Cijenjene gospođe i gospodo!
Poštovani građani Republike Hrvatske!
Obilježavanje 15-te obljetnice neovisnosti Republike Hrvatske prigoda je da se s ponosom prisjetimo slavnih zbivanja u kojima se ostvario povijesni san mnogih naraštaja. Stvaranje neovisne i samostalne hrvatske države uzvišen je čin u kojemu su se ispunile stoljetne težnje hrvatskoga naroda za slobodnim oblikovanjem vlastite samobitnosti. Kako je kazao dr. Ante Starčević, „jedino uz samostalnost mogu cvasti narodi, zemlje i gradovi“.
Neovisnost Republike Hrvatske ostvarena je uz velike napore i u teškim političkim okolnostima. Povijesni dan 8. listopada 1991., kada je Hrvatski sabor donio Odluku o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama koje su tvorile bivšu državu i potvrdio da SFR Jugoslavija kao državna zajednica više ne postoji, imao je dramatičnu uvertiru. Dan ranije zrakoplovi JNA napali su Banske dvore u otvorenoj nakani likvidacije prvoga predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i najviših hrvatskih dužnosnika.
Odluka o raskidu državno-pravne sveze bila je odgovor na politiku sile čiji je cilj bio razbijanje i komadanje Hrvatske. Unatoč nastojanju državnoga vrha Republike Hrvatske da pregovorima i mirnim načinom pronađe izlaz iz zamršenoga državnog čvora, agresor je bio uvjeren da vojni stroj, političke spletke i vanjske okolnosti mogu slomiti volju naroda. Međutim, hrvatski je narod u neslomljivom otporu dokazao vlastiti izbor slobode te čvrstu volju za suverenošću i državnom neovisnošću. Zato je u pravednom, obrambenom i osloboditeljskom Domovinskom ratu ostvario veliku pobjedu, težeći za uzvišenim ciljevima samostalnosti i slobode što ih je na stijeg istaknula povijesna Odluka Hrvatskoga sabora.
Obilježavajući Dan hrvatske neovisnosti valja se prisjetiti svih onih koji su pali na putu prema slobodi. Treba se prisjetiti duge i teške kalvarije hrvatskoga naroda i hrvatskih građana. Ostaje u trajnom povijesnom sjećanju žrtva, razaranje i stradanje hrvatskih građana, brojnih gradova, Vukovara, Škabrnje, Dubrovnika, Vinkovaca, Osijeka, Gospića, Šibenika, Zadra, Sunje, Siska, Karlovca, Pakraca, i svih onih bezbrojnih poznatih mjesta i bezimenih junaka koji su povijesnu Odluku Sabora potpisali vlastitom krvlju i životima.
Nisu sve zemlje u modernoj povijesti Europe put do nezavisnosti i slobode morale proći kroz tako teška iskušenja i žrtve kao što je Hrvatska. Neosporno je to svjedočanstvo o veličini, snazi i sposobnosti. Obranila se i pobijedila u Domovinskom ratu. Izdržala je velika razaranja praćena humanitarnom krizom ogromnih razmjera. Pomagala je i drugim ljudima i narodima koji su bježali pred ratnim strahotama u svojim državama. Postigla je međunarodno priznanje. Posvetivši se poratnoj obnovi, osigurala je slobodan i dobrovoljan povratak svojih građana u razmjerima rijetko viđenim u novijoj europskoj povijesti. Osigurala je djelovanje vladavine prava. Potvrdila se kao stabilna demokracija. Na taj se način između Odluke o osamostaljenju i današnjega međunarodnog položaja Hrvatske ispisuje poveznica koja borbi za slobodu i nezavisnost daje povijesno opravdan smisao i svrhu. Desetljeće i pol nakon Odluke Sabora o samostalnosti naše obveze i odgovornosti postale su drukčije. Ali prvi i glavni cilj ostao je nepromijenjen – razvijati i jačati Hrvatsku kao zemlju zrele demokracije, vladavine prava, društvenoga sklada i odgovornosti.
Takva Hrvatska traži nastavak reformi, promjenu mnogih starih navika, usvajanje novih vrednota i standarda, u svakodnevnom životu, u uzajamnim odnosima, ali i u načinu na koji djeluje država, na koji se provode njeni zakoni, kako djeluje uprava. Republika Hrvatska nastavlja put prema Europskoj uniji, upravo zato što su načela i standardi koje nosi Unija zrcalo visokih ciljeva u ime kojih je krenula putem samostalnosti i nezavisnosti. Želim istaknuti u ovoj prigodi, što se katkad zanemaruje ili omalovažava: članstvo u Europskoj uniji otvara iskorak iz jednoga povijesnog razdoblja u novo okruženje, omogućuje ravnopravnost u ujedinjenoj Europi, osigurava poduzetnicima i radnicima pravo rada na europskom tržištu, jamči, konačno, i ono najvažnije – sigurnost Hrvatske. Stoga smatram kako je otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom najznačajniji događaj za Hrvatsku nakon Odluke o osamostaljenju i oslobođenja zemlje. Punopravno članstvo u Europskoj uniji strateški je cilj Republike Hrvatske. Za postizanje toga cilja odlučni smo u traženju vlastitog puta, bez vezivanja s drugima u pregovorima s Europskom unijom.
Republika Hrvatska želi prepoznati i odmjeriti vlastite mogućnosti, obveze i prednosti, odabrati primjerena sredstva te u skladu s time nastaviti pripreme i prilagodbe europskom zakonodavstvu i standardima.
U današnjem svijetu znanje je postalo nezamjenjiva osnovica izgradnje društva i gospodarstva. Zasnivajući vlastiti razvoj na znanosti i obrazovanju, Hrvatska je prepoznala važne poluge za ostvarenje bržeg napretka. Gospodarstvo utemeljeno na znanju predstavlja jamstvo konkurentnosti u odnosu prema razvijenim zemljama. Provedbom načela Bolonjskoga procesa Hrvatska se već pridružila Europi u najvećoj reformi visokog obrazovanja nakon Drugoga svjetskog rata. Uvođenje Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda u osnovne škole, državne mature u srednje škole, vanjsko vrednovanje obrazovanja, uređenje sustava obrazovanja odraslih, prilagodba znanosti i tehnologije europskim standardima pokazuju cjelovitost i osmišljenost promjena u sustavu obrazovanja i znanosti.
Nastojeći izgraditi povoljnije uvjete za privlačenje svježih i zdravih investicija, Hrvatska provodi ambicioznu i korjenitu reformu pravosuđa i administrativnog sustava. Uvođenjem informatičkih tehnologija u sustav pravosuđa i administrativne mehanizme, otvaranjem specijaliziranih agencija putem kojih država osigurava poduzetnicima kvalitetan servis, želi se stvoriti najpovoljnije poslovno ozračje. U kontekstu navedenog, a naročito nakon što je ove godine Hrvatski sabor donio Nacionalni program suzbijanja korupcije, intenzivno se provode akcije i mjere na suzbijanju te društvene pošasti. Beskompromisna borba protiv korupcije i mita rezultat je odlučnosti i svijesti da tamo gdje nema pune vladavine prava i tamo gdje korupcija razara gospodarstvo, upravu, gdje narušava povjerenje građana u sustav, nema ni općeg napretka društva niti jednakog pravnog položaja svakog građanina.
Dame i gospodo! Vanjska i sigurnosna politika Republike Hrvatske određene su danas postupkom pristupanja Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu. Riječ je o dvije strane iste medalje. Članstvo u NATO-u strateški je interes Hrvatske jer predstavlja jamstvo trajne sigurnosti i najbolji okvir za vlastiti angažman u očuvanju i promicanju regionalne, europske i međunarodne sigurnosti. Hrvatska uskoro, u studenome, na Summitu u Rigi, očekuje snažan i jasan signal Saveza o skorom budućem članstvu.
Prioritet Republike Hrvatske ostaje i dalje jačanje sigurnosti, stabilnosti i razvitka dijela Europe u kojemu se nalazi. Uz ostalo, to se očituje kroz pomoć i poticaje susjedima, koji su također krenuli putem reformi i prema Euro-atlantskim integracijama. Zalažemo se stoga za nastavak politike proširenja Unije, na individualnoj osnovi za svaku zemlju jugoistočne Europe. Kao zemlja kandidat, u pregovorima o punopravnom članstvu, Hrvatska je u osobitom, izazovnom, ali i poticajnom položaju. Ona je spoj između susjedstva koje je već u euroatlantskim integracijama i susjedstva koje je okrenuto u tom smjeru, što u znatnome ocrtava i mjeru vlastite odgovornosti.
Hrvatska je članica značajnog broja tijela Ujedinjenih naroda, a istaknula je i kandidaturu za mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti za razdoblje 2008-2009. Postala je ove godine članicom UN-ove komisije za izgradnju mira, a nedavno je izabrana i u Vijeće guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju. Istodobno, Hrvatska predsjedava i Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi, a na gospodarskom planu, pokrenula je inicijativu za proširenjem i modernizacijom CEFTA-e, radi jačanja gospodarskih aktivnosti, povećanja trgovinske razmjene i ulaganja.
Promatrajući postignuća u izgradnji samostalne, demokratske, gospodarski razvijene države i društva solidarnosti i blagostanja može se ustvrditi: Hrvatska je uspješna zemlja. Ona bilježi izvrsne rezultate na mnogim područjima. I to je dio naše istine o sebi samima. Premda najveći izazovi na gospodarskom planu zapravo tek predstoje, službena izvješća već sada svjedoče u prilog vrlo dobrim gospodarskim pokazateljima. Riječ je o pozitivnom trendu rasta BDP-a uz zamjetan porast industrijske proizvodnje, povećanju BDP-a po stanovniku, osjetnom smanjenju općeg deficita države, stalnom padu nezaposlenosti i povećanju konkurentnosti Hrvatske na globalnom tržištu. Ako tome dodamo da se turistička industrija razvija vrlo uspješno, iz godine u godinu bilježi rekorde, da Hrvatska intenzivno nastoji stvoriti povoljnije okruženje za rast gospodarstva i izravna strana ulaganja, može se ustvrditi kako su i na tom području postignuti uspješni i ohrabrujući rezultati.
Međunarodna zajednica, Europska unija, države Jugoistočne Europe prepoznale su u Hrvatskoj vjerodostojnoga, pouzdanoga i otvorenog partnera koji je, otvorivši novo poglavlje vlastitoga unutarnjeg razvoja, ostvario visoke demokratske i sigurnosne standarde, uz pozitivna i ohrabrujuća gospodarska kretanja, partnera koji je istodobno spreman pomoći u uspostavi i održanju stabilnosti i mira u našem dijelu Europe.
Posebnu dimenziju hrvatske vanjske politike daje djelovanje Hrvatskog sabora i njegovih zastupnika. Intenzivirajući djelatnost na polju međuparlamentarne suradnje, Hrvatski sabor aktivno se uključio u globalne i regionalne forume, kako bi dodatno pridonosio hrvatskim strateškim ciljevima. Odbori Hrvatskoga sabora sudjeluju u radu odgovarajućih odbora u Europskom parlamentu i na sastancima u parlamentima zemalja članica Europske unije. Održavanjem sjednica Zajedničkoga parlamentarnog odbora Europske unije i Republike Hrvatske stvorene su pretpostavke da Hrvatski sabor nastavi s još učinkovitijom zaštitom i promidžbom hrvatskih interesa. Kao najviše predstavničko i zakonodavno tijelo, nastavit će pratiti i podupirati pristupne pregovore jer sve parlamentarne stranke prepoznaju i prihvaćaju da je riječ o cilju koji nadilazi druge, svakodnevne i uobičajene političke odnose i rasprave.
Gospođe i gospodo, značajni uspjesi i postignuća Hrvatske u proteklih petnaest godina dokaz su zrelosti hrvatske demokracije i potvrda vjerodostojnosti hrvatske politike od vremena prvoga predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana, pod čijim je političkim vodstvom ostvaren državotvorni san hrvatskoga naroda, vlastita suverena i samostalna država, na čemu ostajemo zahvalni i danas.
Hrvatski sabor, od svog konstituiranja 1990. godine, kao ustavotvorno, najviše predstavničko i zakonodavno tijelo donosio je ključne odluke postavljajući temelje na putu hrvatske državnosti i slobode. Zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora u svih pet dosadašnjih saziva svojim su radom ustrajno kreirali i podupirali temeljnu državnu politiku, snažili demokratsko ozračje u zemlji i jačali zakonodavni stup moderne demokratske hrvatske državnosti.
Predsjednik Republike Stjepan Mesić, hrvatski premijer dr. Ivo Sanader i Vlada kojoj je na čelu, kao i sve hrvatske vlade u proteklih petnaest godina, znali su i znaju kako Hrvatsku usmjeravati na crti ustrajnoga i uspješnog ostvarenja nacionalnih strateških ciljeva. Dakako, zajednički je to uspjeh svih građana Republike Hrvatske.
Poštovane gospođe i gospodo!
U ovom svečanom trenutku, s mislima na proteklih petnaest godina, dopustite da vas pozovem na putovanje. Na putovanje u budućnost. Oni koji su ostvarili svoje snove, imaju pravo predviđati svoje sutra. Na nama je sada promišljati i raditi na Hrvatskoj kakvu želimo vidjeti sutra. Na nama je sada dokazati da smo spremni nositi se s izazovima modernog, civiliziranog demokratskog društva 21. stoljeća. Na nama je pokazati da smo spremni pripremiti i uključiti nove naraštaje za suočavanje s izazovima i s preuzimanjem odgovornosti za budućnost Hrvatske.
Na nama je sada i da se okrenemo svakom hrvatskom čovjeku, svakom građaninu, da osiguramo njegovu sigurnu budućnost kroz stvaranje razvijene, političke i gospodarski jake, obrazovane Hrvatske, koja će sutra ravnopravno živjeti u novoj Europi.
Cijenjene gospođe i gospodo, poštovani građani Republike Hrvatske, čestitam vam državni blagdan Dan neovisnosti!
Videosnimka svečane sjednice Hrvatskoga sabora u povodu obilježavanja Dana neovisnosti - Hrvatski sabor, 6. listopada 2006. (.wmv, 87 MB)