Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 50. sjednici, održanoj 26. veljače 2015.godine,  raspravljao je o Prijedlogu zakona o sustavu civilne zaštite, prvo čitanje, P. Z. E. br. 796. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. veljače  2015. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja istaknuo je se ovim prijedlogom zakona na cjelovit način uređuje sustav civilne zaštite te isto predstavlja reformu postojećeg sustava zaštite i spašavanja čime se nastavlja ranije započeta decentralizacija sustava. Donošenjem ovog Zakona smanjio bi se broj zapovjednih i koordinativnih tijela u sustavu civilne zaštite, uredile ovlasti lokalnih, područnih i državnih razina sustava te uredile nadležnosti i odnosi između razina sustava, riješiti pitanje popunjavanja tijela i postrojbi civilne zaštite te time civilnu zaštitu u velikoj mjeri decentralizirati po pitanju operativnih nadležnosti i financiranja. Posebno je istaknuo mogućnost udruživanja jedinica lokalne samouprave na temelju posebnih sporazuma kako bi zajednički organizirali obavljanje poslova civilne zaštite iz svoga djelokruga, čime bi se smanjili troškovi.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje da li će se morati ustrojiti novo tijelo državne uprave koje bi obavljalo poslove civilne zaštite na što je predlagatelj odgovorio da će te poslove obavljati Državna uprava za zaštitu i spašavanje, neovisno o mogućoj promjeni naziva tijela. Nadalje, postavljeno je pitanje svrhe donošenja pravilnika o zemljopisno obavijesnom sustavu središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite, odnosno stvaranja novog sustava obzirom da postoji GIS sustav kojim se koriste tijela nadležna za vođenje poslova prostornog uređenja. Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako nemaju iste podatke odnosno da je GIS sustav podloga na koju oni nadograđuju „svoje podatke“ odnosno podatke koje GIS sustav nema, a njima su potrebni. Obzirom da će se u taj sustav ugraditi i klasificirani podaci, potrebno je pravilnikom urediti postupanje s podacima iz zemljopisno obavijesnog sustava.

U raspravi je istaknuto da nije dobro da je središnje tijelo državne uprave za poslove civilne zaštite  ujedno i upravno i operativno tijelo, jer to podrazumijeva da tijelo koje ti daje naloge ujedno je tijelo koje vrši nadzor i izriče kazne. Izneseno je stajalište da bi se te funkcije trebale razdvojiti jer je sa stajališta sigurnosti logično da inspekcijsko tijelo bude izvan upravnog tijela. Izraženo je i stajalište da je nejasno tko formira specijalističke i intervencijske postrojbe te tko ih financira. Predstavnik predlagatelja je pojasnio da jedinice lokalne samouprave donose procjenu rizika te nakon toga procjenjuju koje postrojbe su im potrebne. Temeljem važećeg Zakona jedinice lokalne samouprave moraju osnovati specijalističke postrojbe predviđene u Zakonu neovisno o tome jesu li iste potrebne jedinici lokalne samouprave ili ne. Po novom zakonu jedinice lokalne samouprave bi bile u mogućnosti ako postoje kapaciteti za neke rizike, koristiti postojeće kapacitete, a ne osnivati nove (npr. vatrogasne postrojbe, Hrvatska gorska služba spašavanja).

U Prijedlogu zakona je predviđeno da će znak civilne zaštite biti međunarodni znak civilne zaštite te je iznijeta primjedba da bi uz njega trebalo biti i nacionalno obilježje kako bi se u zajedničkim akcijama u kojima sudjeluje više zemalja moglo razlikovati kojoj zemlji pripada pojedini pripadnik civilne zaštite. S navedenom primjedbom suglasio se i predstavnik predlagatelja.

Na pitanje zašto se u članku 18. Prijedloga zakona a koji propisuje koje su operativne snage u sustavu civilne zaštite nije navedena Hrvatska vatrogasna zajednica, već operativne snage vatrogastva, predstavnik predlagatelja je odgovorio da je to pravno pitanje budući  da ne postoji zakon o Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici te ne postoji uporište u zakonu. Vezano za navedeno istaknuto je da iako ne postoji zakon o Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, u praksi sve vatrogasne snage na županijskoj razini su udružene u županijsku vatrogasnu zajednicu, a one pak u Hrvatsku vatrogasnu zajednicu.
Vezano za obrazovanje i osposobljavanje pripadnika civilne zaštite ukazano je da nema potrebe za centralizacijom obrazovanja i osposobljavanje redovnih snaga civilne zaštite kako je to predviđeno u članku 11. Prijedloga zakona jer su redovne snage već prošle obuku (npr. vatrogasci) i nije ih potrebno dodatno obrazovati i osposobljavati. Istaknuto je da je potrebno provoditi obrazovanje i osposobljavanje stožera civilne zaštite, kako je navedeno u članku 23. posebno kako bi ih se osposobilo za upravljanje sustavom.

Vezano za članak 20. stavak 3. Prijedloga zakona ukazano je da kada se proglasi katastrofa rukovođenje mora preuzeti predsjednik Vlade RH ili član Vlade kojeg on ovlasti. a da isto treba vrijediti i za čelnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te riječ „može“ treba zamijeniti riječju „mora“. Naime, prilikom velikih katastrofa potrebno je donošenje hitnih odluka, a u praksi se pokazalo da takve odluke mogu donositi čelnici izvršnih tijela.

U pogledu financiranja sustava civilne zaštite ukazano je da na preopćenitu formulaciju članka 14. stavak 1. Prijedloga zakona iz kojeg nije jasno što će financirati jedinice lokalne samouprave te je li to neka nova financijska obveza. Predstavnik predlagatelja je odgovorio da nema novih obveza kojih i do sada nije bilo, te je ponovno naglasio da je zakonom predviđena mogućnost udruživanja jedinica lokalne samouprave, a što bi trebalo smanjiti troškove.

Vezano za članak 15. stavak 5., a koji se odnosi na osposobljavanje čelnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave postavljeno je pitanje što to znači u smislu vrste obuke, njezinog trajanja te na čiju inicijativu se ona provodi. Predstavnik predlagatelja obrazložio je da je osposobljavanje više informativnog karaktera u trajanju od nekoliko dana te da će o tome voditi računa područni uredi koji će edukaciju provoditi permanentno. Naglašeno je da bi navedeno trebalo jasno definirati zakonom.

Posebno je postavljeno pitanje vezano za članak 73. Prijedloga zakona tko će puniti Fond civilne zaštite kao izvanproračunski fond te dali i to predstavlja dodatne financijske obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa 8 glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da donese sljedeće

ZAKLJUČKE

1.   Prihvaća se Prijedlogu zakona o sustavu civilne zaštite.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman