Poštovani gospodine predsjedniče Državnog zbora Republike Slovenije,
cijenjena gospodo predsjednici parlamenata zemalja članica Jadransko-jonske inicijative,
dame i gospodo.
Dopustite mi da prije svega zahvalim našem domaćinu, predsjedniku Borutu Pahoru na pozivu za sudjelovanje na ovom sastanku u ovom lijepom, slikovitom primorskom gradiću, te izrazim iskrene čestitke na izvrsnoj organizaciji ovog skupa. Također bih i ovim putem uputio naše najtoplije čestitke Republici Sloveniji što je prije deset dana napustila dugogodišnje razdoblje tranzicijskih sveobuhvatnih priprema i zajedno s devet drugih zemalja stupila u punopravno članstvo Europske unije.
Ovo do sada najveće proširenje Europske unije doista je razlog za slavlje svih nas u Europi. Ono nije samo označilo brisanje fizičkih granica između starih i novih članica, već prije svega predstavlja europsko ujedinjenje u njezinim temeljnim demokratskim vrijednostima – ujedinjenje duha jednog predugo, neprirodno podijeljenog kontinenta, odlučnog da svoju budućnost gradi kroz zajedništvo.
Čvrsto sam uvjeren da je samo nepodijeljena Europa i snažna Europa. S velikim zadovoljstvom ističem da je i Republika Hrvatska prije mjesec dana dala svoj obol u postizanju tog cilja kroz dobivanje iznimno pozitivnog avisa od Europske komisije. Smatramo da je to do sada najveće priznanje koje smo dobili za svoje napore u provođenju naših unutarnjih reformi, ali i u ispunjavanju naših preuzetih međunarodnopravnih obaveza. Pozitivan avis daje nam dodatan elan i poticaj da s puno optimizma očekujemo i dobivanje statusa kandidata za članstvo, kao i datum početka pregovora s Europskom unijom.
Poštovani kolege, dragi prijatelji!
Vjerujem da ćete se složiti da čitav europski projekt ne bi imao pravog smisla ako bi jedna cijela regija koja se nalazi u samom srcu Europe bila lišena europske perspektive. Mislim da Hrvatska, (ali i upravo primljene nove članice u Europsku uniju), daju vrlo dobar primjer kako jasna perspektiva članstva, kao i individualno procjenjivanje rezultata svake zemlje posebno, ima neizmjerno snažnu ulogu u ispunjavanju integracijskih uvjeta u svoj svojoj punini, od demokratizacije cjelokupnog društva do tržišnoga gospodarstva i njegovoga održivog razvoja. Željeli bismo da naš, hrvatski uspjeh bude most u daljnjem jačanju europskog jedinstva.
Iskustvo nas, dakle, uči da je upravo eurointegracijski faktor definitivno jedan od glavnih pokretača pozitivnih društvenih i gospodarskih promjena u zemljama u tranziciji. Stoga bih želio naglasiti važnost da se ovo zadnje proširenje Unije i postavljanje plavih ploča na granične prijelaze, ni na koji način ne interpretira kao postavljanje zida, već kao na vrata kroz koja ulazi svaka zemlja kada za to stekne sve potrebne uvjete.
Zemlje Jadransko-jonske inicijative nisu samo zemlje koje spajaju dva mora. Mi smo zemlje, međusobno upućene jedna na drugu, od zajedničkoga gospodarskog, ekološkog i kulturološkog naslijeđa, uvjetovanog pripadnošću zajedničkom okružju, do naše prometne infrastrukture i nužnosti suradnje i zajedničkog djelovanja za postizanje sigurnosti i jačanja naših dobrosusjedskih odnosa. Čitav europski jugoistok, (a posebno tzv. 'Zapadni Balkan'), treba Europsku uniju, ali i Unija za svoju cjelovitost i budući daljnji razvoj, treba ovo područje.
Kao što sam već istaknuo, stabilizacija područja jugoistočne Europe moguća je kroz demokratizaciju, a posebno učvršćenjem svih institucija i mehanizama vladavine prava. Nemoguće je zamisliti bilo kakav značajniji gospodarski napredak i stabilnost tog prostora bez spomenutog preduvjeta.
Mi, zastupnici naših vrhovnih zakonodavnih i predstavničkih tijela, a čije se zemlje nalaze u različitim europskim integracijskim fazama, imamo posebnu odgovornost da svojim djelovanjem i zakonskim rješenjima radimo na učvršćivanju demokracije kao sastavnog dijela života svih naših građana, ali i da međusobno izmjenjujemo naša iskustva i znanja u tom procesu. Ujednačavanjem naših zakonodavstava, što se efikasno postiže harmonizacijom domaćih zakonodavstava s europskom pravnom stečevinom (acquis communautaireom) i njegovom dosljednom implementacijom, moguće je, uvjeren sam, pozitivno djelovati i postići stabilizaciju te održiv razvoj i prosperitet svih europskih regija – kao i njihovu konačnu integraciju u zajednicu zemalja Europske unije. Jer, europska integracija je mehanizam mira i stabilnosti, stoga nije potrebno dovoditi u pitanje uspješnost te metode koja se pokazala uspješnom u zadnjih pedeset godina, a dokazat će se, uvjeren sam, i u regiji tzv. Zapadnog Balkana.
Dopustite mi da podsjetim kako je upravo na poticaj Hrvatske i Hrvatskog sabora prije tri godine u Zadru zaživjela parlamentarna suradnja u okviru Jadransko-jonske inicijative. Ta suradnja je važan i, rekao bih, temeljan oblik suradnje. Vrijeme je pokazalo da je naš prvi sastanak bio opravdan i da parlamentarnoj diplomaciji nema premca. Njezini korijeni počivaju u snazi legitimnosti narodnih predstavnika kao i konkretnosti zakonodavne moći. Naša je obveza iskoristiti te parlamentarne potencijale na najbolji mogući način, a sve do sada pokazuje da smo na dobrom putu.
Predložio bih zato da se razmotri uspostava suradnje između parlamentarnih radnih tijela parlamenata zemalja Jadransko-jonske inicijative koja se bave pitanjima europskih integracija i zakonodavstva, kako bi naši parlamentarci unutar tog okvira mogli međusobno razmjenjivati i prenositi svoja stečena iskustva.
Hvala na pažnji!
Govor predsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa o temi "Učinak nacionalnih zakonodavstava na bavljenje problemom ilegalnih migracija"
Poštovani kolege,
dame i gospodo!
Problem ilegalnih migracija, kao i ostali sigurnosni izazovi čija je odlika njihov prekogranični karakter, problem je koji niti jedna zemlja ne može rješavati sama, bez uspostave tijesne, koordinirane suradnje sa svojim susjedima. Sveprisutni globalizacijski utjecaji, kao odlika suvremenog svijeta, svakodnevno nas podsjećaju da je na takve probleme vrlo teško, pa čak i nemoguće, utjecati bez angažmana šire međunarodne zajednice.
Zemlje Jadransko-jonske inicijative nalaze se u dvije 'osjetljive' regije – mediteranskoj i regiji europskog jugoistoka. Riječ je o regijama koje povezuju tri kontinenta, a takav geografski smještaj čini to naše područje vrlo podložnim za ilegalne migracije, bilo da se radi o tranzitu ili pak zemljama konačnim odredištima ilegalnih imigranata. Živjeti u tom području u prvom redu znači prihvaćanje činjenice da taj problem postoji i da je za njegovo rješavanje potrebno pronalaženje pravih odgovora. Živjeti na ovom području znači i prihvaćati i svoj dio odgovornost za sigurnost i stabilnost ostatka europskoga kontinenta.
Problemom ilegalnih migracija danas se bave razne regionalne i subregionalne inicijative i programi, kako bi se pronašli najefikasniji mehanizmi za njegovo suzbijanje. Jedan od svakako najvažnijih elemenata u borbi protiv ilegalnih migracija je jačanje graničnih kontrola i dodatna obuka graničara, kao i pravovremena razmjena podataka između resornih tijela većeg broja zemalja. Uz to, poznata je i izuzetna važnost senzibiliziranja i informiranosti građana o tom problemu.
Međutim, sve to nije moguće postići bez valjanih i jasnih zakonskih temelja. Jačanje nacionalnih zakonodavstava u smislu zakonski kažnjivog okvira za prevenciju i suzbijanje nezakonitih ulazaka, tranzita i boravaka, temelj je za uspješno suprotstavljanje problemu ilegalnih migracija. Apsolutni je imperativ da mi, parlamenti, omogućimo stvaranje zakonskih temelja koji na nedvosmislen način reguliraju načine i mehanizme za suprotstavljanje ovom sigurnosnom izazovu, uklanjajući sve birokratske i slične eventualne barijere koje bi mogle stajati na putu njihove uspješne implementacije. Jedino na taj način omogućuje se uspješno obavljanje posla svim našim resornim tijelima koja se izravno, 'na terenu', svakodnevno bave operativnim dijelom suprotstavljanja problemu ilegalnih migracija.
Republika Hrvatska, kao zemlja koju ilegalni migranti uglavnom koriste za tranzit na svom putu prema zemljama Europske unije, prepoznala je važnost jačanja vlastitoga zakonodavnog okvira kao konkretnog koraka k suzbijanju tog problema. Problem ilegalnih migracija, uz ostale prekogranične probleme poput krijumčarenja oružja, opojnih droga i trgovine ljudima, prepoznat je i definiran kao značajan sigurnosni rizik u hrvatskoj Strategiji nacionalne sigurnosti, koju je Hrvatski sabor donio prije dvije godine, a koji predstavlja i našu 'identifikacijsku kartu' u smislu sigurnosti.
U Hrvatskoj je u tijeku već ranije započeta harmonizacija domaćeg zakonodavstva s europskim, i prilagodba granica sa standardima Europske unije, kako bi se ispunili uvjeti za postizanje kompatibilnosti sa Schengenskim acquisom, a intenzivno se radi i na produbljivanju policijske i obavještajne suradnje s drugim zemljama. U Hrvatskom saboru donesen je Zakon o strancima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2004. godine, a koji je u potpunosti usklađen s europskim acquisom u području migracija; taj zakon napravljen je na način da olakšava protok ljudi i dobara preko granica, a u isto vrijeme donosi bolje i kvalitetnije zakonske instrumente za sprječavanje nezakonitih migracija.
Osim tog zakona, važan instrument u sprječavanju nezakonitih migracija je i efikasna primjena kaznenog postupka prema osobama koje nezakonito prebacuju osobe preko državne granice, protiv osoba koje izrađuju, prodaju ili koriste krivotvorene isprave. Vlada RH je osnovala i Nacionalni odbor za suzbijanje trgovanja ljudima. Ugovaranje, potpisivanje i ratifikacija međudržavnih sporazuma i ugovora o readmisiji od strane nacionalnih parlamenata također su vrlo važan instrument za sprječavanje ilegalnih migracija. Hrvatska je do sada sklopila readmisijske ugovore s 24 zemlje, a u tijeku su pregovori s još nekoliko.
Jačanje svih navedenih zakonskih rješenje i njihova implementacija zasigurno su pridonijeli da od 2001. godine bilježimo i konstantan pad broja ilegalnih prelazaka državne granice.
Jako domaće zakonodavstvo i njegova dosljedna implementacija, kao i tijesna regionalna, međunarodna suradnja, najbolji su, vjerujem, 'recept' za naš uspjeh u suprotstavljanju svim prekograničnim, transnacionalnim prijetnjama. Također smatram da i ujednačavanje naših nacionalnih zakonodavstava pruža izravan doprinos našoj zajedničkoj 'akciji' u suzbijanju ilegalnih migracija, ali i svih vrsta organiziranog kriminala koji prijeti našem području.
Ovom prilikom želio bih još jednom izraziti potpunu potporu Hrvatske svim budućim aktivnostima Jadransko-jonske inicijative usmjerenima k suzbijanju ilegalnih migracija, uključujući i parlamentarnu dimenziju.
Parlamentarna suradnja na najvišoj razini obično daje smjernice i temelj za daljnje jačanje međuparlamentarne suradnje na svim razinama. Tu posebno mislim na suradnju između naših radnih tijela. Mislim da je korisno predložiti da se na ovom sastanku razmotri mogućnost uspostave tješnje, koordinirane i kontinuirane suradnje naših odbora za zakonodavstvo te za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Hvala na pažnji.