adresama ustanova socijalne skrbi ili drugih pružatelja usluga smještaja, ugrađena je primjedba vezana uz pravo izjavljivanja žalbe Povjerenstvu za žalbe koje imenuje Vlada RH, u slučaju kada rješenjem nije zadovoljna bilo koja strana. Naime, ukazalo se u raspravi kako Povjerenstvo za žalbu nije javnopravno tijelo u smislu odredbi Zakona o općem upravnom postupku te ne može postupati kao drugostupanjsko tijelo, te je kao i u drugim situacijama kada nema mogućnosti izjavljivanja žalbe ugrađena odredba da se pokreće upravni spor.

Nastavno, ugrađena je primjedba u slučaju kada osoba prijavljuje prebivalište ili boravište ili promjenu adrese stanovanja kod druge osobe odnosno stanodavca. Utvrđeno je kako mora pribaviti i suglasnost stanodavca za prijavu. Situacija u kojoj stanodavac daje osobi stan na korištenje nije garancija da će ta osoba stvarno prijaviti prebivalište ili boravište te se obvezuje stanodavac da u roku utvrđenom zakonom podnese policijskoj upravi podatke o osobi kojoj je stan dao na korištenje.

Za osobe koje se privremeno nalaze izvan RH, a neće se po službenoj dužnosti odjavljivati iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu propisano je kako o razlozima privremenog odlaska trebaju priložiti odgovarajuću dokumentaciju.

Konačnim prijedlogom zakona pojam „brisanje“, a odnosi se na osobe kojima se briše prijava prebivališta u zbirci podataka o prebivalištu i boravištu, uvodi se pojam „odjava po službenoj dužnosti“. Osobni podaci osoba ostat će i dalje evidentirani u zbirci podataka o prebivalištu i boravištu, ali od dana odjave po službenoj dužnosti, osoba više neće imati prebivalište na području RH.

Predstavnik predlagatelja je naveo i druge primjedbe i prijedloge koji su ugrađeni u Konačni prijedlog zakona.

Nastavno je iznio prijedloge i mišljenja koji su dani u prvom čitanju, a koje predlagatelj nije prihvatio.

U raspravi su iznesena oprečna stajališta. S jedne strane ukazalo se kako je, u odnosu na državljane Republike Hrvatske koji imaju dvojno državljanstvo i državljane Republike Hrvatske koji dugi niz godina žive u inozemstvu, Konačni prijedlog zakona diskriminacijski. Istaknuto je kako će se zbog propisanih pretpostavki za prijavu prebivališta te situacije pod kojima se isto odjavljuje, bilo osobno ili po službenoj dužnosti, velik broj državljana Republike Hrvatske dovesti u situaciju u kojoj neće moći prijaviti prebivalište u Republici Hrvatskoj ili će im se ono odjaviti što će se reflektirati i na mogućnost ostvarivanja biračkog prava.

Protivno tome, izneseno je kako zakon ni u kom slučaju nije diskriminacijski nego „uvodi red“ u dijelu koji do sada nije bio uređen. Državljani Republike Hrvatske će se morati odlučiti gdje će imati prebivalište te posebice oni s dvojnim državljanstvom gdje će trajno živjeti i imati prebivalište te ostvarivati ostala prava koja proizlaze iz toga.

Nakon provedene rasprave, Odbor je, većinom glasova, s 6 glasova „za“ i 4 „protiv“, odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

ZAKON O PREBIVALIŠTU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 17. sjednici, održanoj 29. studenog 2012. godine, raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana humanitarnog razminiravanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2012. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravljao o podnesenom Izvješću kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je iznio kako je u Republici Hrvatskoj na dan 01.01.2011. utvrđeno 815,3 km² minski sumnjivog područja i 6,9 km² područja isključivo zagađenog neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Planirana financijska sredstva za 2011. godinu iznosila su 299.714.000,00 kn, od čega za poslove humanitarnog razminiravanja 246.501.000,00 kn. Sredstva za provođenje humanitarnog razminiranja u većem dijelu, 62,4%, predviđena su u Državnom proračunu. Pravne osobe, odnosno investitori sudjelovali su u investiranju u razminiravanje s 31,3%, od čega na tvrtku Hrvatske šume d.o.o. otpada 94%, dok su donacije u ukupnom iznosu sudjelovale s 5,8%, a Europska komisija unutar predpristupnih fondova s 0,5%. Tijekom 2011. godine u Republici Hrvatskoj ukupno je razminirana površina veličine 27.665.260 m². U strukturi razminiranog područja prevladava poljoprivredno zemljište, najviše oranice, šumsko zemljište I. reda, livade i pašnjaci te makija i krš. Od ukupno ugovorenih poslova razminiravanja u 2011. godini, 32% se odnosi na prioritete vezane uz sigurnost, 65,7% vezane uz socio-ekonomski razvoj, a 2,3% na ekološke prioritete. Tijekom ostvarenja na projektima na kojima je proveden stručni nadzor nad obavljenim poslovima pretraživanja i/ili razminiravanja pronađeno je i uništeno 1 995 protupješačkih mina, 2 421 protuoklopna mina i 10 479 komada neeksplodiranih ubojitih sredstva.

Predstavnica predlagatelja, Ministarstva obrane, uvodno je iznijela, za dio Izvješća koji se odnosi na provedbu Plana humanitarnog razminiravanja vojnih objekata Oružanih snaga Republike Hrvatske i utrošenim financijskim sredstvima za 2011. godinu, da je razminiravanje vojnih objekata u 2011. godini provedeno sukladno Zakonu o humanitarnom razminiranju, a na osnovu Plana razminiravanja vojnih objekata za 2011. godinu. Plan razminiravanja vojnih objekata za 2011. godinu nije u cijelosti realiziran zbog izvanrednog događaja veznog za vojno-skladišni kompleks „Pađane“. Razminiravanje je provodila pionirska bojna inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu, Hrvatske kopnene vojske „Fran Krsto Frankopan“, koja je jedina postrojba OSRH namjenski opremljena i stručno osposobljena za izvođenje radova humanitarnog razminiravanja. Proveden je pirotehnički pregled površine 13 553 208 m², razminirano je 43 208 m² minsko sumnjivih površina te je pronađeno, uklonjeno i uništeno 317 komada neeksplodiranih ubojitih sredstava. Izravni troškovi postrojbe iznose 536.231,14 kuna a financiranje je vršeno iz sredstava Državnog proračuna RH s razdjela Ministarstva obrane. Tijekom provedbe razminiravanja vojnih objekata u 2011. godini nije se dogodio ni jedan izvanredan događaj, a nije bilo ni incidenata na razminiranim i pregledanim površinama tijekom njihove kasnije uporabe.

Nakon uvodnih izlaganja, u raspravi je naglašeno, kako bi u Izvješću trebalo navesti vrijeme za koje će se područje Republike Hrvatske očistiti od minskoeksplozivnih sredstava i neeksplodiranih ubojitih sredstava jer je to osnovni interes javnosti. U svezi koordinacije tijela javne vlasti u procesu razminiranja primijećeno je kako se ne navodi suradnja s DORH-om po pitanju procesuiranja osoba odgovornih za postavljanje mina tijekom agresije na Republiku Hrvatsku te suradnja sa sigurnosnim agencijama u svezi pronalaženja planova minskih polja i saznanja o odgovornima za isto te s Ministarstvom obrane.

Nadalje, u svezi međunarodne suradnje, osim suradnje ostvarene na konferencijama i edukacijama, u Izvješću se dostatno ne navodi iskustvo, znanje i kvaliteta pravnih osoba koje provode postupak humanitarnog razminiravanja u Republici Hrvatskoj te je li s istima moguće konkurirati u ekonomskom smislu izvan Republike Hrvatske u zemljama koje imaju minski problem.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „za“, odlučio Hrvatskome saboru predložiti da se donese sljedeći

Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA HUMANITARNOG RAZMINIRAVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2011. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 15. sjednici, održanoj 14. studenog 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o policiji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. listopada 2012. godine, uz prijedlog da se predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Prijedlog zakona te je istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona predlaže izmjena odredbe čl.128. Zakona o policiji, kojom se odgađa stupanje na snagu odredbi čl.21. stavka 1. 2. i 3. Zakona o policiji, na način da stupaju na snagu 1. siječnja 2015. godine, a ne kako je to određeno odredbom čl.128. Zakona, 1. siječnja 2013. godine. Navedenim odredbama propisano je pravo na neto iznos otpremnine policijskom službeniku kojem prestaje služba radi stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, policijskom službeniku kojem, sukladno posebnom propisu, prestaje državna služba radi stjecanja prava na starosnu mirovinu te policijskom službeniku kojem, sukladno posebnom propisu, prestaje državna služba radi stjecanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu. Navedena izmjena predlaže se radi racionalizacije troškova i potrebnih financijskih ušteda.

Predstavnik predlagatelja nadalje je istaknuo da se navedena izmjena predlaže radi racionalizacije troškova i potrebnih financijskih ušteda, jer prema procijenjenom broju djelatnika koji su predviđeni za odlazak u mirovinu u 2013. godini, a to je 500 djelatnika, prema dosadašnjem načinu izračuna otpremnine, bruto iznos za njihove otpremnine iznosio bi 7.250.000,00 kuna. Primjenom odredbe članka 21. važećeg Zakona, za 500 djelatnika bilo bi potrebno osigurati iznos od 63.500.000,00 kuna, što je osam puta više u odnosu na sadašnji način obračuna. Također, propisani način utvrđivanja iznosa otpremnina mogao bi potaknuti znatan broj djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova na odlazak u mirovinu, što bi izazvalo još veće financijske obveze za koje Ministarstvo unutarnjih poslova nema osigurana financijska sredstva.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je mišljenje da nema razloga za donošenje Zakona po hitnom postupku, te da su se sredstva trebala osigurati uštedama na drugim stavkama.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova za, 3 glasa protiv) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O POLICIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 11. sjednici, održanoj 18. rujna 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o boravištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. srpnja 2012. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja posebno je istaknuo da je intencija predloženog Zakonom o boravištu ukloniti manjkavosti i poteškoće koje su nastale u primjeni važećeg Zakona, a evidenciju o prebivalištu i boravištu građana uskladiti u što većoj mjeri sa stvarnim stanjem. Napušta se termin prebivalište, a uvodi termini trajno i privremeno boravište.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto da je dobra namjera predlagatelja da se konačno razriješi problem popisa birača. Postavljeno je pitanje o broju osoba koje se neće brisati iz evidencije o trajnom i privremenom boravištu jer su obuhvaćene programom obnove ili stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im još nije obnovljena, vraćena ili nisu na drugi način zbrinute u RH. Nepoznat broj osoba koje neće biti brisane iz zbirke podataka o boravištu, te ovakav prijedlog zakona, je diskriminacijski jer nije vremenski odredio trajanje iznimke za tu kategoriju građana. Osim toga, predlagatelj nije definirao kako će se odrediti mjesto i status boravišta za građane koji očito nemaju stvarnu adresu u Republici Hrvatskoj, a ostat će upisani u zbirku podataka o boravištu.

Kako je jedan od glavnih motiva za donošenje ovog zakona uvođenje reda u biračke popise, istaknuto je da bi bilo potrebno ovaj zakonski prijedlog raspraviti zajedno s izbornim zakonima. Odredbe o privremenom boravištu uskraćuju pravo dijelu državljana Republike Hrvatske glasovanje u Republici Hrvatskoj i ostvarenje temeljnog Ustavnog prava birati i biti biran.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova 7 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o boravištu.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 11. sjednici, održanoj 18. rujna 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Makedonije o izručenju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. kolovoza 2012. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio prijedlog zakona.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Makedonije o izručenju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                  Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 9. sjednici, održanoj 09. srpnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Republike Albanije o uzajamnoj pomoći u slučaju katastrofa i velikih nesreća, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. srpnja 2012. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Prijedlog zakona te je istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona potvrđuje Sporazum, kojim se na prikladan način uređuju pitanja suradnje i uzajamnog pružanja pomoći u katastrofama na državnom području ugovornih stranaka, uvjeti suradnje u prevenciji katastrofa, te ostali oblici suradnje na tom području.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VIJEĆA MINISTARA REPUBLIKE ALBANIJE O UZAJAMNOJ POMOĆI U SLUČAJU KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 9. sjednici, održanoj 09. srpnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o predaji i prihvatu osoba kojih je boravak nezakonit, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. srpnja 2012. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Prijedlog zakona te je istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke, čime se uspostavlja međunarodni okvir za ostvarivanje suradnje dviju država u području sprječavanja nezakonitog kretanja osoba.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE O PREDAJI I PRIHVATU OSOBA KOJIH JE BORAVAK NEZAKONIT

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 8. sjednici, održanoj 04. srpnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o tajnosti podataka, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2012. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Prijedlog zakona te je istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona omogućuje pristup klasificiranim podacima bez certifikata, državnim dužnosnicima određenim odredbama Zakona o sustavu državne uprave, a u okviru obavljanja poslova iz njihovog djelokruga. Posebno je istaknuo da su navedene osobe dužne prije pristupanja klasificiranim podacima potpisati izjavu Uredu vijeća za nacionalnu sigurnost kojom potvrđuju da su upoznate s odredbama Zakona o tajnosti podataka kao i drugih propisa kojima se uređuje zaštita klasificiranim podacima. Ujedno, ovim izmjenama usklađuje se Zakon o tajnosti podataka sa Zakonom o sustavu državne uprave.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova za, 2 glasa protiv) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da donese

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O TAJNOSTI PODATAKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Izvješće Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosnim provjerama, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 116.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 8. sjednici, održanoj 04. srpnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosnim provjerama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2012. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Prijedlog zakona te je istaknuo da se u odnosu na  postojeće zakonsko rješenje, ovim izmjenama Zakona, za osobe izabrane na dužnost i imenovane od Vlade Republike Hrvatske, a na zahtjev čelnika tijela, umjesto sigurnosne provjere za pristup klasificiranim podacima prvog stupnja provodi sigurnosna provjera trećeg stupnja. Razlozi za ovakve izmjene zakona su u činjenici da prema važećem Zakonu, osobe koje su izabrane na dužnost ili imenovane od Vlade Republike Hrvatske, naknadno budu sigurnosno provjerene od strane SOA-e, prema metodologiji za sigurnosnu provjeru prvog stupnja, te u činjenici da se radi o nesrazmjerno velikom broju osoba što opterećuje sustav i smanjuje efikasnost SOA-e na drugim zadaćama.

Predstavnik predlagatelja također je istaknuo, da se ovim izmjenama usklađuju odredbe Zakona o sigurnosnim provjerama sa odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave.

U raspravi koja je uslijedila, izneseno je mišljenje da se ovim izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosnim provjerama smanjuju sigurnosni standardi,  te je postavljeno pitanje da li su predložena rješenja u koliziji sa međunarodnim ugovorima i standardima NATO-a i Europske unije, a vezano za pristup njihovim klasificiranim podacima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova za, 2 glasa protiv) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSNIM PROVJERAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 5. sjednici, održanoj 9. svibnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oružju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja u svom uvodnom izlaganju posebno je istaknuo da ovaj Prijedlog zakona predstavlja usklađivanje sa aktima Europske unije, direktivom Vijeća 91/477/EEZ i direktivom Vijeća 2008/51/EZ. Izmjene koje se predlažu odnose se na mogućnost nabavke streljiva uz predočenje važećeg oružnog lista, na pitanje zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja i obvezu dostave novog uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a to uvjerenje ne smije biti starije od tri mjeseca. Nadalje, predlaže se ograničenje broja komada oružja i streljiva koji se mogu prenositi preko državne granice u svrhu lova. Posebno se regulira izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti osposobljavanja građana za pravilnu uporabu vatrenog oružja. Uvodi se i novi pojam „posrednik u prometu oružja“ te se propisuju uvjeti koje mora ispunjavati fizička ili pravna osoba za obavljanje poslova posredovanja u prometu oružja. Uz navedeno predložene izmjene i dopunu donosi novine u dijelu u kojem se normira materija ispitivanja i obilježavanja žigom vatrenog oružja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je ovaj Prijedlog zakona već raspravljen u prvom čitanju u prošlom sazivu Hrvatskoga sabora.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje smanjenja kontrole nabave streljiva na što je predstavnik predlagatelja istaknu kako je uvedena veća kontrola izdavanja dozvola za oružje, te se na taj način ne smanjuje ni kontrola nabavke streljiva.

Vezano za pitanje ispitivanja i obilježavanja žigom vatrenog oružja i obvezu vlasnika vatrenog oružja da isto izvrše do ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, ukazano je da će to izazvati dodatne troškove vlasnicima vatrenog oružja. Iz tog razloga Odbor je jednoglasno zaključio da predloži ministru unutarnjih poslova da kod izrade provedbenih akata iz članka 58. stavka 2. ovoga Prijedloga zakona, omogući da se rok za ispitivanje i obilježavanje žigom vatrenog oružja za postojeće vlasnike oružja vremenski uskladi sa važenjem postojećih oružnih listova, što znači da bi obveza ispitivanja i obilježavanja žigom vatrenog oružja bila do isteka važenja postojećeg oružnog lista.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o oružju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 5. sjednici, održanoj 9. svibnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske o borbi protiv kriminala i o sigurnosnim pitanjima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio prijedlog zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske o borbi protiv kriminala i o sigurnosnim pitanjima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 5. sjednici, održanoj 9. svibnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kazakstan o suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala, nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, terorizma i drugih oblika kaznenih djela, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio prijedlog zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kazakstan o suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala, nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, terorizma i drugih oblika kaznenih djela

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 4. sjednici, održanoj 17. travnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. ožujka 2012. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, ministar unutarnjih poslova istaknuto je da ovaj Prijedlog zakona predstavlja usklađivanje s Odlukom Ustavnog suda RH od 6. srpnja 2011. godine kojom je ukinut članak 1. stavci 3. i 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju („NN“, br. 150/05.). Ujedno je naglašeno da se ovim Prijedlogom zakona nastojalo pomiriti pravo građana na javno okupljanje i mirne prosvjede i zaštitu osoba, objekata i imovine na Trgu sv. Marka. Upravo iz tih razloga predlažu se ograničenja u pogledu broja sudionika , prostora za javno okupljanje i vremenskog ograničenja, a imajući u vidu da je Trg sv. Marka svojim oblikom i prostornim položajem neprikladno mjesto za održavanje skupova i obavljanje poslova zaštite osoba, objekata i imovine. Tim ograničenjima šalje se poruka organizatorima koji su odgovorni za red i sigurnost, da Trg sv. Marka nije prikladan za masovnija okupljanja.

U raspravi koja je uslijedila izražena je bojazan da je zakon tehnički neprovediv, da prostor od 10 metara od objekata u kojima su sjedišta državnih institucija nije dostatno sa sigurnosnog aspekta. Također je istaknuto da bi trebalo razmotriti mogućnost da li broj učesnika skupa ograničiti na 1500 ili isto ostaviti slobodnoj prosudbi policije. Također je istaknuto da bi trebalo do drugog čitanja bolje uskladiti pravo na slobodno okupljanje i prosvjede sa nesmetanim funkcioniranjem državnih institucija

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (pet glasova „ZA“ i tri glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 4. sjednici, održanoj 17. travnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Bugarske o policijskoj suradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. ožujka 2012. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio prijedlog zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Bugarske o policijskoj suradnji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 4. sjednici održanoj 17. travnja 2012. godine, raspravio je Izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2011. godini, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio ministar unutarnjih poslova, aktom od 12. ožujka 2012. godine.

Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju, ministar unutarnjih poslova obrazložio je Izvješće te istaknuo da je cilj ovog Izvješća ukazati na trendove vezane za kriminalitet i kažnjiva ponašanja. U 2011. godini policija je bila usmjerena na četiri posebna cilja: poboljšati sprječavanje i suzbijanje kažnjivih ponašanja, poboljšati suzbijanje kriminaliteta, povećati sigurnost prometa na cestama i jačati sigurnost na državnoj granici, u zračnom prometu i plovidbi. Ukupan broj prekršaja iz djelokruga policije ( izuzev prekršaja u prometu i na državnoj granici ) za 4,3 posto je viši nego u prethodnoj godini. Također je istaknuo da strukturu kriminaliteta u 2011. godini čine: opći kriminalitet 76,7%, kriminalitet droga 10,3%, gospodarski kriminalitet 9,7%, organizirani kriminalitet 0,9%, kriminalitet od posebnog sigurnosnog značaja 1,1% i kriminalitet u prometu 1,3%. Ministar je istaknuo kako je u 2011. godini bilo više požara za 98,6% kao i izgorjelih površina i materijalnih šteta.

U daljnjoj raspravi članica Odbora je zamolila da se u budućem Izvješću ministra istakne i rodna statistika zaposlenika MUP-a. Također je predloženo da se u statistici izražavanja kriminaliteta izrazi koliko je kompjuterskog kriminaliteta bilo od strane naših državljana, a koliko od strane stranih državljana u Republici Hrvatskoj, te da se posebno iskažu podaci o djelima iz područja informacijske sigurnosti i objave zaštićenih podataka.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2011. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof.dr.sc.Miroslav Tuđman , predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman