Poštovani gospodine predsjedniče Republike Hrvatske, uvaženi predsjedniče Vlade Republike Hrvatske i članovi Vlade, poštovani predsjedniče Ustavnog suda Republike Hrvatske, Apostolski nunciju mons. Lozano, ekscelencije veleposlanici, uvaženi vjerski velikodostojnici, osobito uvaženi predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, drage kolegice i kolege zastupnici, gospođe i gospodo,
Srdačno vas pozdravljam ovdje u Hrvatskom saboru, u prigodi obilježavanja državnog blagdana Republike Hrvatske – Dana neovisnosti.
Današnja svečanost obilježavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske priziva naša sjećanja na burne i presudne događaje novije hrvatske povijesti od prije četrnaest godina, kada su zastupnici Hrvatskog sabora, na svojoj pričuvnoj lokaciji – u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici, 8. listopada 1991. godine donijeli povijesnu Odluku kojom je Republika Hrvatska raskinula državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnja SFRJ. Taj dan, 8. listopada, obilježavamo kao Dan neovisnosti, kao jedan od najvećih i najznačajnijih datuma u novijoj hrvatskoj povijesti.
Tom je odlukom započeo povijesni hod hrvatske države i ispunjavanje stoljetnog sna hrvatskog naroda o stvaranju vlastite samostalne države u srcu Europe, kojoj je hrvatski narod oduvijek pripadao – zemljopisno, povijesno, politički, kulturološki i civilizacijski.
Ovogodišnji državni blagdan – Dan neovisnosti, obilježavamo u jednom posebno svečanom raspoloženju i okolnostima nakon Odluke Vijeća ministara EU o službenom otvaranju pregovora Republike Hrvatske i Europske unije.
Izuzetan je to događaj, po svojim dalekosežnim učincima na budućnost Hrvatske, usudio bih se reći, ravan međunarodnom priznanju Hrvatske.
Gospođe i gospodo, budimo danas ponosni ! Ništa toliko snažno ne potvrđuje da smo od samih početaka stvaranja neovisne države na pravom putu koliko činjenica da upravo u vrijeme kad slavimo svoj Dan neovisnosti i formalno počinjemo svoj europski put. Nakon međunarodnog priznanja zemlje, to je priznanje njene vrijednosti. Nakon svih tegoba, nedaća i stradanja, to je i potvrda naše snage. Neka to bude i novi izvor samopouzdanja i nove vjere u vlastite sposobnosti.
Ovom je Odlukom, povijesni hod hrvatske države, koji je započeo održavanjem prvih višestranačkih parlamentarnih izbora, nastavljen stvaranjem i konačnim oslobođenjem suverene, samostalne i međunarodno priznate Hrvatske, uspješno dovršen u ovoj završnoj fazi priključenja obitelji europskih država.
Službeno otvaranje pristupnih pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom ne znači, međutim, samo još jednu važnu prekretnicu u političkom smislu, nego je tim činom Republika Hrvatska dobila najbolju moguću ocjenu dosegnute demokratske, gospodarske i ukupne civilizacijske razine.
Otvaranje pregovaračkog procesa između Zagreba i Bruxellesa je doista povijesni uspjeh ove hrvatske vlade na čelu s premijerom dr. Ivom Sanaderom. Ovo je dosad najznačajnija potvrda zrelosti hrvatske demokracije, ali i vjerodostojnosti politike koju vodi današnja hrvatska vlada.
To je uspjeh i predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, koji je kao šef države kontinuirano promovirao proeuropski put Hrvatske. Ovo je uspjeh i Hrvatskog sabora, njegovih zastupnica i zastupnika, koji su kroz brojne bilateralne i multilateralne susrete i svojim radom doprinijeli ovoj velikoj pobjedi Hrvatske. Za ovaj golemi uspjeh zaslužne su i sve bivše hrvatske vlade i bivši sazivi Hrvatskog sabora.
Gospođe i gospodo,
Želim jasno i nedvosmisleno naglasiti i istaknuti da za ovu veliku pobjedu Hrvatske, zasluge pripadaju i svim našim domoljubima, dragovoljcima Domovinskog rata, prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmana i svim onim hrabrim i nesebičnim ljudima, spremnim na žrtvu, u presudnim trenutcima za opstojnost i obranu Domovine.
S ponosom, zahvalnošću i pijetetom, prisjećamo se svih njih, a posebno onih, čije su živote prekinuli tragični ratni događaji.
Njihov doprinos je nemjerljiv. Bez njih, mi danas ne bi bili okupljeni u blagdanskom i uzvišenom raspoloženju, u ovom visokom Domu. Da nije bilo legitimnog, obrambenog Domovinskog rata, današnje hrvatske države ne bi bilo. Upravo stoga, želim i ovom prigodom poručiti, da će Republika Hrvatska i nadalje čuvati i njegovati vrijednosti Domovinskog rata, legitimnost njegovih obrambenih vojno-redarstvenih operacija, te se odlučno suprotstavljati pokušajima usmjerenim prema revidiranju povijesne istine o Domovinskom ratu. Domovinski rat, a posebno njegove najsjajnije pobjedničke akcije, Bljesak i Oluja, bili su legalno i legitimno sredstvo suverene i međunarodno priznate države, koja je njima branila svoj opstanak, svoju neovisnost i teritorijalni integritet.
Istodobno, Hrvatska će, kao članica Ujedinjenih naroda i temeljem svog pravnog poretka, i nadalje dosljedno i principijelno poštivati sve svoje međunarodne obveze.
Poštovane gospođe i gospodo,
Hrvatska danas ima formalnu i jedinstvenu potvrdu međunarodne zajednice kojom je otklonjena bilo kakva sumnja koja bi zasjenila spremnost i sposobnost Hrvatske za izvršavanje svojih međunarodnih obveza, upravo zahvaljujući uspješnim i odlučnim koracima, koje je Vlada Republike Hrvatske poduzela u suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom i u provedbi Akcijskog plana.
Hrvatska vlada će nastaviti punu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.
Hrvatski sabor neka u tom pogledu također bude mjesto s kojeg ćemo poručiti: Hrvatska je zemlja vladavine prava. Nema drugih nadomjestaka, nema iznimaka. Naše je naslijeđe u tom pogledu dvostruko teško: stari sustav bez stvarnog pravnog sustava i stare vrijednosti bez uvažavanja vrijednosti prava, pomiješani s iskustvima i sivim zonama ratnih vremena otežavaju nam zadaću. Ali, nitko tu zadaću neće i ne može obavit umjesto nas. Zbog nas, još više zbog sutrašnjeg lica Hrvatske i standarda po kojima će živjeti naši novi naraštaji.
Odluka Vijeća ministara EU o otvaranju pristupnih pregovora između Republike Hrvatske i Europske unije potvrda je političke zrelosti i odgovornosti Republike Hrvatske u ispunjenju političkih i gospodarskih kriterija EU. Dokaz je to i o učinjenom odlučujućem napretku na svim područjima koja se nalaze u središtu pozornosti EU.
Ukratko bi naznačio nekoliko tih područja: reforma pravosuđa se kontinuirano provodi temeljem Strategije o reformi pravosuđa koju je Vlada RH usvojila u rujnu ove godine, dok se jednako kontinuirano radi na reformi cjelokupne državne uprave. Izrađena je i Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije, koju bi Vlada trebala usvojiti tijekom listopada. Zatim zaštita prava manjina, uređena Ustavnim Zakonu o zaštiti prava manjina, danas nadilazi europske standarde, a u srpnju usvojeni plan povratka izbjeglih osoba jasno definira aktivnosti, rokove i sredstva potrebna za dovršetak povratka do kraja 2006. godine. Od važnijih područja, spomenuo bih i regionalnu suradnju na multilateralnoj i bilateralnoj razini, koja je vrlo intenzivna i učinkovita, pa EU prepoznaje RH kao važnog čimbenika stabilnosti i kao regionalnog predvodnika u razvoju demokratskih institucija.
Što za Republiku Hrvatsku znači otvaranje pregovora ?
Otvaranje pristupnih pregovora uvodi RH u jednu posve novu fazu odnosa s EU.
Ubrzo započinje proces tzv. Screeninga - dubinske raščlambe usklađenosti domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU odnosno snimanje ukupnog stanja u budućoj državi članici i razine usklađenosti s europskim zakonodavstvom. To će biti osnova na temelju koje se određuje tempo vođenja pregovora po 35 jasno definiranih poglavlja.
Od ukupno 35 jasno definiranih poglavlja pregovora, do kraja 2005. godine RH ima u planu obaviti screening za 7 poglavlja. Radi se o važnim poglavljima poput znanosti i istraživanja, politike javne nabave i poljoprivredne politike, gdje je RH već zabilježila značajan napredak u harmonizaciji s europskim legislativnim standardima.
Početak pregovora za Hrvatsku znači i nastavak sveobuhvatnog programa društvenih, političkih i gospodarskih reformi, čiji je glavni cilj od Hrvatske stvoriti suvremenu, prosperitetnu i bogatu zemlju.
S ciljem dostizanja određene razine društvenog i gospodarskog razvoja, u Europskoj uniji su stvoreni posebni financijski fondovi kojima su financirani različiti projekti iz svih važnih gospodarskih, društvenih ili upravnih područja, za sve zemlje-buduće članice.
Mnogobrojne su mogućnosti koje se pred Hrvatskom otvaraju:
Prije svega ohrabrivanje stranih investicija, koje su nam u proteklom razdoblju toliko nedostajale; porast vrijednosti dionica hrvatskih tvrtki na svjetskim tržištima; porast povjerenja naših europskih partnera u snagu i stabilnost hrvatskih institucija; porast povjerenja naših građana u punu opravdanost projekta priključivanja.
Pri tome ne smijemo ispustiti iz vida koliko je važno informirati javnost, građane koji su nas birali, o svim aspektima i značenju članstva u EU. U tom smislu, držim korisnim i potrebnim u Hrvatskoj osigurati cjeloviti i efikasan sustav informiranja, pristupačan i razumljiv - putem kojega bi hrvatski građani bili informirani o EU, ali i građani EU o Hrvatskoj.
Osobito je važno da u širokoj javnoj raspravi o svim pitanjima hrvatskog članstva u EU, sudjeluju svi segmenti hrvatskog društva uz kvalitetno sudjelovanje svih medija.
Naš čovjek mora znati što donosi Europa. Nitko ne živi od političkih parola. Građani trebaju biti do kraja obaviješteni – oni će, uostalom, na kraju odlučiti. Nedovoljno obaviješteni, zbunjeni političkim nadmetanjima oko pregovaračkih pitanja, možda čak i zaplašeni dvojbama ili političkim agitiranjem, građani bi mogli izgubiti objektivno motrište. Prenijeti pravu sliku o vrijednostima i prednostima Unije stoga je ključna zadaća. Tamo gdje se europska politika odvojila od europskog građanina, tamo su referendumi pokazali kolika je cijena. U našem slučaju, kad naš europski put držimo sastavnicom ukupnog projekta stvaranja države i njena ucrtavanja na kartu ujedinjene Europe, to je još važnije da naš građanin sudjeluje, da zna i da svjesno i zrelo odlučuje.
Reforme koje provodimo približavaju nas i ostvarenju našeg drugog cilja, ulasku u Sjevernoatlanski Savez. Najvažnije je da se osigura , kako bi zemlja, u trenutku kada se NATO odluči na idući krug proširenja, bude u svakom pogledu, i to što prije, spremna za pozivnicu za pregovore o članstvu.
U tu je svrhu RH izradila Godišnji nacionalni program 2005-2006.
Njime Republika Hrvatska ulazi u svoj četvrti ciklus MAP-a, Akcijskog plana za članstvo u NATO-u, a Program je do sada dobio najviše ocjene.
Bit će potrebno također analizirati relevantne članke Ustava i zakona radi predlaganja najboljih rješenja za primjenu obveza koje proizlaze iz članstva u NATO-u.
Također je važno spomenuti kako se do kraja 2005. očekuje donošenje izmjena Zakona o sigurnosnim službama, donošenje novoga Zakona o tajnosti podataka te donošenje Zakona o informacijskoj sigurnosti
Uz članstvo u Europskoj uniji i NATO-u, Hrvatska izuzetnu važnost pridaje odnosima sa susjednim državama koje želi graditi na dobrosusjedskim, ali prije svega ravnopravnim načelima uz uzajamno poštivanje suvereniteta, samostalnosti, teritorijalnog integriteta te međunarodnopravnih normi.
Zbog svog geografskog i geopolitičkog položaja, te kao zemlja koja je otpočela pregovore o punopravnom članstvu u EU, Hrvatska je prirodno zainteresirana i želi sudjelovati u procesima koji će osnažiti europsku perspektivu država obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja.
Interes je Hrvatske da se nastavi proces konačne stabilizacije i rješavanja svih pitanja u pojedinim susjednim zemljama, kako bi se otklonile prepreke razvoju i stabilnosti tih zemalja ali i ovog dijela jugoistočne Europe.
Cijenjeni uzvanici,
Kao što sam već ranije naglasio, za početak pregovaračkog procesa Hrvatske i Europske unije i Hrvatski sabor ima svoju vrlo značajnu ulogu. Hrvatski je sabor, konsenzualno izraženom voljom parlamentarnih stranaka, čvrsto podupirao hrvatski eurointegracijski put, donošenjem Rezolucije o pristupanju Hrvatske EU, u prosincu 2002. i usvajanjem Izjave hrvatskih parlamentarnih stranaka o početku predgovora RH i EU, u prosincu 2004. Uspostavom Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Hrvatske i EU, u siječnju 2005., Hrvatski je sabor otvorio jednu novu stranicu u svom radu.
Nacionalni se Odbor sastoji od jednakog broja članova vladajuće koalicije i oporbe te on u praksi odražava konsenzus hrvatskih političkih stranaka za priključenje Europskoj uniji kao hrvatskog strateškog cilja.
U ime hrvatskog parlamenta, Nacionalni Odbor će davati mišljenja i smjernice o pripremljenim hrvatskim pozicijama u pregovorima, te će, kroz izravnu komunikaciju s pregovaračkim timom, pratiti i nadzirati proces pregovaranja.
Osim što je time potvrđen njegov nezaobilazni doprinos u utvrđivanju strateških nacionalnih ciljeva, Hrvatski se sabor uspješno pripremio za ovu fazu približavanja Hrvatske EU. To je vrlo važna činjenica, koja će dobiti svoju punu potvrdu sada kada su pregovori počeli, a osobito kad Hrvatska postane punopravna članica EU, jer nacionalni parlamenti država članica, kao jedina direktna spona između građana i europskih institucija, zadržavaju pravo kontrole i zauzimanja stavova u pitanjima o kojima vlade pregovaraju i odlučuju u Bruxellesu.
Još jednom želim istaknuti iznimnu važnost jedinstvenog stava svih parlamentarnih stranaka izraženu kroz unisonu potporu zastupnika provedbi Nacionalnog programa za pridruživanje, što svjedoči o visokom stupnju odgovornosti svih zastupnika kada je u pitanju hrvatski europski put.
Hrvatski sabor, ne čekajući početak pregovora s EU-om, sukladno utvrđenom planu, usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s europskim pravnim stečevinama. Na tom području svojih aktivnosti, Hrvatski je sabor od 2000. godine do sada ukupno donio 157 zakona kojima je domaće zakonodavstvo harmonizirano s acquisom.
Poštovane gospođe i gospodo, uvaženi uzvanici,
Ovom povijesnom odlukom Vijeća ministara EU definitivno započinje novo razdoblje hrvatske društva.
Početak pregovora označava ulazak u završnu fazu uključenja RH u punopravno članstvo EU, ali i konačnu afirmaciju hrvatske države na međunarodnoj sceni.
O tome, da će punopravno članstvo u EU rezultirati pozitivnim kretanjima u svim sferama hrvatskog društva, a hrvatskim građanima poboljšanje životnog standarda, jasno svjedoče pozitivna iskustva zemalja koje su postale članicama EU u posljednjem krugu proširenja.
U tom smislu nedvojbenu poruku šalje činjenica da niti jedna članica EU nikad u povijesti nije tražila istupanje iz njenog članstva.
Hrvatski put prema članstvu u EU još ni izdaleka nije završen, ali su zaključci Vijeća ministara EU potvrdili ispravnost u vođenju državne politike te najavili uspješan završetak hrvatskih napora i ostvarenje europske Hrvatske u bliskoj budućnosti.
I želim posebno naglasiti da će Hrvatska nastaviti s provođenjem unutarnjih reformi, i da ponekad teške i bolne reforme provodi zbog samih sebe, zbog nas građana, a ne zbog nekoga drugoga ili zbog nečijih interesa.
Primarni interes prioritetno je usmjeren na podizanje životnog standarda svih naših građana.
Svjesni smo svih svojih problema, koje smo imali i koje imamo ali smo odlučni nastaviti s reformama te učvršćivati pravnu državu u interesu svakog pojedinca, svake obitelji i svih nas zajedno.
Hrvatska točno zna kamo ide, točno zna što mora učiniti i što očekuje od članstva u Europskoj uniji te spremna je i nadalje se potvrđivati kao pouzdani europski partner.
Već uspostavljeni pregovarački timovi, koje čine vrsni eksperti iz pojedinih područja, uz stalni parlamentarni nadzor Hrvatskog sabora, garancija su da će, kvalitetnim pregovorima uz prioritetnu zaštitu nacionalnih interesa, proces pregovaranja biti učinkovit i brz.
Hrvatska je danas, bez imalo euforije, ali s puno optimizma okrenuta prema sutrašnjici, usmjerena je prema budućnosti.
Mi smo spremni i učinit ćemo sve da početak pregovora bude i početak jednog ireverzibilnog procesa.
Krajnji cilj tog dvosmjernog procesa je, da Hrvatska, onoga trenutka kada bude spremna, zauzme svoje mjesto za europskim stolom kao punopravna članica Unije. Time će, siguran sam, u bliskoj budućnosti, na najbolji način biti osigurana i potvrđena hrvatska samostalnost, sigurnost i sretna budućnost za sve hrvatske građane.
Time će, također, biti u cijelosti zaokružiti naš put od osamostaljenja, očuvanja i obrane Domovine do njena pridruženja europskoj obitelji naroda i država. Naša će nezavisnost time dobiti svoj puni sadržaj. Naš će nacionalni identitet, naša kultura, naše tradicije i vrijednosti ići će, očuvane i osnažene, korak uz korak s vrijednostima drugih naroda u bogatom europskom krajoliku. Hrvatska će, po prvi puta u svojoj povijesti, kao samostalna, slobodna, cjelovita i demokratska država, stajati ponosno na karti nove Europe.
Gospođe i gospodo, poštovani građani Republike Hrvatske,
Čestitam vam državni blagdan Dan Neovisnosti!