Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 60. sjednici, održanoj 22. rujna 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 920., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2015. godine.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona stvaraju dodatni materijalni i drugi uvjeti nužni za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) i njezin razvoj. Ujedno, olakšala bi se suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim zainteresiranim adresatima koji imaju interes od djelatnosti koje obavlja HGSS.
Dodatno bi se uredila zaštita ljudskih života u planinama i na nepristupačnim područjima i u drugim izvanrednim okolnostima te propisala mogućnost zaustavljanja radnji koje predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi te mogu prouzročiti štetu na imovini i prirodi.
Nadalje, proširile bi se ovlasti HGSS-a koje se odnose na izradu zapisnika koji ima svojstvo javne isprave, izvještavanje nadležnih tijela, provedbu obuke za pripadnike HGSS-a radi pružanja prve pomoći na nepristupačnim terenima i obuka za nadzornika prirode, te mogućnost da se HGSS pojavi u ulozi ovlaštenog tužitelja u prekršajnom postupku za prekršaje u području njenih javnih ovlasti propisanih ovim Zakonom.
Također se dodaje novi izvor financiranja za obavljanje redovne djelatnosti i financiranje operativne sposobnosti HGSS-a, od igara na sreću u skladu s posebnim propisima.
U raspravi je ukazano da je HGSS definirana kao dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga javnog značaja, no, obzirom na ovlasti koje joj se daju ovim Prijedlogom zakona, kao npr. mogućnost izrade zapisnika koji ima svojstvo javne isprave, mogućnost da nastupa u prekršajnom postupku kao ovlašteni tužitelj i sl., postoji potreba da se HGSS nanovo definira u skladu s javnim ovlastima koje dobiva.
Izneseno je mišljenje da su troškovi HGSS-a veliki, a ujedno je i postavljeno pitanje do kada će se sve situacije financirati iz proračunskih sredstava bilo državnog ili područnog (regionalnog) odnosno lokalnog ranga. Naime, iz godine u godinu se pojavljuju iste slike neodgovornih osoba koje izlažu sebe i svoje bližnje neposrednim opasnostima odlaskom u planine i u nepristupačna područja, a da nisu adekvatno opremljeni (neprikladna odjeća, obuća, bez vode, osnovnog poznavanja prostora u koji se upućuju i sl.). HGSS u tim slučajevima, kao i u ostalim slučajevima kada se ljudi nađu u neposrednoj opasnosti koji nisu izazvali svojim ponašanjem postupa jednako, pokušava pružiti pomoć, a na kraju trošak snosi država. Trebalo bi kategorizirati situaciju u kojima će trošak u potpunosti snositi država, te one situacije u kojima će u dijelu troška participirati drugi pravni subjekti.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 7 glasova „ZA“,odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOJ GORSKOJ SLUŽBI SPAŠAVANJA
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman